децембар 6, 2025

Култура

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

Milos-Zivanovic

Žiri za dodelu književne nagrade „Jovan Popović“ Milana Grbić, Valentina Knežević i Zvonko Karanović (predsednik) jednoglasno je doneo odluku da  priznanje za 2025. godinu pripadne Milošu Živanoviću iz Beograda za rukopis poeme „Obale dobre vode“. U konkurenciji se našlo 217 naslova, a Miloš Živanović je nagrađen plaketom, kao i objavljivanjem rukopisa u izdanju „Partizanske knjige“.

Poema „Obale dobre vode“, pisana kao septet, ističe se po poetskoj i poetičkoj složenosti, semantičkoj višeslojnosti, te stilskom i jezičkom majstorstvu. Razvijajući središnje motive gubljenja domovine i raseljeništva usled istorijskih lomova, delo ne propituje uzroke tih lomova već naglašava razornu snagu i posledice koje oni neminovno ostavljaju na pojedince i zajednice, bitno određujući njihove egzistencije ali i poimanje sopstvenog identiteta. Iako polazi iz jasno naznačenog konteksta raspada Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog veka, univerzalnost centralne teme postignuta je, uverljivo, na nekoliko nivoa – literarno, idejno i značenjski. Nizanjem slika po principu asocijacija i analogija istkana je složena mreža ličnih i kolektivnih sećanja i doživljaja, a brojnim referencama suptilno se upućuje na ponavljanja istorijskih procesa kroz epohe na Balkanu, u Evropi, ali i bilo kojoj teritoriji od postanka civilizacije, stoji u obrazloženju žirija.

Miloš Živanović (1976) je autor šest knjiga pesama, proznih tekstova  i romana.

Regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“ na godišnjem nivou dodeljuje izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak promocije savremene regionalne književnosti, kao i simbol sećanja na velikog kikindskog, srpskog i jugoslovenskog pisca. Dodelu priznanja podržalo je Ministarstvo kulture.

 

Jefimija-3

Članice udruženja „Jefimija“ ostvarile su zapažene rezultate na Festivalu umetnosti „Art of movement“, održanom 15. novembra u Subotici, osvojivši čak četiri nagrade u različitim kategorijama: prvo, drugo, treće i sedmo mesto. Ovaj izuzetan uspeh dobija na još većem značaju kada se uzme da je konkurencija uključivala klubove sa dugogodišnjom tradicijom i iskustvom. Uprkos tome, članice „Jefimije“ su se predstavile hrabro, posvećeno i dostojanstveno, ponosno reprezentujući svoj klub i grad.

Organizatori su pohvalili učesnice iz Udruženja „Jefimija“, uručivši im plaketu i istakavši njihovu energiju i duh zajedništva. Klub se zahvaljuje organizatorima na ukazanom poštovanju, kao i svim koji podržavaju njihov rad i trud.

Posebna zahvalnost upućena je roditeljima članica, koji nesebično pomažu u organizaciji i podršci kluba, potvrđujući da su, uz trud i zajedništvo, uspeh i napredak neizbežni.

KUD-MOKRIN-(1)

Mokrin je proteklog vikenda bio domaćin 16. Međunarodni susreti folklornog stvaralaštva protekla je u znaku tradicije i umetničkog stvaralaštva. Izvođački ansambli iz Srbije i Rumunije predstavili su tradiciju iz krajeva iz kojih dolaze, a publika je imala priliku da uživa u nastupima kulturno-umetničkih društava „Mokrin“, „Jana“ iz Beograda, „Đido“ iz Bečeja, Doma kulture Sivac i „Kruna“ iz Srpskog Semartona iz Rumunije.

-Program je obuhvatio srpske igre iz Bačke, Vlaške igre, igre iz Banata, igre iz Niša, okoline Beograda, Šumadije, Šopskog kraja, Bosilegradskog krajišta i Leskovc – istakao je predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović. – Ansambli su svojim nastupima doprineli očuvanju i promociji kulturnog nasleđa, a svaka izvedba bila je dokaz tehničke veštine i dubokog poštovanja prema tradiciji.

KUD „Mokrin“, jedno od najvećih seoskih društava sa više od 200 aktivnih članova, nedavno je dobio nove članove uprave, što je donelo novu energiju i podstrek za dalji razvoj programa i aktivnosti.

Susreti folkloraša su održani pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, kao i Mesne zajednice Mokrin, potvrđujući značaj manifestacije za očuvanje kulturnog identiteta regiona.

