Култура

mokrin-stvaralastvo-(2)

Kulturno umetničko društvo „Mokrin“ bilo je domaćin 15. Susreta folklornog stvaralaštva. Manifestacija se organizuje povodom kraja ovogodišnje sezone, istakao je predsednik mokrinskog KUD-a Živko Ugrenović.

-Folklor čuva tradiciju i običaje, a na nama je da znamo ko smo i odakle potičemo. Čitave godine vredno radimo i na kraju ove već pravimo planove za narednu sezonu. Kulturnom umetničko društvo „Mokrin“ ima 200 članova, šest folklornih sekcija i dve pevačke grupe – istakao je Ugrenović.

Konccertu je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Susreti folklornog stvaralaštava imaju kulturnu vrednost da šire tradiciju našeg naroda. Članovi kulturno umetničkih društava svakodnevno vredno rade i čuvaju naše nematerijalno kulturno nasleđe od zaborava – navela je Marijana Mirkov.

Goran Ristić, predsednik MZ Mokrin pohvalio je rad društva i istakao da su folklorne manifestacije među najposećenijama i da su važne za sve meštane.

Pored domaćina učestvovala su i kulturno umetnička društva „Sveti Đorđe“ iz Stančeva  iz Rumunije, „Jandrija Tomić-Ćić“ iz Krajišnika, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela i „Sveti Sava“ iz Kanjiže.

Pokrovitelji događaja su Grad Kikinda i MZ Mokrin.

A.Đ.

 

cigra-kolonija-(4)

Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ organizovalo 8. humanitarnu likovnu koloniju pod nazivom „Humani čigraši“. Odazvalo se dvadesetak slikara iz Kikinde, Sombora, Beograda, Novog Miloševa i Novih Kozaraca.

-Rado se odaziv koloniji „Čigre“. Ove godine slikam pejzaž i drago mi je što se okupljamo svake godine. Mi, slikari, želimo da pomognemo rad udruženja, a ovo je najbolji način da to uradimo – napomenuo je Braco Azarić, slikar iz Kozaraca.

Udruženje „Čigra“ kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Nastale slike biće prodate. Novac koji dobijemo utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju – saznali smo od Biljane Nedomački koja deo tima stručnih ljudi udruženja „Čigra“.

Kolonija finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad, za tekuću godinu. Željko Radu, član Gradskog veća posetio je „Čigru“ i razgovarao sa slikarima.

-Lokalna samouprava prepoznala je važnost ovog udruženja. Podržavamo sve njihove aktivnosti, a osim kolonije ove godine organizovali su i Mini olimpijadu. Drago mi je što su se slikari odazvali koloniji u ovolikom broju i ovo je pravi način da svi pokažemo humanost i solidarnost – naveo je Radu.

MNRO „Čigra“ ima 25 članova od tri do 50 godina. Tu su i njihovi roditelji, ali i tim stručnih saradnika koji pomažu u radu.

A.Đ.

Daniel-Kovac-(1)

Multimedijalni umetnik Daniel Kovač predstaviće se kikindskoj publici sutra (petak 18. oktobra). Najpre će u biblioteci „Jovan Popović” od 18 časova predstaviti svoje književno stvaralaštvo- autor je četiri zapažena romana, od kojih je jedan bio u užem izboru za NIN-ovu nagradu. Istog dana od 20 časova u galeriji Jovana Isakova biće upriličena izložba iz opusa Kovačeve vizuelne umetnosti. Pored nabrojanih disciplina, ovaj umetnik je javnosti poznat i kao gitarista beogradskog rok sastava „Jarboli”.

Uoči susreta sa Kikinđanima, Kovač se za „Komunu” osvrnuo na deo svog stvaralaštva..

Muzika čini dobar deo vaše poetike. Ima je i u Vašim knjigama. Kako zvuk efikasno preneti na papir?

-Ne trudim se oko toga. Pokušavam da razdvojim te stvari – pisanje i muziku. Samo je moj poslednji roman „Objašnjenja nisu potrebna” značajnije povezan sa muzikom zato što je to bilo neophodno za radnju. Volim da koristim poeziju u prozi i to ponekad radim, ali samo ako ima smisla i ne ruši osnovnu postavku teksta. Tekst i njegova logika su u proznom pisanju jedino važni.

Ima u vašem pisanju i dilandogovske autoironije, je li to prečica do čitalaca, uzimati za motive elemente iz pop kulture?

