децембар 6, 2025

Најновије

CDA-0774

Građanska EKO inicijativa nastavlja da dokazuje koliko snažna može biti zajednička akcija komšija.

U novoj fazi projekta „Posadi stablo u svom komšiluku“, ulica Vojislava Ilića postala je bogatija za 50 novih sadnica različitih vrsta. Ovu akciju osmislili su i pokrenuli sami građani, dok je Grad Kikinda prepoznao značaj ideje i pružio punu logističku podršku.

Zahvaljujući udruženim snagama volontera i stručnih službi, sadnja je protekla efikasno i u odličnoj atmosferi. Cilj inicijative je jasan – više zelenila, čistiji vazduh, unapređenje kvaliteta života.

 

Iz inicijative najavljuju da će se aktivnosti nastaviti i u narednim mesecima, a ovaj projekat već sada postaje inspiracija i drugim delovima grada da se uključe i ulepšaju svoje okruženje.

91765aa4-9fda-46db-a461-7b64ca4d5e8a

Vernici Rimokatoličke veroispovesti obeležavaju Svetog  Mikloša koji je i ovog 6. decembra, nagradio mališane u Sajanu. Običaj ustanovljen u ovom selu, pre tri decenije, je da Mikulaš ide od kuće do kuće, razgovara sa decom i deli im paketiće. Njega u ovom pohodu prati Krampusi, zaduženi za neposlušnu decu koji na sreću nikada nemaju puno posla.

-Ove godine Savet Mesne zajednice obezbedio je 150 paketića. Ovom narodnom običaju, koliko se raduju deca, toliko ga vole i odrasli s obzirom na da ih vraća u detinjstvo. Sve bebe, ali i deca i mladi do 15 godina dobili su paketiće pune voća, slatkiša i slaniša. Veliku zahvalnost dugujemo udruženjima u selu, preduzetnicima, kao i pojedincima da darovi budu bogati i lepi – istakao je Zoltan Tot, predsednik Saveta MZ.

Na dan Svetog Mikloša deca treba da očiste cipele i čizme jer, ako se Mikulaš ne pojavi lično, u tajnosti ostavlja poklone u cipele.

Prema legendi sveti Mikloš bio je biskup i pomogao je siromašnom čoveku koji je imao tri ćerke. U toku noći im je u tajnosti u prozor ostavio vrećicu zlatnika. Najmlađa ćerka je čula korake i samo je uspela kroz prozor da vidi siluetu koja odlazi, dok legenda kaže i da je prozor bio zatvoren i zbog toga je Mikulaš kroz dimnjak ubacio vrećicu zlata. Ćerka je baš tada ostavljala mokre čarape na peć da se suše i zlatnici su upali u čarapu.

A.Đ.

mikulas-2025-(3)

Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine deli paketiće dobroj, ali i deci koja su bila neposlušna. Dobru obraduje slatkišima i voće, a neposlušnoj sleduju luk, krompir ugalj i prut. U KUD-u „Eđšeg“ 135 dece od  godinu dana do učenika osmog razreda iz Kikinde dobilo je zaslužene paketiće, a dodeljeni su đacima iz Mokrina koji uče mađarski kao izborni predmet.

Tradicionalno za decu je upriličena priredba o dočeku ovog sveca koju su pripremili učenici iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica mađarskog jezika Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj.

-Predstavu smo počeli da pripremamo početkom novembra, a ove godine glumili su đaci od petog do sedmog razreda – istakla je Violeta Momić. – Ove godine odlučili smo da mališanima prikažemo kako patuljci pripremaju poklone za Mikulaš.  Paketići za ovaj praznik nisu skupi kao oni koje Deda Mraz donosi. To su najčešće slatkiši i voće i poneka igračka. Ukoliko deca nisu bila dobra dobijaju virgač odnosno prut koji posle služi za vaspitanje, a tu su krompir, luk i ugalj.

Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer čuva tradiciju i kulturu mađarskog naroda.