A.Đ.

biblioteka-kikinda
Narodna biblioteka „Jovan Popović“ ove godine obeležava 180 godina postojanja i rada. Tim povodom, u utorak, 18. novembra biće organizovan bogat svečani program.
Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je bila čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.
Jubilej će biti obeležen nizom događaja tako da je u 14 sati promocija slikovnice o biblioteci, autora Roberta Takariča, sat vremena kasnije je dodela nagrada autorima najboljih literarnih i likovnih radova, a za 18 časova Svečana akademija povodom 180 godina Biblioteke
Program će biti upriličen u holu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , uz prisustvo uvaženih gostiju i predstavnika kulturnog života grada.
KUD-Kozarci-2

Festival „Orfej“  je pod jedan krov Kolarčeve zadužbine s ljubavlju ugostio perjanice naše folklorne scene, iskrenih višegodišnjih čuvara narodne tradicije. Među njima su bili i članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca.

– Ne postoje reči kojima bih opisao ovaj veličanstven trenutak za KUD „Petar Kočić“ i mene lično- pun je sjajnih utisaka Milan Vašalić, rukovodilac KUD-a. – Biti ravnopravan učesnik ovog četvoročasovnog scenskog spektakla je uspomena za ceo život i mnogo više od toga. Takođe, i potvrda pravog puta, posvećenog rada i neizmerne ljubavi. U nedelju uveče Kočići su bili među laureatima čuvara srpske tradicije- kaže Vašalić i zahvaljuje se domaćinima na srdačnom gostoprimstvu.

Straus-4

U svečanoj sali Narodnog Muzeja, večeras je održan „Johan Štraus koncert 2025“, u organizaciji Nemačkog udruženja Kikinda, povodom 200. godišnjice rođenja ovog čuvenog kompozitora. Publika je uživala u programu u izvođenju renomirane umetnice i operske pevačice Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

 

Koncert je, osim valcera Johana Štrausa II, obuhvatio i raznovrstan muzički repertoar koji je publiku poveo na putovanje kroz epohe i stilove – od baroka i romantizma do filmske muzike i operete.

-Imam divnu saradnju sa Nemačkim udruženjem iz Kikinde i zajedničkim snagama se trudimo da umetnost predstavimo na pravi način. Napravili smo interesantan miks kako bi publika prošla kroz različite epohe i doživela nešto posebno – rekla Kiš Ignjatov, dodajući da joj je uvek drago kad nastupa u Kikindi, gde je kako kaže, publika „nadahnuta i puna emocija“.

 

Da ovakvi događaji imaju šire značenje potvrdila je i Milena Vukašinović, članica upravnog odbora Nemačkog udruženja i nastavnica nemačkog jezika i književnosti.

-Ovaj događaj mnogo znači i za udruženje i za lokalnu zajednicu. Svake godine se trudimo da organizujemo barem jedan kulturni program za naše sugrađane i one koji imaju nemačko poreklo. Projekat već godinama podržavaju Nemački nacionalni savet i humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard“ iz Sombora – rekla je Vukašinović, ističući da su koncerti uvek dobro posećeni i da sala Narodnog muzeja redovno bude puna.

Publika je i ovog puta pokazala da prepoznaje kvalitet. Među posetiocima bio je i vajar Boris Staparac, koji je izjavio da je koncert doživeo kao pravo umetničko iskustvo.

-Došao sam večeras zbog Pamele, pošto je ona primadona naše opere, žena koja ima predivan glas i to je nešto što čovek treba da doživi. Inače sam ljubitelj klasične muzike – kazao je Staparac.

Veče posvećeno Štrausu  pokazalo je da Kikinda neguje visoku kulturu i da su klasika i umetnost i dalje živo prisutne u srcima publike.

Zoran-Petrovic

Tradicija je temelj postojanja i opstanka srpskog naroda onog kraja pod tuđinskom vlašću, u periodu ratova i današnjih izazova koje nosi moderno doba.

Društvo za negovanje muzike „Gusle“ sledeće godine obeležava 150 godina postojanja –  afirmiše, čuva i neguje srpsku tradiciju, muziku, igru i običaje, afirmišući tako na najbolji način srpsku kulturu u zemlji i inostranstvu.

Gost podkasta je dugogodišnji direktor GUSALA, gospodin Zoran Petrović.

 

ljiljana-3-slika

Sedam kikindskih slikara, članova Galerije „Zdravko Mandić“ učestvovaće  9. novembra na Pokrajinskoj smotri likovnih umetnika-amatera u Novom Bečeju.

Slikari iz našeg grada najpre su prošli opštinsku, potom i zonsku smotru, i za pokrajinsko učešće izabrani su radovi Tanja Nožice, Svetlane Petrov Rackov, Smiljane Šalgo, Dušanke Pap Vujović, Milana Dragoljevića, Ljiljane Bogosavljev i Dragane Luka Karanović.

Selektori likovnih radova bili su istoričar umetnosti Srba Ignjatov i predsednik Saveza amatera Vojvodine Savo Mučibabić.

N. S.

Don`t copy text!