-Istina je da u mojim knjigama junaci nisu samouvereni i da gaje autoironiju kao zdrav odnos prema stvarnosti. To je zato što smatram da su samouvereni ljudi u današnje vreme bez izuzetka glupaci i opasne budale. Verujem samo onim opreznim koji triput mere pre nego što seku i rade stvari promišljeno i temeljno. Osim neke mistifikacije u vidu auto pop-kulture u poslednjem romanu (naime, u njoj se pojavljuje lik koji se zove Daniel Kovač i član je grupe „Jarboli”, a opet je očigledno da to nisam ja koji u stvarnosti to jesam), u mojim knjigama nema previše pop-kulture, ili je ima samo kad baš mora i ima smisla.

Bili ste u užem izboru za NIN-ovu nagradu. Jesu li književne nagrade precenjene?

-Bio sam u užem izboru sa prvim romanom „Logika reke pruge i otpada”, ali to je bilo jako davno, kao u nekom prošlom životu. Ne znam previše o nagradama, pa samim tim ni da li su precenjene. Neke sigurno jesu, a neke verovatno i nisu. Pretpostavljam da to zavisi od toga ko je u žiriju i ko tu nagradu dodeljuje.

Bavite se i video produkcijom, slikarstvom, muzikom i književnošću, tesan vam je jedan medij ili jednostavno radeći na jednom, odmarate od ostalih načina kreativnog izražavanja?

-Sve to radim samo iz egzistencijalne nesigurnosti. Odrastanje u sankcijama i ratovima je tome značajno doprinelo. Iz nekog straha da ne postanem mrtav još za života i da ne moram da pravim kompromise i pristanem da radim ono što ne volim ili smatram za nečasno, trudim se da neprekidno radim, smišljam i izvodim razne stvari. U tom procesu, stekao sam iskustvo i zanat, što na kraju i nije ispalo tako loše.

N. Savić

 

gusle-krajiski-2

Članice Ženske pevačke grupe Akademskog društva za negovanje „Gusle“ koje predvodi rukovodioc Igor Popov osvojile su drugo mesto na 22. festivalu „Krajiški biseri“ koji neguje i čuva ojkalice i krajiške pesme. U konkurenciji 19 pevačkih grupa Kikinđanke su pokazale da su u samom vrhu.

-Festival neguje tradiciju dinarskog odnosno krajiškog pevanja i Ženska pevačka grupa na njemu učestvuje od 2019. godine. Sa svakog nastupa na „Krajiškim biserima“ obaradovale su nas značajnim priznanjima i nagradama. Ipak, najvažnije je to što svaki put stiču nova iskustva i znanja o pevanju Srba Krajišnika, koje im nude izvorne grupe, učesnice – istakla je Magdalena Popov, umetnički rukovodilac.

Pored diplome i plakete devojke će  učestvovati u snimanju diska i brošure o ojkalici i krajiškoj pesmi u izdanju WMAS (World Music Asocijaciji Srbije), pod nazivom „Nek živi ta pjesma” – Ojkača i krajiška pjesma.

-Izuzetna je čast što se upravo naša pevačka grupa našla na albumu, koji će ostati u amanet nekim novim generacijama pevača, kao primer i uzor za pevanje repertoara Srba Krajišnika – dodala je naša sagovornica.

A.Đ.

 

Radlovic-BG-1

Monografija „Svet mozaika Đure P. Radlovića“, autora prof. dr Jovice Trkulje predstavljena je, u organizaciji Narodne biblioteke „Jovan Popović“, publici u Beogradu i u Novom Sadu.

Pionir freske i mozaika u našoj zemlji, slikar Đuro Radlović, profesor u penziji, prvi je kod nas, pre više od tri decenije, specijalizovao ove zidne tehnike na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Knjiga je juče predstavljena u Arhivu Vojvodine, a prošle sedmice u RTS Klubu u zgradi Radio Beograda. Uz profesora Radlovića, o njegovom radu i delima, govorili su prof. dr Jovica Trkulja, profesor Radomir Knežević, i prof. dr Smiljana Mirkov, sociolog.

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je, uz beogradski „Dosije“, suizdavač ovog monografskog dela.

Biblioteka-Temisvar-(1)

U okviru programa povodom stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva, 10. oktobra, u Srpskom kulturnom centru Saveza Srba u Rumuniji, Milana Bajkin i Slobodan Tomić promovisali su izdavačku delatnost Narodne biblioteke „Jovan Popović“.

Predstavljeni su naslovi koji popularizuju teme, ličnosti i autore sa teritorije grada Kikinde. Tom prilikom prikazan je i dokumentarni film o Dušanu Vasiljevu, autora Nikole Lakića.