-Prvenstveno je ovo praznik posvećen deci. Njihov posao je da oribaju čizme i da ih stave na prozor kako bi Mikulaš imao gde da im ostavi poklone – saznajemo od naše sagovornice.

Sredstva za pripremu paketića obezbeđena su prodajom kolača tokom „Dana ludaje“. Veliku pomoć u pripremi poklona pružila su udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“, Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, kao i donatori.

A.Đ.

Zarko-110

Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ danas je proslavila veliki jubilej – 70 godina postojanja  uz razigranu priredbu. Učenici svih uzrasta predstavili su se kroz glumu, ples i folklor, stvarajući srdačnu atmosferu u kojoj su uživali i roditelji i gosti.

-Želeli smo da priredimo bogat, ali ne predugačak program. Učenici su dali sve od sebe – od hora i orkestra do plesnih tačaka – rekla je nastavnica muzičke kulture Nataša Francuski.

Direktorka škole Slavica Lazić podsetila je da je škola osnovana 1955/56. godine i istakla ponos na generacije koje su kroz nju prošle.

-Najveći ponos naše škole su naši učenici i njihova postignuća. Danas imamo 503 đaka i 60 zaposlenih, a nastavljamo da podržavamo svako dete da razvije svoj potencijal – navela je ona.

Priredbi je prisustvovao i član gradskog veća, Tihomir Farkaš, koji je više od tri decenije proveo u ovoj školi.

-Sa posebnim emocijama sam danas ovde. U ime grada želim svima srećan dan škole. Siguran sam da će nas i danas obradovati svojim programom – poručio je.

Uz aplauz i radost najmađih učesnika, ova škola je još jednom pokazla da je mesto gde se neguje znanje, talenat i zajedništvo – već punih sedam decenija.

ozakonjenje-(1)

Gradska uprava obaveštava sve zainteresovane građane da od 8. decembra počinje da teče rok za podnošenje prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima. Prijave se podnose isključivo elektronskim putem, putem platforme koja će biti dostupna svim građanima i trajaće 60 dana.

Građani će biti u mogućnosti da sami podnesu prijavu, a ukoliko nemaju tehničku opremljenost za to, lokalna samouprava im stoji na raspolaganju za pružanje tehničke i pravne pomoći. Podrška i pomoć u podnošenju prijava od strane građana organizovana je u Gradskoj upravi, u sali broj 51, na prvom spratu, ulaz iz ul. Braće Tatića i na šalteru broj 7 u Uslužnom centru, radnim danima od 8 do 15 časova.

Takođe, prijave će građani moći da podnesu i u seoskim mesnim zajednicama tako da će od 8. do 12. decembra u Mesnoj zajednici Novi Kozarci biti organizovano prijavljivanje za meštane iz Novih Kozaraca i Ruskog Sela, od 8 do 14.30 časova. Istim danima prijavljivanje je i u Mesnoj zajednici u Mokrinu, od 8 do 14.30 časova. Od 15. do 19. decembra prijavljivanje je u mesnim zajednicama u Banatskom Velikom Selu i  Bašaid za meštane Bašaida i Banatske Topole, od 8 do 14.30 časova. Od 22. do 26. decembra prijavljivanje je u mesnim zajednicama Nakovo i Iđoš, za meštane iz Iđoša i Sajana, od 8 do 14.30 časova

Za podnošenje prijave neophodni su važeća lična karta, osnov sticanja, odnosno dokaz o vlasništvu (ugovor o kupovini, poklonu, rešenje o ostavini, dodeljivanju i sl.) – prilaže se u svim slučajevima, podaci o objektu – namena, spratnost i površina objekta, ukoliko je nepokretnost stečena van braka – dokaz o istom, u suprotnom se nepokretnost upisuje na oba supružnika.

Prijavu podnose svi zainteresovani građani, i oni koji su podneli prijave po ranije važećim Zakonima, jer su ti postupci u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kolektivno obustavljeni. Potrebno je za svaku nepokretnost podneti posebnu prijavu i potrebno je da svi suvlasnici, ukoliko ih ima, podnesu prijavu.

gusle-rumunija-i-senta-(1)

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ u nedelju, 7. decembra, u 18 sati u Narodnom pozorištu organizuje koncert pod nazivom „Tradicija – most koji spaja“.

