Култура

Crvenkapa-(4)

Interaktivna i poučna predstava za decu, „Ah, ta Crvenkapa“, odigrana je sinoć u okviru Kikindskog leta na sceni u dvorištu Kurije. Rađena je po tekstu i u režiji glavnog glumca Fuada Tabučića, u produkciji Balkanske pozorišne trupe „Ara“.

– Bajku o Crvenkapi protkali smo pričom o nasilju, zdravom životu, dotičemo se i ekologije i svega što dobronamerni svet smatra zdravim mentalnim i fizičkim životom. To je jedna mala pučka interaktivna komedija za decu. Imamo devojčicu koja se, u nedostatku pažnje svojih roditelja, ponaša agresivno. I onda se ona kroz ljubav, očovečenje i ljudskost, promeni. Čak u jednom trenutku ona menja završetak bajke jer je nasilan, kao što u mnogim bajkama jeste, a mi smo hteli da izbacimo tu agresiju – rekao je Tabučić koji predstavu igra sa koleginicom Teodorom Antanasković.

Mnogobrojni mališani koji se u našem gradu veoma rano prepoznaju kao pozorišna publika, pažljivo su pratili ovu poučnu priču i rado učestvovali u njoj, podržavajući osnovnu ideju i nameru autora ovog scenskog dela koje se, širom zemlje, igra već čitavu deceniju.

Tera-muzej-(5)

Izložba „Materija supstance“ biće otvorena u sredu u 18 sati u Salonu Muzeja „Tera“ i trajaće do 31. oktobra.

U okviru izložbe biće prikazani radovi umetnica koje su bile učesnice Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti prethodnih decenija. Ova izložba autorke i kustoskinje Verica Nemet  predstavlja omaž umetnicama i njihovom nasleđu, kao i samoj skulpturi kao trajnom zapisu postojanja — gde materijal postaje medijum duha, a fizičko delo postaje most između onog što je bilo i onog što ostaje.

Ana Bešlić, Olga Jevrić, Olga Jančić, Mira Brtka, Darija Kačić i Dragana Ilić na „Teri“ su stvarale izvan institucija, u direktnom dodiru sa zemljom, u ritmu sopstvene kontemplacije.

Iako različitih poetika, u glini su pronašle zajednički jezik skulpture: postojan, tih, neizbrisiv.

U toku trajanja izložbe uslediće edukativan prateći program koji će uključivati stručna vođenja, razgovore o značaju skulpture u savremenoj umetnosti kao i radionice za decu.

 

Velikoselski-dani-koncert-(4)

Manifestacija Velikoselski dani, koja se tradicionalno održava povodom Dana Banatskog Velikog Sela, počela je sinoć rok-koncertom, a nastavljena večeras nastupom KUD „Marija Bursać“ i njihovih gostiju. Na velikoj sceni postavljenoj na terenu FK „Kozara“, priređen je igrački koncert u kojem su učestvovale sve generacije članova Društva, kao i prijateljska kulturno-umetnička društva.

U ime lokalne samouprave, prisutnima se na početku programa obratila Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika.

– Ovo je veoma važan datum za sve Velikoselce. Kulturno-umetnička društva imaju značajnu ulogu jer kroz pesmu i igru čuvaju uspomene na zavičaj. Zato će uvek imati podršku Grada. Posebno je važno što ovu tradiciju neguju i mladi ljudi – to je garancija da će se ona nastaviti i da će se čuvati običaji i kultura našeg naroda. Danas je važno da pokažemo koliko kultura i muzika oplemenjuju, jer umetnost ne poznaje razlike. ona samo može da spaja – rekla je Dijana Jakšić Kiurski i dodala da manifestacije poput ove podstiču negovanje prijateljskih odnosa, sloge i zajedništva, koji su nam danas više nego potrebni.

Predsednik KUD „Marija Bursać“, Predrag Santrač, istakao je da na koncertu učestvuje oko stotinu izvođača, u 11 tačaka.