Skupu su prisustvovali generalni konzul Ivana Jakšić Matović i Ognjan Krstić, predsednik Saveza Srba u Rumuniji i poslanik u rumunskom parlamentu.

Sutradan je, u srpskoj gimnaziji „Dositej Obradović“, dečiji pesnik Goran Novakov iz Novog Kneževca predstavio svoje pesme najmlađim učenicima.

Idjoske-djakonije-(4)

Predstavljanje lokalnog nasleđa već osmi put tema je manifestacije pod nazivom „Iđoške đakonije“ koju organizuju članice Udruženja za negovanje tradicije, narodnih običaja i rukotvorina „Vreteno“ iz Iđoša. Izložbeni i takmičarski program održan je danas u Domu kulture u ovom mestu.

– Članice Udruženja nastoje da očuvaju tradiciju, gastronomsko i kulturno nasleđe Severnog Banata – rekla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća za kulturu i turizam koja je predstavljala lokalnu samoupravu na ovom događaju. – Dočekali su nas sa krofnama, kuva se pileći paprikaš, a možemo i da probamo kolače pravljene na starinski način, mnogo je  zadovoljstava za sva čula. Mnogo je i gostiju, dosta mladih, što i jeste cilj manifestacije, da zapamte svoje običaje i da ih prenesu svojoj deci. Grad Kikinda će uvek podržavati ovu i slične manifestacije u selima.

Marijana Mirkov obišla je izložbu starinskih ukrasnih peškira i kolača pripremljenih po starim receptima sa domaćicom manifestacije, Branicom Mikalački iz Udruženja „Vreteno“.

– Trudimo se da, na najbolji način, predstavimo naše selo onim što tradicionalno radimo i pripremamo – pileći paprikaš, kolače i vezene peškire – rekla je Brankica Mikalački.

Svoje peškire izložile su, pored domaćica iz Iđoša, i gošće iz Kikinde, Bečeja, Knjaževca, Bačkog Petrovog Sela, Beograda i Titela, koje su se takmičile i u kuvanju pilećeg paprikaša, dok su kolače pripremile domaćice iz Iđoša. Priznanje za najlepši peškir na izložbi dobila je Anka Lozanov iz Titela.

S. V. O.

Lane-radovi-(1)

Sezona repertoarskog igranja predstava u Dečijem pozorištu „Lane“ počeće 1. novembra, kada će se formirati i nove grupe dramskih radionica. U jedinom dečijem pozorištu u gradu u toku su završni radovi na krečenju i farbanju stolarije, a nova scenska oprema doprineće kvalitetnijem izvođenju predstava.

– Posle više godina uspeli smo da, uz pomoć Grada, okrečimo celo Pozorište, pa će sezona početi malo kasnije. Takođe, zahvaljujući sredstvima iz Pokrajinske vlade u iznosu od 1,2 miliona dinara koja su dobijena po konkursu uz podršku lokalne samouprave, uspeli smo da kupimo 20 novih reflektora i prateću opremu, što nam je bilo neophodno za izvođenje predstava – kaže direktor „Laneta“, Aleksandar Maletin. – Svi radovi biće završeni do kraja meseca, kada ćemo nastaviti redovno da igramo svoje predstave i da održavamo probe dva nova novogodišnja komada.

Prva premijera očekuje se već polovinom decembra, a od početka tog meseca, kao i uvek, u „Lanetu“ počinje novogodišnja čarolija.

– Od prvog decembra naše dvorište biće okićeno, i ove godine će biti u još lepšem prazničnom ruhu – dodaje Maletin. – Tokom decembra igraćemo samo naše novogodišnje predstave, uz dve nove, premijerne.

U međuvremenu, najmlađa dečija dramska grupa probe održava u prostoru „Čigre“, a iz „Laneta“ najavljuju formiranje još tri grupe – za niži i viši osnovnoškolski uzrast, i za srednjoškolce. Svi zainteresovani mogu da se prijave lično u Pozorištu ili na broj telefona 0641589314.

S. V. O.

 

Srdjan-Tesin

Pisac iz Kikinde, Srđan V. Tešin, dobitnik je prestižne „Andrićeve nagrade“ za 2023. godinu, za zbirku pripovedaka „Crna Anđelija i druge zverske priče“, u izdanju beogradskog „Arhipelaga“. Na konkurs Zadužbine Ive Andrića ove godine pristiglo je 40 naslova.

