Град

slepi

Međunarodni dan belog štapa 15. oktobar, posvećen vidljivosti i ravnopravnosti osoba oštećenog vida, u našem gradu obeležila je Organizacija slepih i slabovidih “Severni Banat”, kao i Međuopštinska organizacija slepih i slabovidih Kikinda, Čoka, Novi Kneževac.

Belim štapom, simbolom slobode i samostalnosti, slepi i slabovidi ljudi obeležavaju ne samo datum, već i pravo na dostojanstven život u zajednici.

– Beli štap simbolizuje slobodu, samostalnost i nezavisnost osoba oštećenog vida. Uz njegovu pomoć čovek više nije ograničen na kućni prostor – može slobodno da se kreće, da sam obavlja poslove- kazala je Jagoda Nakrajkućin iz Organizacije slepih i slabovidih “Severni Banat”.

Ona je podsetila da je ovaj datum ustanovljen još 1964. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, kada je proglašen za Dan belog štapa, kako bi se slepe osobe učinile uočljivijim u javnosti i u saobraćaju.

– Naš cilj je da pokažemo sugrađanima da smo prisutni, da ne živimo pored njih, već sa njima. Beli štap nas povezuje sa svetom, ali i sa ljudima- rekla je Nakrajkućin, najavivši tradicionalnu simboličnu šetnju povodom ovog dana.

Organizacija slepih i slabovidih “Severni Banat” broji oko 150 članova. Prema rečima Nakrajkućin, na sreću nemaju dece školskog uzrasta, a većina članova je zaposlena ili zbrinuta.

– Ponosni smo što smo putem javnih radova omogućili za nekoliko naših članova da steknu uslove za penziju. Pored toga, sprovodimo brojne edukacije – radionice psihosocijalne podrške i obuke za samostalno kretanje uz pomoć belog štapa- dodala je ona.

Da je podrška lokalne zajednice ključna, potvrđuje i Petar Budai iz Međuopštinske organizacije slepih i slabovidih.

– Imamo oko sto članova, uglavnom starijih. Grad nas finansira i prepoznaje naš rad koji je u interesu svih slepih i slabovidih- istakao je Budai, zahvalivši se na saradnji Gradskoj upravi.

On je podsetio i na probleme sa kojima se članovi susreću – od zapošljavanja do pristupačnosti prostora. – Poslodavci i dalje imaju predrasude, pa se slepi teško zapošljavaju. Bilo bi dobro i da imamo više taktilnih staza.  Postojeće se često koriste za vožnju bicikla. Zamolio bih građane da imaju razumevanja, mnogi to čine iz neznanja, ali te staze su od životnog značaja za bezbedno kretanje slepih- poručio je on.

Uz brojne izazove, članovi organizacije ističu i da se poslednjih godina stanje poboljšava. Nove mere i projekti, poput uvođenja invalidskih kartica koje će sadržati osnovne podatke i procenat invaliditeta, trebalo bi da olakšaju ostvarivanje prava osoba sa invaliditetom.

– To će nam znatno olakšati život. Nećemo više morati da nosimo brojna rešenja, jedna kartica će biti dovoljna- rekao je Budai.

Obeležavanje Međunarodnog dana belog štapa u Kikindi nije samo podsećanje na važnost pomagala koje slepima daje sigurnost, već i poruka društvu da je videti drugoga – pitanje svesti i solidarnosti.

nemanjaaa

Nemanja Đukić, doskorašnji učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev” i vaterpolista kluba Žak, učestvovao je kao jedan od modela na ovogodišnjem Serbia Fashion Week-u.

Na ovom prestižnom događaju, koji tradicionalno okuplja najpoznatije modne dizajnere iz Srbije i sveta, Nemanja je prošetao pistom u okviru dve revije. Predstavio se u kolekciji Martini Vesto by Boško Jakovljević, poznatoj po elegantnim muškim odelima, kao i u kreaciji dizajnerke Tajane Balaž Jurišić.

Njegovo pojavljivanje na pisti privuklo je pažnju publike i predstavnika modnih agencija, što potvrđuje da se pred njim otvaraju nova poglavlja i u svetu mode.

subnor

U znak poštovanja prema borcima koji su se pre osamdeset i jednu godinu iz ovih krajeva uputili u borbu za slobodu, obeležena je godišnjica formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade. Upravo 14. oktobra 1944. godine, u varoši koja je već disala duhom oslobođenja, nastala je jedna od najznačajnijih jedinica Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije.

