Град

Urucene-nagrade-najuspesnijima-u-Programu-?Za-cistije-i-zelenije-skole-u-Vojvodini?-752x440

Sedamdeset tri vaspitno-obrazovne ustanove sa teritorije Vojvodine nagrađene su u okviru programa “Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“. Dodela nagrada održana je u holu Pokrajinske vlade.

Među nagrađenima su i tri osnovne škole sa teritorije grada Kikinde, to su “6. oktobar”, “Mora Karolj” iz Sajana i “Petar Kočić” iz Nakova.

Nagrađene predškolske ustanove i škole sa teritorija 34 jedinice lokalne samouprave dobile su jednodnevni izlet u zaštićenim područjima u Nacionalnom parku „Fruška gora“ i Specijalnom rezervatu prirode Koviljsko- petrovaradinski rit, uz obilazak Stražilova, Sremskih Karlovaca, vožnju Dunavom, jednodnevni izlet u zaštićenim područjima kojima upravlja JP „Vojvodinašume“, seminar za nastavnike, kao i određenu literaturu.

Prisutnima se obratila podsekretarka Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine Brankica Tabak koja je izrazila vaspitačima, nastavnicima i profesorima  koji utiču na to da stasavaju ekološki osvešćene generacije.

„Za 16 godina, koliko dugo ovaj program postoji, nikada se nije desilo da nagradimo 73 vaspitno-obrazovne ustanove“, izjavila je podsekretarka Tabak i dodala da je u planu uvođenje nove prakse na osnovu koje bi sve škole koje dostave izveštaje o realizovanim aktivnostima mogle biti  nagrađene za svoj rad tokom školske godine i tako dale doprinos zaštiti životne sredine i ekološkoj kulturi.

 

edjseg-kuca-(1)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg” odnosno mađarska zajednica Kikinde otkupila je objekat u Dositejevoj ulici 41 površine od oko 1.400 kvadrata od čega je 390 metara kvadratnih za stanovanje. Zgradu su do sada koristile „Siromašne školske sestre od Naše Gospe“ koje tu živele više od šest decenija. One su odlično  održavale i zgradu i dvorište, ali su se pre nekog vremena preselile u Zrenjanin, te je kuća ostala prazna.

Zahvaljujući Savezu vojvođanskih Mađara, Nacionalnom savetu mađarske nacionalne manjine i  Vladi Mađarske, a posebno dr Balintu Pastoru i Arpadu Fremondu, vlasnik objekta postala je mađarska nacionalna zajednica, saznajemo od Ramone Tot, predsednice KUD-a „Eđšeg“.

-Mađarska zajednica u Kikindi konačno je dobila svoje sopstveno sedište. Ova vest izazvala je ogromnu radost među članovima društva, jer konačno imamo stabilnu tačku oslonca tačnije zgradu koju možemo nazvati svojom. Za nas je ona je mnogo više od obične nekretnine. U proteklih osam decenija, naša zajednica se trudila da očuva i razvije svoju kulturnu baštinu, ali uvek je nedostajalo mesto koje bismo mogli zaista smatrati svojim. Sada konačno imamo priliku da nastavimo svoje aktivnosti, uz stvaranje doma u kojem će mađarska reč, kultura i zajednički doživljaji biti trajno prisutni. Zgrada će postati simbol opstanka i jačanja, ne samo za sadašnje, već i za buduće generacije – istakla je Ramona Tot.

Kad su se časne sestre odselile bilo im veoma važno da objekat ostane da služi mađarskoj zajednici, napominje naša sagovornica i dodaje da im je velika čast što su ih kontaktirale kada su odlučile da prodaju zgradu.

-Uverena sam da će ova zgrada dobro služiti mađarskoj zajednici u našem gradu, a mi ćemo učiniti sve da dostojno sačuvamo nasleđe koje su nam časne sestre ostavile. Da bi objekat ispunio savremene potrebe, biće neophodne određene adaptacije, u čemu će nam pomoći naši volonteri. Najpre planiramo da uredimo letnju pozornicu na otvorenom, gde bismo od proleća do jeseni organizovali različite programe: predstave, muzičke večeri, književne večeri, promocije knjiga, koncerte – pojašnjava Ramona Tot.