– I ovoga puta smo pozvali naše drage goste i želimo da ovu radost i emociju prenesemo publici. Posebno se trudimo da decu usmerimo ka tome da ne zaborave svoje korene – oni su naši mali čuvari tradicije. Publika će videti igre koje su naši preci doneli sa sobom tokom kolonizacije – poručio je Santrač.

Gosti koncerta bili su prijatelji: KUD „Mokrin“ i KUD „Braka Minkovi“ iz Kukliša, iz Severne Makedonije. Domaćini i gosti iz Makedonije već četiri decenije neguju prijateljstvo, započeto osamdesetih godina prošlog veka, tokom snimanja emisije „Znanje-imanje“.

– Želimo da prenesemo poruku mlađima da neguju folklornu tradiciju i produže prijateljstvo koje su započele i negovale prethodne generacije. To je bogatstvo koje ostaje – izjavio je Vase Cenev, predsednik KUD-a iz Kukliša.

Nakon koncerta, druženje se nastavlja uz muziku kod tende. Velikoselski dani sutra na programu imaju takmičenje u kuvanju riblje čorbe na ribnjaku „Laguna“, i, u večernjim satima, zabavno-muzički program kod tende.

Nedelja će biti najsadržajniji dan manifestacije. U 15 sati počinje Krajiški višeboj, dok će sat kasnije biti otvorena izložba slika ULIKS-a „Džev“. Program „Dani meda“, u organizaciji Udruženja pčelara „Matica“, počinje u 17 sati. Veče će obeležiti koncert Mileta Delije, koji počinje u 20.30 časova.

Velikoselski dani biće završeni u četvrtak, 31. jula, sportskom manifestacijom, petim „Akvatlonom“, koji će se održati na bazenu i fudbalskom stadionu u selu.

Lokovna-kolonija-Kozarci-(4)

U Novim Kozarcima danas je završena slikarska kolonija „Dani Zdravka Mandića“, koja se prethodna tri dana odvijala u sklopu manifestacije „Kozaračke letnje večeri“.

Dvadesetak umetnika stvaralo je u Vili – Galeriji Zdravka Mandića, na trinaestoj koloniji u čast velikog slikara iz ovog mesta.

– Praksa je da imamo 10 slikara sa teritorije grada i 10 iz drugih mesta, pa su nam ove godine stigli i slikari iz Zrenjanina, Rume, Beograda i Novog Sada. Imali su priliku da stvaraju na slobodnu temu, svako svojim slikarskim izrazom – kaže predsednik Galerije, slikar Braco Azarić.

On dodaje da su veoma zadovoljni ovogodišnjom kolonijom, kako gosti, tako i domaćini, i da su Kozarčanima ostala vredna i lepa umetnička dela koja se mogu videti u Galeriji.

Manifestacija „Kozaračke letnje večeri“ završava se večeras, takmičenjem u kuvanju riblje čorbe na jezeru Strelište, u organizaciji Sportskog udruženja ribolovaca „Zlatni karaš“.

S. V. O.

Aleksandar-Sasa-Petrovic-(2)

Puna gledališta tokom svih večeri 24. Festivala narodnih orkestara najbolje govore o tome koliko ADZNM „Gusle“, kao organizatori, dobro poznaje želje i potrebe kikindske publike. Ovogodišnji Festival je okupio brojne izvođače iz zemlje i inostranstva – Rumunije, Bugarske, Turske, Severne Makedonije – koji su svojim kvalitetnim programima ulepšali četiri letnje večeri pod otvorenim nebom u dvorištu Kurije.

Festival će večeras biti svečano zatvoren koncertom prijatelja FENOK-a, vrhunskog tenora Aleksandra Saše Petrovića, prvaka Opere Srpskog narodnog pozorišta.

– Ovo mi je treći put da nastupam na Festivalu, ali sam ovoga puta sebi ispunio želju i ostao sve vreme trajanja manifestacije. Uživao sam u svakom programu – kaže Petrović.

On otkriva da sa direktorom Festivala, Zoranom Petrovićem, deli dugogodišnje prijateljstvo i međusobni umetnički respekt, te se uvek rado odaziva njegovim pozivima.

