Култура

Vuca knjiga 1

„Naši naučnici koji su širili duhovnost i nauku“ naziv je nove knjige profesora dr Petra Vuce koja je večeras predstavljena u svečanoj sali Narodnog muzeja.

– Knjiga je sastavljena od radova koje sam pisao za Konferenciju “Razvoj astronomije kod Srba” i koji su objavljivani u zbornicima. Većinu radova čine biografije Kikinđana – kaže profesor Vuca. – Jovanka Živojinov je, recimo, manje poznata Kikinđanima. Ona je, za vreme Drugog svetskog rata, bila profesor fizike u Gimnaziji, a zatim i prva žena profesor na Mašinskom fakultetu. Pisao sam i o Kikinđaninu arhimandritu Filaretu Graniću, vizantologu i teologu, članu Akademije nauka. Interesantan je i deo u kojem sam sabrao podatke koje sam pronašao o ocu Nikole Tesle, Milutinu.

O knjizi i radu profesora Vuce govorio je recenzent, prof. dr Milan Dimitrijević, astronom, fizičar i pesnik, bivši ministar za nauku, tehnologiju i razvoj Savezne Republike Jugoslavije.

– Ovde su sabrani članci koje je profesor Vuca pisao i koji su prezentovani i verifikovani na konferencijama. U knjizi su priče o Kikiđanima koji su doprineli nauci, kao što su Pavle Kengelac, Milivoj Jugin, Kosta Sivčev. Za neke od njih nisam ni znao da potiču odavde – rekao je profesor Dimitrijević.

Priče o značajnim, ali manje poznatim Kikinđanima čine samo deo knjige. Profesor Vuca govori i o ljudima koji nisu sa ovog područja, ali su doprineli nauci. U trećem delu su prilozi o sunčanim satovima kojima se autor bavio i u svojoj knjizi, „Sunčevi satovi u Vojvodini“, koja je imala tri izdanja.

Knjigu „Naši naučnici koji su širili duhovnost i nauku“ je, uz podršku Grada, izdao Narodni muzej u kojem ovo najnovije delo profesora Vuce i može da se kupi.

opanak (4)

Na prestižnom međunarodnom Festivalu folklora „Zlatni opanak“ u Valjevu, u konkurenciji stotinu ansambala i više od tri hiljade igrača, članovi KUD-a iz Mokrina postigli su izuzetan uspeh – osvojili su treće mesto u kategoriji juniora.

KUD „Mokrin“ je, svojim nastupom, izazvao oduševljenje publike, što je prepoznao i struči žiri. „Leskovačke igre“ pripremnog ansambla uz pratnju orkestra donele su im zasluženo prvo mesto u kategoriji juniora od 13 do 16 godina, dok su se, u ukupnom plasmanu, plasirali na treće mesto, potvrđujući svoju izuzetnu posvećenost i kvalitet.

Angažovanje i vredan rad na očuvanju srpske folklorne tradicije istakli su ovaj ansambl kao jedan od uspešnijih na ovom renomiranom saboru.

„Zlatni opanak“ u Valjevu održava se od 2003. godine. Okuplja folklorne ansamble iz cele Srbije i dijaspore.

 

Olga Jevrić 1

Izložba „Olga Jevrić – kompozicija i struktura”, upriličena povodom stogodišnjice rođenja istaknute jugoslovenske i srpske vajarke, legatora, prve i jedine žene vajara, redovnog člana SANU, postavljena je u Salonu Muzeja „Tera“.

– Velika nam je čast što imamo priliku da ugostimo izložbu Olge Jevrić radovima iz legata SANU i iz Kuće legata. Olga Jevrić je veliki avangardni stvaralac koji je, svojim radom i zalaganjem, mnogo doprinela da se skulptura, posebno kada je reč o ženskom umetničkom stvaralaštvu, probije na umetničku scenu. Naša je čast što Kikinda ima priliku da veliki opus od bezmalo 70 radova, koji hronološki prikazuju njeno stvaralaštvo, ugosti u prostoru Salona Muzeja. Olga Jevrić bila je učesnica Međunarodnog simpozijuma „Tera“ 1991. godine i tom prilikom je kreirala radove koji se nalaze na ovoj izložbi. Takođe, naš fundus obogatila je svojim stvaralaštvom, imenom i statusom – kaže istoričar umetnosti Verica Nemet, kustos u Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Izložba je ineteraktivna, sadrži i ku-ar kodove pomoću kojih se mogu videti legati Olge Jevrić u SANU i u Kući legata, kao i vidomaterijale, snimljene u toku njenog života.