Biće potrebno i unutrašnje renoviranje, u planu je i uređenje prostorija kako bi imali smeštaj  smeštaj za goste manifestacija. Cilj je proširenje aktivnosti, i  pokretanje novih programa.

-Stvaranje zajedničkog prostora će služiti očuvanju mađarskog identiteta, osećaju pripadnosti i negovanju kulturne raznolikosti. Zgrada u sopstvenom vlasništvu ne znači samo sigurnost i stabilnost, već i mogućnost da slobodnije, hrabrije i dugoročnije planiramo. Želimo da stvorimo prostor koji će postati pravi dom kulturnog života kikindske mađarske zajednice – mesto gde će se članovi zajednice rado okupljati, stvarati i slaviti. Sopstveni prostor jača naš identitet, čini nas vidljivijima u gradu i doprinosi tome da se buduće generacije vezuju za ovu zajednicu – navela je predsednica „Eđšega“.

Prethodnih godina značajna sredstva uložena su u renoviranje i opremanje KUD-a „Eđšeg“ koji se nalazi tačno preko puta.

-Važno je da naglasim da ne napuštamo sadašnje prostorije, u kojima su poslednjih godina obavljene brojne adaptacije i renoviranja zahvaljujući brojnim projektima koje smo realizovali uz podršku različitih fondacija iz Mađarske i uz pomoć Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine. U toj zgradi se nalazi zatvorena pozorišna sala koju redovno koristimo za probe, predstave i razne događaje. Tamo se nalaze i knjige mađarskog odeljenja Narodne biblioteke „Jovan Popović” i spomen-ploča Lajoša Košuta. Ova zgrada će i dalje biti važan deo našeg rada – precizirala je Ramona Tot.

Kao registrovano udruženje KUD „Eđšeg“ postoji i radi već osamdeset godina, a mađarski kulturni život u ulici Dositejevoj traje više od 120 godina.

A.Đ.

 

Pas-4

Služba zoohigijene JP „Kikinda” uputila je apel svim ljubiteljima životinja, humanim pojedincima i porodicama koje razmatraju udomljavanje kućnog ljubimca da su četiri psa iz  prihvatilišta trenutno su spremna za udomljavanje i čekaju svoju šansu za bolji život.

-Na raspolaganju su dva divna mužjaka starosti četiri godine, dve nežne ženke oko dve godine i dva razigrana šteneta starosti oko pet meseci i svi  su spremni da podare bezuslovnu ljubav. Svi oni prošli su kroz teške trenutke – napušteni ili pronađeni na ulici – ali su uprkos tome zadržali poverenje u ljude i želju za ljubavlju, igrom i pažnjom  – poručuju iz JP „Kikinda“.

Pomenuti psi, prošli su veterinarski pregled, vakcinisani su, tretirani protiv parazita i socijalizovani.

-Udomljavanjem se ne spašava samo jedan život nego se menja svet tom psu, a istovremeno pravi se prostor za pomoć drugim životinjama u nevolji. Umesto kupovine, pružanjem doma napuštenim životinjama postaje se deo humanog rešenja problema napuštenih pasa i ujedno se promoviše svest o odgovornom vlasništvu, doprinosi se smanjenju broja pasa na ulicama – zaključuju u pomenutom preduzeću.

IZ JP „Kikinda“ pozivaju sve zainteresovane da posete prihvatilište, upoznaju šapice i možda pronađu svog budućeg vernog prijatelja. Udomljavanje je jednostavan, ali plemenit korak koji ostavlja dubok trag – kako u životu psa, tako i u srcu novog vlasnika.

Za više informacija i dogovor oko posete, pozovite telefon 308-380, adresa Topolski put 10 ili se informišite na zvaničnim stranicama na instagramu i fejsbuku.

A.Đ.

gimnazija-pocetak-radova-(4)

Rekonstrukcija zgrade Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko – trgovinska škole zvanično je počela u ponedeljak, 2. juna. Izvođač radova je konzorcijum „Somborelektro“, a rok za završetak posla je 300 kalendarskih dana, odnosno 28. mart 2026. godine. Radovi na objektu izvodiće se u dve faze.

Zgradu su, zajedno sa predstavnicima izvođača radova, prvog dana uvođenja u posao posetili predstavnici grada Mladen Bogdan, gradonačelnik, Svetislav Vukmirica, pomoćnik gradonačelnika i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća.