– Večerašnji koncert nosi naziv „Muzički stendap – Saša i prijatelji“. Publiku očekuje muzičko putovanje kroz razne žanrove, u kome ćemo izvesti najpoznatije kompozicije – one koje svi znaju i vole. Svako će se, verujem, prepoznati bar u jednoj pesmi. Biće tu i prikladnog, pitkog humora, na temu muško-ženskih odnosa, muzike, ljubavi – svega što život čini lepšim – najavljuje Petrović.

Kako kaže, na sceni će mu se pridružiti instrumentalisti, njegovi prijatelji, ali će jedini vokal biti upravo on.

– Ovaj festival je više od kulturne manifestacije – on je tradicija. „Gusle“ i FENOK su centar folklora, etnomuzikologije i etnokoreologije. Ovde se uči, pevači se upoznaju, mladi saznaju mnogo o našem nacionalnom identitetu. To je nešto što moramo ozbiljno shvatiti jer ima težinu. Ovo nije samo turistički događaj, već kulturološki značajan festival – poručio je Petrović.

Njegov nastup će, nema sumnje, ispuniti dvorište Kurije do poslednjeg mesta, a potom će se spustiti zavesa na 24. izdanje Festivala koji slavi muziku, tradiciju, virtuoznost, prošlost, ali i mladost i budućnost našeg podneblja.

Koncert je zakazan za 20.15 i ulazak je besplatan.

etno-kamp-(1)

Etno kamp, koji se 24 godine održava istovremeno sa Festivalom narodnih orkestara u organizaciji ADZNM „Gusle“, završava se sutra.

Okupio je 25 studenta etnokoreologije i etnomuzikologije iz Banja Luke, Beograda, Novog Sada, Štipa iz Makedonije i učenike srednjih muzičkih škola iz Kraljeva, Subotice i Sombora. Među njima su i Vanja Vujičić, studentkinja i članica iz Folklornog ansambla „Vila“ i Nađa Burmas, studentkinja Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu.

– Na etno kampu sam četvrti put i svake godine to je novo iskustvo – rekla je Vanja. – Teme su zanimljive i puno toga sam naučila o prošlosti Srba u Vojvodini, Mađarskoj i Rumuniji. Pored toga, svaki put steknem nova prijateljstva.

Nađa je iz Vrnjačke Banje, prva je godina fakulteta na odseku etnomuzikologija i etnokoreologija.

– Godinama unazad slušam o ovom etno kampu i sada sam dobila priliku da dođem u Kikindu. Oduševljena sam predavanjima, programom koji je osmišljen za nas i uopšte koncepcijom kampa. Puno toga sam naučila i ono što je još važnije, znanja koja sam stekla moći ću da primenim.

Mentorka kampa je dr Dragica Panić iz Banja Luke, a komentori su dr Kristina Planjanin Simić i Katarina Nikolić.

– Ovo je jedinstvena prilika da srednjoškolci i studenti tokom leta steknu nova saznanja. Uz stručna predavanja, tu je i mogućnost da porade na vokalnim tehnikama, nauče novo u igračkim radionicama, da imaju pristup ranijim proučavanjima u Mađarskoj, Rumuniji i Vojvodini. Sve što su naučili moći će da pokažu publici na koncertu. Pored očuvanja tradicije, naš cilj je povezivanje studenata i akademija u regionu u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje – rekla je dr Kristina Planjanin Simić.

Za učesnike su organizovana predavanja eminentnih stručnjaka iz zemlje i regiona i muzičke, igračke i pevačke radionice. U okviru istraživanja posetili su mađarsko mesto Batanja, rumunska Arad i Čenej i srpsko Kumane gde su videli kako izgleda rad na terenu.

A.Đ.

Beleslic-(5)

Majka Dušana Vasiljeva preminula je 17. jula 1908. godine – na dan kada je, 116 godina kasnije, istoričar Dragan Beleslić, arhivista u Istorijskom arhivu, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ predstavio rezultate svog istraživanja. Upravo ovaj podatak, dobijen preciznim uvidom u matične knjige, menja pojedine biografske navode.