Postavka radova ove velike umetnice dostupna je posetiocima do kraja maja, od utorka do subote, od 10 do 16 sati.

Muzej Sto nevidljivih 5

Iako je „Noć muzeja“, zbog tragičnih događaja, otkazao organizator, „Muzeji za 10“, na području čitave Srbije, dogovoreno je da, do petka, 19. maja planirane izložbe ipak budu postavljene, ali bez pratećih događaja. U kikindskom Narodnom muzeju od večeras je dostupna izložba pod nazivom „Sto nevidljivih“, koja je trebalo da bude centralni događaj u Noći muzeja.

– Izložba sadrži verovatno i više od sto predmeta koji nikada nisu izlagani i neće ni biti jer ne odražavaju na pravi način lokalnu istoriju ili nisu u najboljem stanju. U suštini, čine je interesantne priče – kaže direktorica Narodnog muzeja, Lidija Milašinović. – Meni je najinteresantnija vilica bebe mamuta koju je Muzej dobio na poklon pre dva meseca. Zanimljiva je i zbirka učitelja Čipčića koju čine fotografije poznatih Kikinđana i grada, zatim  najavni leci i plakati iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog veka bioskopa „Olimpija“ i „Nacional“, slika Miroslava Antića, koju ne znam da li je publika imala priliku da vidi, takođe i slike nepravedno zapostavljenog, jer nije bio akademski slikar, Siniše Momčilova. Tu je i kućni bioskop sa trodimenzionalnim slikama starim stotinak godina, koje se gledaju sa posebnim naočarima, a sve to izradili su Kikinđani, i još mnogo toga.

Direktorica dodaje da će izložba, takođe predviđena za Noć muzeja, pod nazivom „Sto zaboravljenih“, o zaboravljenim Kikinđanima, biti organizovana u narednim mesecima.

Izložba „Sto nevidljivih“ u prizemlju Narodnog muzeja biće dostupna tri meseca.

Hor Atendite (2)

Hor Kulturnog centra „Attendite!”, pod upravom profesorke dr Biljane Jeremić, osvojio je dve zlatne medalje na 22. Horskom festivalu „Majske muzičke svečanosti” u Bijeljini.

Prvim mestom Hor je nagrađen u A kategoriji mešovitih horova. Drugu zlatnu medalju dobio je kao specijalnu nagradu za najbolje izvođenje pop kompozicije.

Dušanka Pap 4

U Galeriji Kulturnog centra večeras je otvorena prva samostalna izložba slika Kikinđanke Dušanke Pap Vujović. Diplomirani ekonomista po struci, autorka je zaposlena u Fondu za zdravstveno osiguranje, ali potpunu relaksaciju doživljava sa četkicom u ruci.

– Svoje slikarske početke imala sam posle fakulteta, ali sam to zapostavila. Slikanju sam se vratila pre osam godina i prvih sto dela sam poklonila. Radim tehnikom ulje na platnu, oprobala sam se i u naivnoj umetnosti. Volim da slikam prirodu i smatram da svaka slika u posmatraču treba da pobudi želju za putovanjima. Pejzaži mi najviše leže, i naši, vojvođanski, ali ih slikam i na putovanjima, na planinama posebno. Često učestvujem na kolonijama i na njima se mnogo toga nauči – kaže autorka.

Izložbu je otvorio slikar Braco Azarić. Večeras je izloženo više od dvadeset slika, nastalih u poslednje tri godine i, u Galeriji KC biće dostupne desetak dana. Sledeće samostalno izlaganje svojih radova Dušanka Pap Vujović imaće u junu, na koloniji u Novim Kozarcima.

viber_slika_2023-05-11_21-24-17-674

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite je, u saradnji sa Humanitarnim Teatrom „Gusani u magli“, pripremio inkluzivnu predstavu pod nazivom „Vulkanizerska drama“. Premijera je izvedena sinoć, u Dečijem pozorištu „Lane“.