Profesor Milovan Ćurčić podsetio je da su okosnicu brigade činili iskusni borci partizanskih odreda iz Kikinde i okolnih mesta, kojima su se pridružili brojni mladi i stariji dobrovoljci.

– Prema podacima iz knjige Đorđa Momčilovića, brigada je brojala 2.872 borca i odmah po formiranju ušla u sastav Korpusa narodne odbrane Jugoslavije, dobivši posebne zadatke na teritoriji Vojvodine. Brigada je u Kikindi prošla obuku za složene operacije, a zadatak joj je bio obezbeđenje važnih objekata i zaštita imovine građana. Krajem oktobra 1944. po naređenju Glavnog štaba, dobila je zadatak da u Banatu očisti teren od fašističkih snaga, a potom je prešla u Suboticu, radi obezbeđenja granice i vojnih objekata. U završnim operacijama oslobođenja Bačke i u čuvenoj Batinskoj bici kod Bezdana, borci 13. brigade dali su izuzetan doprinos. Mnogi su stradali, a brojni posle rata odlikovani medaljama za zasluge – rekao je Ćurčić.

Predsednik kikindskog SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je brigada nastala od dobrovoljaca iz severnog i srednjeg Banata, pored Kikinde i okoline – iz Srpske Crnje, Vojvode Stepe, Karađorđeva, Kumana, Melenaca, Dragutinova, Čoke i drugih mesta.
– Najmlađi učesnik imao je svega 14 godina, Milan Pecej iz Vojvode Stepe, a među najstarijima bili su braća Vuković iz Ruskog Sela, veterani Prvog svetskog rata. Brigada je bila mešovitog nacionalnog sastava – Srbi, Mađari, Rumuni, Slovenci i drugi borili su se rame uz rame, bez podela. Posle kratke obuke jedinice su upućivane na različite zadatke: jedna u Petrovgrad, druga ka Srpskoj Crnji radi obezbeđenja granice, treća u Suboticu i na mađarsku teritoriju. Pripadnici brigade učestvovali su u čišćenju terena od neprijateljskih bandi i u razotkrivanju špijunskih grupa koje su delovale nakon oslobođenja- – naveo je Orelj.

Svečanost u Kikindi bila je prilika da se još jednom oda počast hrabrim ljudima koji su u teškim vremenima izneli borbu za slobodu. Njihovo delo podseća da je cena mira bila visoka, ali da su temelji dostojanstva upravo u požrtvovanosti onih koji su za slobodu dali sve.

 

Dial on radiator

Iako zvanično grejna sezona počinje sutra, 15. oktobra, Javno preduzeće „Toplana“ već večeras će zagrevati stanove. Kako saznajemo od v.d. direktora Dušana Marjanovića sistem će biti pokrenut u kasnim poslepodnevnim satima.

-Želja nam je da zagrejemo kompletan sistem s obzirom na to da u proteklih sedam dana nije bilo zagrevanja stanova. Kako je on kompleksan neophodno je ugrejati vodu kako bi u sutra, 15. oktobra, bez problema i zvanično započeli ovogodišnju grejnu sezonu. Korisnici će već tokom večeri imati zagrejane radijatore do 21 sata. Ta temperatura neće biti kao kada je grejna sezona – naveo je Marjanović.

Do kraja oktobra daljinsko grejanje diktiraće spoljne temperature.

-Kada spoljna temperatura pređe 12 stepeni imamo mogućnost da gasimo sistem daljinskog grejanja. Tokom prelaznog perioda  radićemo tako, a uštedećemo i energente. Na ovaj način izbeći ćemo da se u otvaraju prozori i da nas korisnici zovu i žale se da ne mogu da dišu u svojim stanovima jer se greje, a spoljna temperatura je visoka. Kotlove ćemo paliti onog momenta kada se temperatura spusti ispod 12 stepeni, kako je i regulisano gradskom odlukom – precizirao je naš sagovornik.

A.Đ.

 

ek-kikinda

U Senti su proteklog vikenda održani 24. Susreti enigmata Srbije, na kojima su članovi Enigmatskog kluba „Kikinda“, po tradiciji, osvojili mnoštvo pehara i medalja na takmičenjima koja su održana. Kao i svake godine do sada, pehar namenjen najuspešnijom klubu ide u Kikindu.

Od osnivanja, 2015. godine, EK „Kikinda“ je nadmoćno pobeđivao na svim takmičenjima, ali ove godine prvi put se desilo da su dobili dostojnog rivala. Novoformirana Enigmatska sekcija Šahovskog kluba „Studentski grad“ iz Beograda zabeležila je zapažene rezultate, ali Kikinđani su, ipak, odbranili reputaciju šampiona.