– Da je majka zaista preminula 1904. ili 1905, kako neki autori tvrde, Spasoje bi bio njegov polubrat, a ne rođeni brat, i Vasiljev bi imao samo jednu polusestru. Ovako, utvrđeno je da je imao četvoro rođene braće i sestara. U literaturu je ušlo i da je najstarije dete jer niko nije istraživao, a on je najstarije preživelo dete. Pre njega rođena je njegova sestra Zagorka koja je poživela samo dve godine –  objasnio je Beleslić.

Predavanje pod nazivom „Dušan Vasiljev: biografija i porodično stablo“ rezultat je šestomesečnog istraživanja, a kompletan rad biće objavljen krajem godine u časopisu „Attendite“. Autor ističe da je reč o prvom naučnom istraživanju o Dušanu Vasiljevu koje potpisuje istoričar.

– Do sada su uz njegova dela objavljivane kratke biografije, zasnovane na sećanjima njegovog brata Spasoja koji je objavio Dušanova dela posle njegove smrti, i na usmenim izvorima. Problem je u tome što niko nije istraživao pisane izvore. U svom radu koristio sam matične knjige, domovne protokole, testamente i dokumentaciju o zanatlijama. Tako sam došao i do podatka da njegov otac nije bio stolar, kako se godinama pogrešno navodi, već kožar. U literaturi su čak pomešani podaci njegovog oca i strica – navodi Beleslić.

Vasiljevljeva biografija do sada je bila i nepotpuna i netačna – što je dovelo i do pogrešnog tumačenja njegovog stvaralaštva.

– Moj početni motiv bio je da prikažem porodično stablo jedne poznate ličnosti iz Kikinde i da ih vidim kao ljude, da to ne budu samo podaci. Kada sam završio, čitajući Dušanovu biografiju, shvatio sam da nije dovoljno obimna i da ima puno grešaka – od rođenja do smrti.

Jedna od ukorenjenih predstava bila je i da je pesnikova porodica bila veoma siromašna. Beleslić tvrdi da je to netačno.

– Dok je njegova majka bila živa, i sve do 1909. godine, pripadali su višoj srednjoj klasi. Nelogično je da su školovali sedmoro dece, od kojih su svi postali profesori, a da su bili izuzetno siromašni. To je nemoguće čak i danas. Ideja o siromaštvu potiče iz konteksta Prvog svetskog rata: otac je bio na frontu, Dušan je sa 14 godina sam izdržavao porodicu i školovao se. Država se tada raspada, porodica se raspada, Dušan se odvaja i počinje da se traži. To je bio prelomni trenutak u njegovom životu – tvrdi Beleslić.

Na pitanje kako je, kroz istraživanje, doživeo Vasiljeva kao čoveka, odgovara:

– Mislim da je bio mlad, nedovoljno zreo i neshvaćen. Ljudi koji su se bavili njegovim delom dolazili su sa drugih prostora – sa juga Srbije i iz Šumadije, i nisu razumeli Banat posle Prvog svetskog rata. On je pisao upravo o tom prostoru, o toj multinacionalnoj sredini koja je u jednom trenutku ostala na ničijoj zemlji. I geopolitičke okolnosti uticale su na pesnikov osećaj identiteta. Dok se on seli, pomera se i granica između Rumunije i Kraljevine SHS koja se pravila četiri godine. On se gubi u nacionalnom smislu, čak je pokušao da doda „ić“ na prezime kako bi se integrisao, ali ga društvo nije prihvatilo.

Na kraju, Beleslić izražava nadu da će njegovo istraživanje biti podsticaj književnim kritičarima da Vasiljevljevo stvaralaštvo sagledaju u novom svetlu: „Želeo bih da ovaj rad podstakne ljude da ponovo pročitaju njegove pesme u kontekstu u kom su nastale. Tek tada ćemo razumeti ko je bio Dušan Vasiljev.“

U prepunom holu Narodne biblioteke predavanje Dragana Beleslića izazvalo je veliku pažnju, ali i pitanja i dodatke iz publike, iz ličnih i porodičnih aspekata onih koji su imali kontakte sa nekim od članova porodice Vasiljev.