„Zbirku pripovedaka Srđana V. Tešina izdvaja sigurnost rečenice, izgrađenost stila i kompoziciona celovitost. Tematsko i stilsko jedinstvo Tešinove knjige proizilazi iz autentičnog odnosa prema zoomorfnoj problematici, koja pisca uvodi u plodan intertekstualni i intermedijalni dijalog. Hronotop Banata u zbirci zauzima središnje mesto, a svoju upečatljivost duguje spoju lokalnog i univerzalnog, intimnog i opšteljudskog, svakodnevnog i mitskog, aktuelnog i svevremenog. Tešinov pripovedni postupak odlikuju suptilna melanholija, prodorna ironija, psihološka iznijansiranost i narativna dinamičnost, koje tvore zaokružen i kompaktan pripovedni svet“, obrazloženje je žirija koji su činili dr Branko Vraneš (predsednik), dr Mina Đurić i dr Marko Avramović, i članovi saradnici, dr Andreja Marić i mr Aleksandar Ćuković.

Srđan V. Tešin rođen je u Mokrinu i do sada je napisao dvadesetak proznih zbirki, romana i zbirki priča za decu. Njegove „Mokrinske hronike“ bile su u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, za sinopsis romana „Kuvarove kletve i druge gadosti“ dobio je Nagradu „Borislav Pekić“, Nagradu Društva književnika Vojvodine za knjigu godine zaslužio je za knjigu „Ispod crte“.

Za knjigu „Luka kaže“ dobitnik je dva priznanja: Nagrade „Maleni cvet” Grada Niša za književnost za decu i mlade, i Plakete „Sima Cucić“ Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa. Takođe je dobitnik Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Kulturnog centra Vojvodine.

Kratke priče i romani prevođeni su mu na engleski, francuski, nemački, poljski, češki, makedonski, mađarski, slovenački i albanski jezik.

Nagrada koja nosi ime našeg nobelovca jedna je od najuglednijih književnih nagrada u nas. Neki od dobitnika su Dragoslav Mihajlović, Aleksandar Tišma, David Albahari, Danilo Kiš. Priznanje se dodeljuje svake godine za najbolju zbirku priča ili pripovetku objavljenu tokom jedne kalendarske godine.

Srđanu V. Tešinu nagrada će biti uručena na svečanosti u Zadužbini Ive Andrića u Beogradu, 10. oktobra, na dan rođenja velikog pisca.

S. V. O.

(Foto: Imre Sabo, “Arhipelag”)

marina-3

Ikona eks JU scene Marina Perazić gostovala je sinoć (subota) u kafe suvenirnici muzeja „Tera”.

Nastup poznate pevačice se odvijao na matricu uz podršku di džeja XLX, a Marina je s velikom energijom uživo pevala svoje najveće hitove. U tih nešto više od sat vremena sugrađani su mogli da uživaju u najpopularnijim songovima elektro-pop grupe „Denis i Denis”.

– Ne želim u muzičkom smislu da izlazim iz zone komfora, pa mi tako najveći deo programa čini repertoar grupe „Denis i Denis”-rekla je tim povodom Marina.

Kad je već pomenula program, neizbežno je bilo da čujemo “Program tvog kompjutera”, ali i druge hitove ovog riječkog sastava: “Ja sam lažljiva”, “Vatra i znak”, “Soba 23”, kao i “Kolačiće”, iz Marinine solo karijere.

-Tu pesmu mi je napisao Kiki Lesendrić i ne može mi oprostiti uspeh koji sam s njom napravila-dodaje uz osmeh Marina:

– Osamdesetih godina je bilo zaista mnogo nastupa i kao kroz maglu sećam se da sam tih godina nastupila i u Kikindi, tako da mi je jako drago da sam posle toliko vremena ovde. A za to je zaslužna Tamara Fijat.

-Tačno je, dodaje Tamara, i sve je na ovom nastupu proteklo fantastično. Nedavno smo osnovali udruženje „Kosmosmi” koje će se baviti afirmacijom svih vidova umetnosti, od književnosti, slikarstva, fotografije, do muzike. Počeli smo s muzikom i to baš s Marinom, koja je ikona domaće scene, a naše aktivnosti se u narednom periodu nastavljaju.

Inače, publiku je sinoć uglavnom činila generacija 40+, ali ni njima, kao ni Marini, nije nedostajalo energije, jer su uglas sa ovom pevačicom otpevali ceo koncert.

Iako Perazićeva u poslednje vreme izbegava publicitet, naša medijska kuća je dobila ekskluzivni intervju koji ćete moći da pročitate u četvrtak u Komuni.

N. Savić

error: Content is protected !!