Pored domaćina, učestvuju i kulturno umetnička društva iz Rumunije „Kolo“ iz Arada i „Plavi delija“ iz Velikog Senpetera. Ovo će biti prilika da svako društvo pokaže deo svog repretoara, ali i da nastupaju zajedno.

Pokrovitelji su Ministarstvo prosvete i Ministarstvo spoljnih poslova- uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu.

nasilje-okrug-(1)

Sednica Saveta upravnog okruga organizovana je u okviru Međunarodne kampanje „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Sastanak je okupio predstavnike Policijske uprave, Osnovnog suda, Osnovnog javnog tužilaštva, Opšte bolnice, Doma zdravlja, Centra za socijalni rad i lokalnih samouprava iz čitavog Severnobanatskog okruga koji su, svako iz svog domena, imali priliku da istaknu probleme sa kojima se susreću i na koji način ih rešiti.

Prošle godine u Osnovnom sudu bilo je 320 predmeta u kojima su izricane hitne mere usled nasilja u porodici, a do 1. decembra ove taj broj je 319.

-Reč je postupcima u kojima se izriče produženje hitnih mera potencijalnim počiniocima nasilja u porodici – rekla je Milena Trajkovski, sekretarka Osnovnog suda u Kikindi. – Najviše su izricane dve mere iseljenje i zabrana kontaktiranja sa samom žrtvom. U 80 odsto predmeta počinioci su muškarci, a u 20 procenata pojavljuju se i žene kao potencijalni počinioci nasilja u porodici. Žrtve su različitog starosnog doba od godinu do preko 60 godina koje najčešće trpe psihičko i fizičko nasilje. Ekonomskog nasilja nad ženama skoro da i nema što je pokazatelj da su se žene osnažile i da prijavljuju svaki vid nasilja nad njima.

U Opštoj bolnici već desetak godina funkcioniše Centar za žrtve seksualnog nasilja, a na prijemno-trijažnom i ginekološkom odeljenju medicinski kadar obučen je za rad sa žrtvama nasilja, navela je Svetlana Romakov, glavna sestra .

-Od početka godine imali smo 20 osoba kod kojih je potvrđeno da su žrtve nasilja. Sa takvim pacijentima postupamo u skladu sa zakonskim protokolima i procedurama. Prošle nedelje imali smo posetu predstavnika Ministarstva zdravlja koji su istakli da  dobro i profesionalno radimo u ovom domenu. Saradnja sa Policijskom upravom, Centrom za socijalni rad i Centrom za podršku ženama je veoma dobra – dodala je Romakov.

Sednici je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan koji je napomenuo da na teritoriji našeg grada postoji odlična međusektorska i institucionalna koordinacija koje odmah reaguju na svaku prijavu.

 

-Urgentno zbrinjavanje žrtava nasilja je izuzetno važno. Stoga se razgovara o Sigurnoj kući koju nije jednostavno otvoriti i opremiti. Prilikom otvaranja ovakvih objekata gleda se da ih bude u mestima sa povećanim obimom nasilja, a naša sredina nije prepoznata kao takva. Zaposleni u Policijskoj upravi i Centru za socijalni rad, ipak napominju da je neophodan ovakav vid zbrinjavanja žrtava s obzirom na to da nam je najbliža Sigurna kuća u Zrenjaninu. Umrežavanje institucija koje se bave nasiljem nad ženama iz godine u godinu je sve bolja. Na svima nama je da uradimo sve da smanjimo obim nasilja, ali i da još bolje reagujemo kada je reč o zaštiti žrtve – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Saradnja institucija je najvažnija kada je reč o nasilju u porodici, dodao je Nebojša Jovanov, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga:

-I ovo je način da uputimo podršku svim ženama koje žive u porodicama u kojima trpe nasilje. Želimo da ih ohrabrimo da prijave nasilje jer sistem može da im pomogne. Apelujem i na sve građane i institucije da se uključe kao bi ovih slučajeva bilo sve manje.

Kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ počela je 25. novembra na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a završava se 10. decembra na Međunarodni dan ljudskih prava.

A.Đ.

policija-slava

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 900 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO), za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i to za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.

Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, mogu se prijaviti do 22. decembra, u policijskim stanicama po mestu prebivališta. Od 900 polaznika Centra za policijsku obuku, 500 će se stručno osposobljavati za obavljanje poslova i zadataka uniformisanog policijskog
službenika na radnom mestu policajac, 250 saobraćajni policajac i 150 na radnom mestu granični policajac.

Za područje Policijske uprave u Kikindi – 30 polaznika za radno mesto policajca, saobraćajnog policajca i graničnog policajca. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs .

kolundzija

Jedan od najvećih domaćih virtuoza na violini, Jovan Kolundžija, uz klavirsku pratnju sestre Nade, u svečanoj sali Narodnog muzeja, u subotu, 6. decembra u 19 sati, održaće koncert klasične muzike. Ovaj muzički događaj u organizaciji Kulturnog centra, realizuje se uz podršku Grada Kikinde i Ministarstva kulture Republike Srbije.

Kolundžija je inače čest gost u našem gradu i rado se odaziva pozivima da klasičnu muziku približi najširem auditorijumu.

Naša publika u unutrašnjosti nije ništa manje edukovana u odnosu na prestoničku ili svetsku, a i na inostranim scenama se dešava da publika aplaudira između stavova. Dakle, zna li generalno publika za bonton kad su u pitanju koncerti ozbiljne muzike?

– Teško je to reći. Ona prava svetska publika u velikim dvoranama, u velikim salama, zna protokol kako bi trebalo da se ponaša za vreme koncerta. Uglavnom se između stavova ne aplaudira, ali se niko od umetnika ne ljuti na to. Nije to nikakva strašna stvar. Uvek ima ljudi koji su povučeni nekom kadencom, nekim krajem nekog stava. Prosto su izazvani da aplaudiraju, jer je toliko dobro pa nisu mogli da izdrže. Tako da je to sve u redu, a što se edukovanosti publike tiče – mi smo izgubili publiku. Ona koja ide na koncerte, ona je u dovoljnoj meri edukovana, samo ostale su sad samo starije generacije, koje su navikle da idu na koncerte i da slušaju autore iz 18, 19. i ponešto 20. veka, a što se mladih tiče – oni su sad u manjini zato što vladaju drugi žanrovi. Znate i vi šta je sve zanimljivo, bez čega se ne može i sa čime se mora deliti slobodno vreme. Tako da ovo je jedan zastoj, ali zastoj koji je došao spontano, zato što se čitav taj medijski život prepustio tome da svako radi šta hoće. A  pošto svi trče za parama, onda se prave takve ideje i takve kalkulacije da programi koji ne donose puno para – nisu ni zanimljivi. Mi klasičari nemamo puno para i nismo ih ni imali, ali smo uvek imali najmanje pola sale ili punu salu. Ali to nije bitno i nije zanimljivo onim ljudima koji imaju para i koji hoće da ulože, pa da naprave scenu, scenske efekte i sve i svašta…

Znači, može se zaključiti po svemu što ste rekli da su klasičari trenutno u ilegali?

– Mi smo tu i propasti ne možemo jer se bavimo najkvalitetnijom muzikom koja postoji. Muzikom koja je za sva vremena. Ovo dugo su neke privremene muzike koje traju dok ih ne zaboravite – godinu, dve, tri… Naravno, uz izuzetke. Postoje autori i u tim domenima koji su ostavili trag. To su kratke numere, sve je to tri minuta, da li narodne ili zabavne pesme i ima ih koje mogu da traju isto tako dugo, možda i decenijama-zaključuje je ovaj virtuoz.

Ulazak na koncert je besplatan

N. Savić

 

 

Don`t copy text!