S. V. O.

FENOK-2025-(6)

U dvorištu Kurije večeras je zvanično otvoren 24. Međunarodni festival narodnih orkestara – FENOK, koji organizuje ADZNM „Gusle“ uz podršku Grada Kikinde i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Pred brojnom publikom, Festival je otvorila pokrajinska sekretarka Aleksandra Ćirić Bošković, a goste i domaćine pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Pre samog otvaranja FENOK- a, na bini je upriličeno potpisivanje Protokola o saradnji sa Muzejom Vojvodine. Ovaj značajan dokument potpisali su direktorka Muzeja Vojvodine Čarna Milinković i direktor „Gusala“ Zoran Petrović.

– Velika je čast i zadovoljstvo prisustvovati 24. FENOK-u, ovako značajnom festivalu jednog od najstarijih društava za negovanje tradicije i kulture Srba, Akademskog društva „Gusle“, osnovanog davne 1876. godine. Pokrajinska vlada preko Pokrajinskog sekretarijata za javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama već više od 10 godina podržava rad ovog društva kroz konkurse. Ove godine smo podržali tri projekta u vrednosti od milion dinara. Velika je čast što naš indirektni korisnik, Muzej Vojvodine, potpisuje protokol o saradnji sa ADZNM „Gusle“. To je veoma značajno, ne samo za Kikindu, nego i za čitav region i za našu zemlju jer je ovo društvo pravi primer čuvanja tradicije, negovanja kulture i običaja našeg naroda i svih Srba – u našoj zemlji i u regionu – izjavila je pokrajinska sekretarka Aleksandra Ćirić Bošković.

Ona je dodala da je pokrenut inicijalni sastanak kako bi „Gusle“ prešle na viši nivo i bile pod pokroviteljstvom Pokrajine.

– U toku su pregovori – predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković je upoznata sa tim i u toku su dalji razgovori o tome na koji način ćemo to da realizujemo i na koji način ćemo da pomognemo Društvu, da i dalje budu čuvari naše tradicije i naših običaja – rekla je Aleksandra Ćirić Bošković.

Saradnja sa Muzejom Vojvodine traje dugi niz godina pošto su „Gusle“ jedno od malobrojnih društava koja ozbiljno rade na zaštiti, revitalizaciji elemenata nematerijalnog kulturnog nasleđa i njegovoj registraciji, i to upravo u saradnji sa Muzejom Vojvodine, izjavio je Zoran Petrović.

–  To nije jedino polje rada, mi imam i kostimski fond, nošnje, mnogo zajedničkih dodirnih tačaka i smatram da će se saradnja u budućnosti još više razvijati i edukacijama i kroz zajedničke projekte. Već sledeće godine planiramo da napravimo izložbu o istoriji „Gusala“, kao i da prikažemo šta imamo u našim depoima, i šta radimo na sceni. Želimo da javnost vidi da mi ovo doživljavamo kao ozbiljnu obavezu na kojoj ćemo ozbiljno i da radimo – zaključio je Petrović.

Gradonačelnik Mladen Bogdan naveo je da se kikindska publika svakog jula raduje FENOK-u, što, kako je rekao, pokazuje i koliko je naš grad usmeren na očuvanje tradicije, običaja i kulture.

– Grad podržava ovaj festival koji će sledeće godine doživeti četvrtinu veka postojanja. Stalo nam je do toga da bude što bogatiji i da možemo da pružimo našoj publici kvalitetne sadržaje, ali i da se aktivno bavimo očuvanjem kulture i tradicije. Ovaj festival je veliki ne samo za naš grad nego i za Pokrajinu koja ga je podržala, a važan je i za Srbiju. Ovo je 150. koncertna godina našeg Akademskog društva, najstarijeg u Srba, i ne smemo zaboraviti kakvo kulturno blago imamo u Kikindi. Zato je naš zadatak da ga obogaćujemo i u budućnosti – istakao je gradonačelnik.