-Početak rekonstrukcije zgrade najstarije srednje škole u našem gradu, značajan je dan za sve sugrađane – istakao je Svetislav Vukmirica. – U protekle tri godine radili smo na pripremi dokumentacije kako bi imali spreman projekat sa kojim smo konkurisali kod Ministarstva za javna ulaganja za sredstva. Novac je odobren i sada smo na samom početku posla. Smatram da je bilo krajnje vreme da se započnu radovi o čemu najbolje mogu da svedoče učenici i profesori koji znaju u kakvim su uslovima radili. Svesni smo da ovaj objekat nije jedini koji se nalazi u lošem stanju i siguran sam da ćemo u narednom periodu moći da uđemo u nove poduhvate i rešimo probleme.

Obnovu školske zgrade najavio je i ministar za javna ulaganja u Vladi Srbije Darko Glišić, kada je u septembru prošle godine posetio Kikindu, a krajem decembra 2024. godine izdata je i dozvola za rekonstrukciju, podsetio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ministar Darko Glišić i sam se uverio da je rekonstrukcija preko potrebna i zahvaljujući razumevanju pomenutog Ministarstva uspeli smo u tome . Ukupna vrednost obe faze radova je nešto više od šest miliona evra sa PDV-om, a u prvu fazu biće uloženo 4,5 miliona evra. Ovo je velika stvar za Kikindu, ali i za sve one koji koriste i koji će koristi zgradu. Od izgradnje 1900. godine, ovo je prvo sveobuhvatno ulaganje, jer je do sada bilo samo tekućeg održavanja. Kao nekadašnjem gimnazijalcu puno mi znači što će objekat, koja je i tada bio u lošem stanju, po završetku radova dobiti izgled kakav zaslužuje.

Objekat je kulturno dobro i nalazi se pod zaštitom Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Subotice.

Prvom fazom biće obuhvaćeni radovi na glavnoj školskoj zgradi, delu prizemnog objekta i fiskulturnoj sali. Planiranim radovima je, između ostalog, obuhvaćena i rekonstrucija elektro i energetskih, mašinskih, telekomunikacionih i instalacija vodovoda i kanalizacije, zamena radijatora, te izgradnja betonskog okna za lift, pristupne rampe za osobe s invaliditetom i sanacija krova. Osim toga, predviđena je zamena sanitarija i sanitarne opreme, te malterisanje i krečenje svih zidova.

Druga faza radova obuhvatiće uređenje fasade, dvorišta, povezivanje sa kanalizacionom mrežom u ulici Vojvode Putnika i moderan sistem protivpožarne zaštite.

Gimnazija „Dušan Vasiljev“ osnovana 1858. godine i nosila je naziv „Velikokikindska Gimnazija“. „Realka“ sa četiri razreda nalazila se u zgradi Kurije – Velikokikindskog distrikta, u kojoj se danas nalaze Narodni muzej i Istorijski arhiv. Kopanje temelja za  školski objekat počelo je sredinom oktobra 1899, a već u septembru naredne godine, uz veliku svečanost, otvorena je nova zgrada gimnazije, koja postaje postaje „Velikokikindska Viša Gimnazija”.

A.Đ.

 

 

 

lovci-basaid-grupna

U Lovačkom domu u Bašaidu u subotu je, u organizaciji tamošnjeg lovačkog udruženja „Fazan” i Lovačkog saveza Vojvodine upriličeno polaganje ispita za stručnog pratioca za krupnu i sitnu divljač. Pred stručnom komisijom bilo je dvadesetak kandidata iz Bašaida, Mošorina, Torde, Banatske Topole, Novog Miloševa, Radojeva i Novog Bečeja.

– Reč je o iskusnim lovcima koji ovaj ispit polažu pred stručnom komisijom Lovačkog saveza Vojvodine kako bi mogli da budu sertifikovani pratioci u lovu, svim gostima koji budu pohodili naše lovište – rekao je predsednik Udruženja bašaidskih lovaca Zoran Mikalački.

Pomenutom ispitu prethodilo je stručno predavanje, a ovo leto je posebno značajno za bašaidske lovce, jer njihovo udruženje „Fazan” upravo ove godine obeležava stotu godišnjicu od osnivanja.