– Predstava je početak akcije prikupljanja novca za sublimacioni štampač koji nam je potreban za aktivnosti u Centru. Ideja je da je izvedemo više puta – rekla je Nikoleta Pavlov, v.d. direktor Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

U „Vulkanizerskoj drami“, za koju su tekst napisali korisnici Centra, nastupaju četiri članice glumačke radionice „Gusana u magli“ i 12 korisnika Dnevnog boravka Centra.

– Nije mi ovo prva uloga, učestvujem u recitatorskim i glumačkim nastupima u našem Centru. Srećna sam i volim to da radim. Pozivam sve da dođu da gledaju našu predstavu – rekla je Svetlana Kalinov.

Marija Buter iz Teatra „Gusani u magli“ kaže da je rad sa korisnicima Dnevnog boravka bio lepo iskustvo.

– Predstava govori o tome da smo svi isti, da svi treba da pomažemo jedni drugima. Rad je bio divan, svi su veoma dragi i talentovani i veoma emotivni. Brzo su nas prihvatili, kao i mi njih, i bilo je lako raditi – kaže Marija.

Premijeri su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Snaga svake zajednice ogleda se u tome koliko brine o najosetljivijim kategorijama stanovništva. Upravo ova predstava je potvrda toga da smo humano društvo i da prihvatamo različitosti – rekla je Melita Gombar. – Inkluzivne predstave su značajne jer svaki pojedinac, bez obzira na svoje sposobnosti i mogućnosti, ima priliku da uživa u umetnosti. Nadamo se da je inicijativa korisnika Centra i članova „Gusana u magli“ samo početak i da će se, i sa drugim ustanovama i organizacijama, veze uspostaviti i intenzivirati i Grad će to podržati.

Lepa saradnja Centra i Humanitarnog teatra nije prva i nastaviće se i ubuduće. Novim termini izvođenja „Vulkanizerske drame“ još nisu utvrđeni, ali će, svakako, svako igranje doneti mnogo radosti i učesnicima i publici, onako kako je to bilo na sinoćnjoj premijeri.

Goran petrović 1

Na književnoj večeri u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ večeras je gostovao Goran Petrović, srpski književnik i akademik. Pred punim foajeom Biblioteke predstavio je dva nova romana, „Papir“ i „Ikonostas“.

Knjige su deo ciklusa nazvanog Romani delta i narednih godina će izlaziti ubrzanijim tempom jer je autor na njima radio duže od 20 godina. Prve beleške su, kaže, stare čak 23 godine.

– Radi se o jednoj vrsti sistema romana, baš kao kada posmatramo rečni tok ili morski sliv. Imamo centralni tok, u koji se ulivaju raznorazne reke, one tihe, vojvođanske, ali i one nešto brže, bujične reke sa juga. Tako će biti i sa ovim knjigama, svaka od njih će moći i zasebno da se čita i to ne redom kojim su objavljivane, već onim redom kojim čitalac dođe do njih. One će, ipak, davati jedna drugoj, određenu dimenziju, senčiće i osvetljavaće prethodnu knjigu. Radnja ove dve knjige se zbiva u Srednjem veku, negde između 14. i 15. veka. Slede još dve knjige koje predstavljaju taj srednjovekovni ciklus. Potom se radnja pomera trista godina unapred, na početak osamnaestog veka, i svi ostali romani će se zbivati u 20. veku, do ovih dana, koje smatramo našim – kaže autor.

Petrović dodaje da ga smatraju zahtevnim piscem jer se od čitaoca traži da uloži određenu vrstu napora.

– Rekao bih da je potrebno da se čitalac potpuno zbliži sa onim što čita. Romani su, možda, zahtevni po leksici jer je ona prilagođena epohama o kojima pišem, i neki put nije razumljiva u samom početku. Ove knjige su, na neki način, suprotstavljene, radnja jedne se zbiva u Italiji, i ona je pisana bokačovskim, dekameronovskim stilom i pomalo je čak i lascivna. Radnja drugog romana, „Ikonostasa“, događa se na istoku Evrope, u Grčkoj, Srbiji i jednom delu Otomanske imperije, i to je neka vrsta apokrifa, apokrifne hagiografije.