Enigmate iz našeg grada nisu mogli da nastupe u najjačem sastavu jer su Vanja Tomašev i Slavko Bovan bili zaduženi za organizaciju Susreta, pa je „teret“ favorita pao na ostali članove kluba.

rselo-atarski-put

U Ruskom Selu u toku je formiranje asfaltnog sloja u delu sela koji će povezati stari i novi deo sela. Reč je o deonici koja se nalazi na izlazu ka Banatskoj Topoli. Radove su obišli Mladen Bogdan, gradonačelnik i Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, a deo atarskog puta uređuje se na zahtev meštana.

-Stari i novi deo sela do sada je bio povezan samo putem koji prolazi kroz centar sela tako da  imam situaciju da poljoprivrednici sa teškom mehanizacijom do svojih obradivih parcela prolaze kroz čitavo selo. Sada ćemo rasteretiti saobraćaj u centru, ali i sačuvati puteve. Sa druge strane poljoprivrednici će brže stizati do svojih njiva. Ravnanje terena, posipanje grebanog materijala, u dužini od 2.300 metara kvadratnih biće završeno sutra i put će biti prohodan i kada su loši vremenski uslovi – istakao je Marjanović.

Dužina trase je 650, a širina 3,6 metara.

-Ova investicija realizuje se zajedno sa Javnim preduzećem „Putevi Srbije“. Osluškujući potrebe meštana Ruskog Sela mi smo preduzeli sve neophodne korake da se posao privede kraju. Obilaskom mesnih zajednica i u razgovoru sa meštanima sela čuli smo šta je ono što im je najvažnije da se uradi. Nova trasa povezaće ulicu Sonje Marinković sa izlazom na glavni put za Banatsku Topolu. Ovom investicijom rasterećen je centar sela i bezbednost saobraćaja je puno bolja – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Grebani asfalt obezbeđen je u saradnji sa JP „Putevi Srbije“.

-Do kraja godine uredićemo još deonica na teritoriji mesnih zajednica i radove očekujem vrlo brzo. U toku je formiranje gradskog budžeta za narednu godinu u kojem će naša sela imati značajnu podršku. Razgovaramo sa meštanima i u skladu sa njihovim zahtevima i našim mogućnostima mi ćemo im izaći u susret – istakao je prvi čovek grada.

 

 

JELISAVAC

Marko Jelisavac (38) u rodne Nove Kozarce vratio se sa suprugom Ružicom iz Beograda. U glavnom gradu živeo je od 2006. godine, završio je studije bezbednosti, našao posao i pošto se oženio i dobio dete poželeo je mirniji život koji se svideo i petogodišnjem Luki i trogodišnjoj Jani.

-Supruga je iz Kikinde, tako da joj povratak nije predstavljao problem. To nam je bio pravi potez jer se sve promenilo na bolje. Dobili smo i drugo dete i pored redovnog posla poželeli smo da se bavimo i drugim stvarima. U startu smo se odlučili za voćarstvo, jer nam je to bila davnašnja želja – kaže Jelisavac.

U prvom mahu voće su posadili u bašti porodične kuće, dok su čekali da istekne ugovor o zakupu za sopstveni voćnjak i počeli su da drže stotinak koka nosilja. Kako je to bila velika obaveza, odustali su od uzgoja koka i potpuno se posvetili voćarstvu.

-Voćnjak je očevina i naša želja je bila da proširimo postojeća stabla jabuka i da zasnujemo pitomi kesten. Od kestena smo odustali nakon što je analiza zemlje pokazala da nije pogodna za ove sadnice. Sredstva koja smo planirali da utrošimo iskoristili smo da postojeća stabla dovedemo u odlično stanje – pojašnjava naš sagovornik.

Pored jabuka, zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Jelisavci će u narednom periodu zasaditi dunje, šljive, višnje i trešnje tako da će pod voćem imati oko tri hektara. Kupiće i mehanizaciju mulčer i atomizer od hiljadu litara za prskanje. Sredstva, oko dva miliona dinara, za ovu namenu odobrena su im po programu za mlade poljoprivrednike.

-Na nagovor zaposlenih u Poljoprivrednoj stručnoj službi konkurisao sam za sredstva. Nisam puno očekivao, tako da je i mene iznenadila vest da sam dobio novac koji nam je ogromna podrška. Zahvaljujući ovom programu odjednom ću zasnovati planirane voćne vrste, za šta bi mi trebale godine, da nisam dobio subvenciju – istakao je Marko Jelisavac.