– Za avgust smo predvideli centralnu proslavu obeležavanja našeg vrednog jubileja. Naša „lična karta” izgleda ovako: lovno područje nam obuhvata oko 8.000 hektara, imamo oko pedesetak aktivnih članova, a značajan deo njih su mlađi ljudi. Od divljači veoma su zastupljeni fazan, zec, jarebica, prepelica i srneća divljač a zaluta i poneka divlja svinja. Pored njih, tu su i šakali i lisice koji nanose znatne štete usevima, ali i domaćinstvima. Lovci iz našeg udruženja se maksimalno trude da smanje  brojnost ovih predatora, a samim tim i štetu koju nanose.

Kad je reč o predstojećem jubileju, Mikalački navodi da su ovim ispitom članovi udruženja stekli nove sertifikate i da sada ti kandidati mogu da budu vodiči inostranim lovcima, jer se u avgustu, kada Udruženje bude slavilo vek postojanja, očekuje i dolazak lovaca sa Kipra i iz Italije.

– Oni su bili naši gosti i prošle godine, i mi u Bašaidu se zaista trudimo da još više omasovimo lovni turizam, po kome je nekada Banat i bio prepoznatljiv- zaključuje Mikalački.

N. Savić

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave Kikinda za dane vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode. U dvema su tri osobe zadobile lakše telesne povrede, a u dvema je pričinjena materijalna šteta.  U svim nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 135.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, neustupanje prvenstva prolaza  i  nedržanje odstojanja.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 16 učesnika u saobraćaju i izdata su 92 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja su zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključena četiri vozača, od kojih su dva vozača zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 16 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 38 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 50 ostalih prekršaja.

joca-banacanka-(1)

Prijateljstvo bratskih gradova, Kikinde i Narvika, nastalo tokom Drugog svetskog rata, biće obogaćeno monumentalnom skulpturom od terakote. „Banaćanka“ će svoje mesto pronaći u parku skulptura u Norveškoj, u kojem se nalaze dela poznatih umetnica ove zemlje.

Skulpturu, koja predstavlja naš narod, tradiciju, nematerijalno kulturno nasleđe ovog dela Banata, izradili su sugrađanin Jovan Blat, master vajarstva i Biljana Popović, doktor vajarstva, zaposlena kao profesor u školi.

-Inicijativa je potekla od v.d. direktora Kulturnog centra Marka Markovljeva. Tokom boravka u Narviku, posetio je park skulptura i došao na ideju da bi se i skulptura devojke u banatskoj nošnji odlično uklopila  – saznajemo od Blata.

Biljana Popović bila je učesnica Internacionalnog simpozijuma u terakoti „Tera“ 2014. godine i rado je prihvatila da pomogne u izradi „Banaćanke“.

-Njena specijalnost je izrada etno motiva, odnosno devojaka u nošnjama, tako da je izbor pao nju. Skulpturu smo započeli tokom zimskog raspusta, a ovih dana biće potpuno završena. Ostali su sitni detalji – pojašnjava naš sagovornik.

Rad je u obimu 90 centimetara, koliko je i širina suknje u najširem delu i visine je 2,5 metara.

-Predstavlja devojku staru dvadesetak godina u banatskoj nošnji koja drži u ruci snop žita. Nošnju smo izučavali putem interneta, a imali smo priliku i da je još bolje sagledamo u Narodnom muzeju. Nošnja se sastoji od crvenog jeleka i istoj takvoj pregači, sa belom bluzom i suknjom. Na glavi ima kapu „zlataru“ koja je sinonim  za narodni zlatovez i koja je reprodukcija one pohranjene u Muzeju. Ovih dana biće ispečene perlice koje će nakon glaziranja krasiti kapu kao dukate. Snop žita simbolizuje rodnu banatsku crnicu, a posebno što je kompletna skulptura izrađena od kikindske gline – pojašnjava Jovan Blat.

Tri nedelje bilo je potrebno za izradu same skulpture.

 

-Nakon toga ofarbana je zemljanim bojama koje su sušile mesec dana. Nakon toga je skulptura, koja je iz dva dela, ispečena. Nije bilo mogućnosti da bude monolitna zbog transporta u Norvešku. Nakon toga ponovo je ofarbana i to beton bojama koje su postojane. Skulptura će se nalaziti napolju, a u Norveškoj je hladno i klima je oštra, tako da je važno da i boje budu što dugotrajnije – precizirao je autor „Banaćanke“.