U toku Festivala biće održano pet koncertnih večeri, u dvorištu Kurije, od 20 sati. Večeras nastupaju domaćini, ADZNM „Gusle“ – Izvođački ansambl i Veliki narodni orkestar.

Sutra, sredu, biće održan koncert solističkog pevanja sa gostima iz Turske, Severne Makedonije i Rumunije. U četvrtak će specijalna gošća biti Danica Krstić.

Za petak je zakazan koncert Etno-kampa, a Zoran Bugarski Brica, vođa ansambla „Zorule“ će dovesti veliki orkestar sastavljen od novosadskih i temišvarskih tamburaša. Najavljuje se šarolik i bogat repertoar – od Štrausa i romansi, do banatskog kola, sa  izvanrednim solistima.

Završni koncert u subotu održaće tenor Aleksandar Saša Petrović prvak Opere Srpskog narodnog pozorišta i veliki prijatelj „Gusala“.

A. Đ. i S. V. O.

suvaca-demo-publika-9

Odličan i temeljno pripremljen bio je ovaj Deveti Suvača demo fest.. Bio bi ovo jubilarni deseti da zloglasna korona nije jedne godine prekinula tradiciju ovog festivala. Ali i ovako je sve zvučalo kao da je za jubilej-skoro pa perfektno: od organizacije, preko izbora bendova, do svetla, ozvučenja…

Desetak odličnih bendova, dosta dobra poseta, odlična organizacija, uvežbani bendovi i raspoložena publika, moglo bi se u najkraćem opisati ovogodišnje rok hodočašće kod starog mlina.

Doduše, u zavisnosti od izvođača, nekad se nije moglo prići ni blizu samoj bini, a kod nekih izvođača prisutni jednostavno nisu u dovoljnom broju popunili ni prve i sve ostale redove.
– Muzika čini da iz godine u godinu imamo sve više prijatelja i da smo svi okupljeni oko ove ideje koja opstaje već deceniju, a najveća zahvalnost ide na adresu porodice Grbić u njihovog bifea “67”, jer je njihova podrška od samog starta presudna. Imali smo sreću da ove godine nije bilo problema sa strujom, ali smo i dalje veći deo sredstava morali da pribavljamo putem donatora, a to nije ni malo lako, zato bi im se još jednom zahvalio. Ono što me posebno raduje je da se ni ove godine nije desio nijedan incident. -kaže organizator Vojislav Đukić.

Festival su otvorile mlade domaće snage, dečiji hor “Cvrčak”, koji deluje pri ADZNM “Gusle”. Iako su se vrlo kratko zadržali na bini, izmamili su spontan aplauz, s obzirom da je nekima od njih ovo i uopšte prvi javni nastup.

Nakon “Cvrčaka”, usledile su još jedne mlade snage, bečejske “Bubamare” tradicionalni gosti Suvače, koji su maestralno izveli neke od rok klasika, kao i miks hitova čuvene grupe Aba.
Nakon izvanrednih Bečejaca, nastupili su stariji učesnici.

Najbolji odjek kod publike imali su domaći sastavi, “The Friends”, “Sajgon”, “Kum”, “Roj”, “Feniks fuladi rok”…

– S obzirom da sam deo Suvača demo festa od samog starta, moram da kažem da je festival uzrastao u jednu ozbiljnu konceptualnu priču i poprima sve ozbiljnije konotacije i Kikinda je prepoznata na kulturnoj mapi zahvaljujući, između ostalog i ovom festivalu i iz godine u godinu sve smo bolje organizovani i ponosan sam što uspevamo zajedničkim snagama-naveo je Bili King, voditelj ove manifestacije.


Od grupa koje nisu iz Kikinde, uz jedan novosadski, jedan iz Banatskog Aranđelova i dva Zrenjaninska, nastupio je i požarevački sastav “Čvrge”.