Na književnoj večeri, o delu Gorana Petrovića, govorio je i prof. dr Aleksandar Jerkov. Alegorične ispovesti, „Papir“ i „Ikonostas“, izdanja su „Lagune“.

Tera atelje

U Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ za ovaj mesec su pripremili veoma raznovrstan program koji će se odvijati na prostoru Ateljea, Muzeja i u Galeriji na Gradskom trgu.

Studentski kamp

Prva aktivnost je desetodnevni internacionalni kamp na kojem će, od 8. maja, veštine vajanja u terakoti iskusiti studenti završnih godina akademija umetnosti iz Beograda, Novog Sada, Cetinja, Rijeke i Osijeka. Kurseve će voditi mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor centra „Tera“ i nekadašnji profesor Fakulteta likovnih umjetnosti u Cetinju, i profesori sa akademija u Beogradu, Novom Sadu, Cetinju i Rijeci.

„Iz ormara“ naziv je izložbe umetnice iz Rijeke, Darije Žmak Kunić, koja će biti postavljena 10. maja u Galeriji „Tera“. Izložba se sastoji od radova od tkanina i zvučne kompozicije.

U Ateljeu će se, u okviru studentskog kampa, 11. maja održati Međunarodni masterklas sa gostujućim profesorima, međunarodnim predavačima iz Francuske, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Predavanja će se odvijati na srpskom/hrvatskom/crnogorskom i engleskom jeziku i otvorena su za javnost.

Noć muzeja u “Teri”

Programi 19. Evropske noći Muzeja održaće se 13. maja u Muzeju „Tera“, na prostoru nekadašnje kasarne. Od 18 sati biće organizovane radionice za decu i odrasle.

Izložba „Olga Jevrić – kompozicija i struktura” biće upriličena Povodom stogodišnjice rođenja istaknute jugoslovenske i srpske vajarke, legatora, prve i jedine žene vajara, redovnog člana SANU.  U Salonu Muzeja, biće dostupna do kraja maja.

Od 20 i 30 koncert će održati profesori i učenici muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Ženska pevačka grupa „Melizmi“ nastupiće od 21.30.

Izložba na temu šume

U Galeriji na Trgu, 26. maja u 18 sati, biće otvorena izložba fotografija pod nazivom „Svet se kaže šuma“, prof. Jelene Vladušić iz Novog Sada. Pored fotografija, načinjeni su i zvučni zapisi lokacije koji će biti reprodukovani u izložbenom prostoru.

Živka torbica knjiga

Treća knjiga pesnikinje iz Mokrina, Živke Torbice, imaće svoje prvo predstavljanje u petak, 5. maja, od 19 sati, u galeriji Doma kulture u ovom mestu.

Ovo je njena treća zbirka i sadrži 95 ljubavnih i rodoljubivih pesama, nastalih u protekle dve godine.

– Pesme su veoma emotivne, zavičajne su o našem o Banatu, i uglavnom su istinite, to su sećanja na moje detinjstvo – kaže Torbica. – Svakog jutra napišem jednu rečenicu, tako započinjem dan – prvo pesma, pa sve ostalo. Lajt motiv knjige je stih: „Ne postoje dva ista dana, noći, glasa… Ni srca, ni ljubavi, pa čak ni dve kapi vode…“. Otud i naziv ove zbirke.

Kao i prethodne dve zbirke, „Banaćanka“ i „Dnevna doza muškarca“, i ova je izašla u izdanju Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa. Recenzent je Nataša Bundalo Mikić iz Novog Sada, dizajn korica je uradila Senka Vlahović iz BKC.

Na predstavljanju u Mokrinu govoriće i bibliotekarke Darinka Maljugić i Milana Bajkin. Autorka kaže da se nada i promociji u Kikindi, u toku maja. Za nastup u svom selu, kaže, ne brine.

– U Mokrinu je uvek bilo dobro posećeno, verujem da će tako biti i ovog puta – dodaje pesnikinja.

Nema sumnje da će Mokrinčani, i ovoga puta, podržati svoju pesnikinju. Kao što je sigurno da će Živka Torbica svakog jutra napisati nove stihove i pridružiti ih zbirci od gotovo hiljadu svojih, za sada neobjavljenih, emotivih poetskih izražaja.