I gosti iz Narvika, koji su nedavno boravili u Kikindi, videli su vajarsko delo.

-Oni su oduševljeni i jedva čekaju da skulpturu predstave svojim sunarodnicima. Čast mi je i privilegija što sam, na neki način, doprineo prijateljstvu dva naroda koje traje već osam decenija – zaključio je Jovan Blat.

Naš sugrađanin je viši stručni saradnik na katedri za vajarstvo Akademije umetnosti u Novom Sadu i otkrio nam je da je završio još jedan veliki projekat:

-Završio sam skulpturu instalacije „Dobro drvo“, po dečijoj priči, koja se nalazi u ulazu Kulturnog centra. Reč je o drvetu visokom oko sedam metara koja ispunjava  deo stepeništa. Izrađena je od čelika, a nju će krase ptice od terakote i to ptice koje se mogu videti u Kikindi i okolini.

LEPO LICE

I u ranijem periodu Blat je radio portrete i biste. Pamte se tridesetak rok legendi od terakote. Postavku su predvodili Mik Džeger i Kit Ričards, a društvo su im pravili Igi Pop, Džon Bon Džovi, Elvis Prisli, Džimi Hendriks, Bob Dilan, Angus Jang, Bob Marli i drugi.

-Prvi put sam vajao ljudsku figuru kao veliku terakotu. Za to je neophodna ideja i model po kom radiš. Najvažnije je osmisliti da skulptura stoji samostalno i kada se u tome uspe ide zidanje. Malo muke imali smo oko ruku koje su od tela prilikom izrade, jedna šaka je naslonjena na kuk, a u drugoj je snop žita. Lice je radila koleginica Biljana u čemu je nenadmašna. Dvoumili smo između poznatih glumica, ali na kraju je lice produkt vajarske zamisli i skup je nekoliko lica – naveo je Blat.

AMBICIOZNI PLANOVI

Priprema dve paralelne izložbe od kojih će jedna biti apstrakcija, a druga figuracija ptica.

-Jedna od dve izložbe biće predstavljena i Kikinđanima i, mislim, da će to biti ona o pticama na vodi. Planiram da istu izložbu „uTISAk“ napravim i u Kulturnom centru u Bečeju jer se tiče i moje velike ljubavi, reke Tise – saznali smo od Jovana Blata.

Dodaje i da je priroda njegova neiscrpna inspiracija. Isto tako prilikom izrade skulptura koristi isključivo prirodne materijale.

A.Đ.

 

 

Foto-kratera-na-mestu-magacina-municije-u-Kikindskoj-kasarni-

U noći između 31. maja i 1. juna 1999. godine Kikinda je raketirana sa četiri bombe, a meta su bili objekti u nekadašnjoj kasarni „Servo Mihalj”.

Naš grad bombrdovan je u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Iz Aviana u Italiji poleteli su avioni koji su ušli u našu zemlju iz pravca Hrvatske, došli do Kikinde i gađali
kasarnu. U kasarni je tokom bombardovanja bilo šest vojnika. Jedna bomba pala je na tadašnji magacin za municiju, a druga na Centar za obuku pasa. Na svu sreću nije bilo žrtava jer su objekti koji su uništeni u bombardovanju bili su prazni.

Prema priči Milana Vejina, predsednik rezervnih vojnih starešina, rezervnog majora koji je u vreme bombardovanja kasarne bio je u komandi vojnog odseka Kikinda, jedinice vojnog odseka obezbeđivale su kasarnu.

-Objekti koji su gađani bili su prazni, a pre rata u njima se nalazila  velika količina eksplozivnih sredstava. Jedna od bombi završila je u njivi i pretpostavlja se da je meta bila pruga koja dolazi iz Rumunije i koja vodi prema Beogradu. I u vreme sankcija i bombardovanja u našu zemlju gorivo je stizalo iz susedne zemlje te je cilj bio da se onesposobi dotok goriva. Sreća je da je stražar koji je bio u neposrednoj blizini gađanih objekata skočio u kanal u kom nije bilo vode i tako je ostao nepovređen – priseća se Vejin.