Generalno, kvalitet izvođača je bio na zavidnom nivou. Ozvučenje i svetlosni efekti odlični, publika raspoložena.
Doduše, uvežbani i s čvrstom verom u svoje znanje, desilo se i da se ponekad gitaristi zanesu pa preteraju u solo deonicama, želeći da impresioniraju prisutne i imitiraju Radomira Mihajlovića Točka. Zaboravljajući na momenat da se točak vremena okreće i da su gitarski heroji ostali u sedamdesetim. Na kraju, svaki bend je sam birao kako će upotpuniti svojih pola sata na bini i čime (raz)očarati prisutne. Na sreću, vrlo malo je bilo “praznog hoda” i muzičari su pokazali da su svi zaslužili ovogodišnje učešće na ovom prestižnom festivalu.

Požarevačke “Čvrge” su nastupile za sam kraj. Autorski, melodični ska rok sastav. Međutim, s obzirom da su nastupili nešto pre dva časa ujutru, nije ostalo previše publike da ih sluša. Po jednima ovaj bend veoma podseća na “Dubiozu kolektiv” pa stoga nisu ni hteli da ostanu da ih odslušaju. Drugima je upravo to i bio razlog da ostanu da ih čuju, jer, kako ono glasi ona čuvena Bregovićeva izjava: “Bolje da liče na nešto, nego da ne liče ni na šta”.

N. Savić

 

 

gusle-fenok-2024-(5)

Ovogodišnji 24. Međunarodni festival narodnih orkestara biće otvoren u utorak 15. jula. Prve večeri biće potpisan protokol o saradnji između Muzeja Vojvodine i ADZNM „Gusle“. Nakon toga, po tradiciji, prve večeri nastupiće domaćini. Koncert igračkog ansambla i Velikog narodnog orkestra „Gusala“ u dvorištu Kurije počinje u 20 sati.

Druge večeri, takođe u 20 časova, na sceni će nastupiti Narodni orkestar Folklornog ansambla „Vila“ iz Novog Sada, Veliki narodni orkestar „Gusala“ i solisti. Publici će se predstaviti i gosti iz Turske orkestar „Ritam terapisi grubu“, kao i Rumunije Akademski ansambl studenata i profesor Zapadnog univerziteta iz Temišvara.

U četvrtak, 17. jula, takođe u 20 sati koncertno veče otvaraju Danica Krstić i Veliki narodni orkestar, Turci i Rumuni, kao i članovi ansambla „Makedonija“ Muzičke akademije „Goce Delčev“ iz Štipa.

Petak, u 20 časova, je rezervisan za koncert udruženih omladinskih tamburaških orkestara „Zvuci panonije“. Učestvuju orkestar Centra tamburaške kulture „Marko Nešić“ iz Novog Sada i „Temišvarski tamburaši“.

Poslednjeg dana FENOK-a u subotu u 20 sati je veče na kom će se predstaviti Ženska pevačka grupa, solisti, dueti „Gusala“ i Saša Petrović, tenor, prvak opere novosadskog Srpskog narodnog pozorišta i deo Velikog narodnog orkestra.

U organizaciji ADZNM „Gusle“ od 13. do 20. jula trajaće tradicionalni etno kamp. Naučno istraživačka stanica muzičko-tradicionalnog folklora Banata okupiće studente etnokoreologije i etnomuzikologije iz Banja Luke, Beograda, Novog Sada, Štip iz Makedonije. Učestvovaće i učenici srednjih muzičkih škola iz Kraljeva, Subotice i Sombora. Očekuje se dolazak 25 učesnika kampa. Mentorka kampa je dr Dragica Panić iz Banja Luke, a komentori su dr Kristina Planjanin Simić i Katarina Nikolić.

Tokom sedmodnevnog boravka za učesnike će biti organizovana predavanja eminentnih stručnjaka iz zemlje i regiona i muzičke, igračke i pevačke radionice. U okviru istraživanja organizovaće se i poseta u mađarsko mesto Batanja, rumunsko Arad i Čenej i Kumane gde će studenti moći da vide kako izgleda rad na terenu. U okviru kampa radiće se i na arhiviranju materijala i njegovom čuvanju.

A.Đ.