U nekadašnjoj kasarni jutro posle bombardovanja zatečeni su krateri od bombi jer su projektili bili teški između 400 i 600 kilograma.  Jedna od bombi, koja nije eksplodirala i dalje se nalazi u njivi sugrađanina Stevice Radulaškog. Kikindu su bombardovali pripadnici španske lovačko-bombarderske eskadrile.

U  udruženju „Srspski ratni veterani” ističu da neguju kulturu sećanja i ovaj datum, kao i da se sećaju se svih stradanja i žrtava koje tokom NATO agresije na našu zemlju. Dodaju i da ne zaboravljaju ko nas je i na koji način bombardovao.

danijela-miladinov

Festival toplovazdušnih balona  i trećeg dana izaziva pažnju velikog broja ljudi koji su se okupili na Starom jezeru. Pored toga, što su želeli da vide da vide letelicu sa najdužom istorijom, pojedini su imali priliku i da se voze u balonima.

Danijela Miladinov  letela sa ekipom iz Mađarske.

-Prvi put sam iskusila nešto ovako i drago mi je što je moj broj izvučen. Mislila sam da će biti strašno, međutim let je bio opušten i lep i pamtiću ga do kraja života. Grad, sa visine nije prepoznatljiv, videla sam samo kockice. Leteli smo sigurno oko sat vremena i uopšte nemate osećaj da ste na velikoj visini – podelila je sa nama svoje iskustvo Danijela Miladinov.

 

Srećnica je bila i Petra Juska.

-Bilo je prelepo. Nisam znala da su grad i okolina toliko živopisni. Na sve strane videla su se zelena polja. Već sutra, ako može, ponovo bih letela. Posada koja je upravljala balonom treći put je na našem festivalu i rado dolaze u Kikindu – otkrila je Petra Juska.

Zajedno sa Petrom, u balonu ekipe iz Rumunije iz Transilvanije, bio je i Goran Štetin.

-Nikada nisam imao ovakav pogled na grad. Let je bio miran i poučan. Festival balona je odlična manifestacija i treba je što više promovisati – rekao je Goran Štetin

Deca su sa netrpljenjem čekala lifitng.  Bili su u balonu zajedno sa pilotom, koji je bio pričvršćen na zemlji, i sa visine od 30 do 40 metara imali su priliku da uživaju u pogledu iz druge perspektive.

-Prvi sam leteo lifitngom i bilo je odlično – istakao je  trinaestogodišnji Vukašin Ćirić. – Imam urođen strah od visine i nije mi bilo svejedno da uđem u balon. Ipak, želeo sam da, uz pomoć balona pobedim strah. Svakome bih preporučio da se odvaži i doživi ovo iskustvo.

Festival balona Turistička organizacija promovisala je i u Rumuniji, a naši susedi rado su se odazvali da nam budu gosti. To su nam potvrdili Valentin Nikolesku i njegova supruga Tanja koji su imali želju i da lete balonom.

-Na internetu smo videli da se u Kikindi održava Festival balona i kako Temišvar nije daleko, odlučili smo da dođemo. Manifestacija je ispunila sva naša očekivanja, a baloni su prelepi.  Prvi put smo u vašem gradu i oduševljeni smo i ovim prostorom, ali i centrom grada koji smo posetili – precizirao je Valentin Nikolesku.

A.Đ.

 

 

pcelari-1-(2)

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Đorđe Tešin posetili su članove udruženja pčelara “Kikinda”.

Ovo udruženje ističe se kao jedno od najaktivnijih u regionu, sa više od 80 članova.

Tokom posete, istaknuta je važnost podrške lokalne samouprave u prevazilaženju problema poput trovanja pčela i niskih otkupnih cena meda, kao i planovi za dalju saradnju u cilju razvoja pčelarstva u Kikindi.

“Kao što smo i obećali, odmah smo reagovali na molbu udruženja i pomogli da svoje probleme predstave na višem nivou i prvo su udruženje sa severa Srbije koje je imalo sastanak u nadležnom Pokrajinskom sekretarijatu. Ovom posetom smo se još jednom uverili da udruženje poseduje najsavremeniju opremu i prostorije. Kao lokalna samouprava trudićemo se da im pomognemo u što većoj meri i podržaćemo sve njihove aktivnosti u narednom periodu- rekao je gradonačelnik Bogdan.