Sledeće godine planira da voćnjak obogati sa sadnicama šipka, koji se retko gaji kod nas.

-Naš cilj nije da proizvodimo samo voće, nego da konzumentima ponudimo gotov proizvod koji će promovisati našu sredinu. Projekat pod nazivom „Naše voće, Kozarački ponos“ prepoznali su nadležni u Pokrajini i dali nam vetar u leđa. I gazdinstvo će nam se ubuduće tako zvati i mislim da ćemo biti jedinstveni po tome u ovom delu Banata. Ujedno, našim primerom želimo da podstaknemo mlade prvo da se vrate na selo, a potom i da se bave nekom delatnošću – napominje Jelisavac.

Narednih godina planiraju da još više šire svoje gazdinstvo i da im voćarstvo bude primaran posao, da kupe pakerice i liniju za pravljenje marmelada i pekmeza.

A.Đ.

IMG-593e3880bdd452335095a299228ae1f2-V

Spektakularno je bilo minulog vikenda na prvom Festivalu stripa u Kikindi i Novim Kozarcima.

Za tri dana predstavili su se neki od najpoznatijih domaćih crtača devete umetnosti, a interesovanje posetilaca i učesnika je prevazišlo i najoptimističnija očekivanja.

Sve je počelo u petak 10. oktobra izložbom i prigodnom besedom gostujućih umetnika iz Subotice u Galeriji „Zdravko Mandić“, koja je uz kikindski Kulturni centar bila suorganizator festivala. Posetioci u punoj sali Galerije u Novim Kozarcima mogli su da pogledaju izložbu radova ovdašnjih i gostujućih majstora tuša i pera, a svoja crtačka iskustva je podelio i jedan od doajena devete umetnosti, Geza Šetet, koji je Njegošev „Gorski vijenac“ pretočio u strip sa petocifrenim tiražom.

Program je nastavljen u subotu u Kulturnom centru, gde su među gostima bili organizatori somborskog i zrenjaninskog festivala stripa Danilo Bogdanović i Branko Đukić. U prepunoj Galeriji KC podelili su svoja iskustva, navodeći da je pred Kikinđanima lep, ali i vrlo zahtevan zadatak da održe manifestaciju i u narednim godinama.

– Malo smo strepeli da možda neće biti veliki odziv publike, pa smo program organizovali u našoj Galeriji, navodi Tanja Nožica, zamenica direktora KC.- Pokazalo se da bi i Velika sala bila premala, jer je zainteresovana publika stajala i u holu. Prvi put se susrećem s organizacijom ovakvog festivala, ali pokazalo se da je odziv publike bio veliki i jako sam zadovoljna kako je sve proteklo – dodaje.

Zbog festivala u naš grad su pristigli i gosti iz susedne Rumunije. Jovan Kiridžić je sa suprugom i prijateljem došao kako bi se bliže upoznao s autorima i ljubiteljima stripa.

–Za ova dva dana, koliko sam bio ovde, shvatio sam da strip nije samo umetnost, nego i ljubav koja se prenosi na papir. Prvo što ćemo uraditi po povratku u Rumuniju, pokušaćemo da napravimo prekograničnu saradnju i da i u Rumuniji zaživi ovakav festival, jer postoji veliko interesovanje za strip.

Publici su se predstavila i druga poznata imena ovdašnje strip scene: Zoran Aladžić, Kristijan Relić, Vladimir Topolovački, Jovan Isakov, Emilija Despotov, Borivoje Grbić, Zorana Stojkov, Kristijana Reljić, Ivan Šainović, Andrea Vukojević, Marina Stefanović, Vladan Nikolić, Zoran Stojković, Vladimir Popov i možda kao najpoznatije ime Miodrag Mikica Ivanović, legendarni autor još iz vremena edicija „Nikad robom“, „Eks almanah“, i Dnevnikovih „Zlatne serije“ i „Lunovog magnus stripa“.

– Upoznao sam organizatora Milivoja Vukojevića na Somborskom festivalu stripa. Ne odazivam se često na festivale, ali sam želeo da pomognem Kikinđanima, jer je Milivoj moj kolega crtač. Drago mi je i što sam i drugima mogao da pomognem u crtanju, naročito kad je u pitanju likovno poznavanje anatomije čoveka.

Poseban deo programa bio je posvećem predstavljanju dva strip albuma majstora crno-belih sličica iz Mokrina – Spasoja Kulauzova.

– Predstavio sam svoju sedmu i osmu knjigu koji je izdao Kulturni centar. I ove knjige, kao i prethodne sadrže žanrovski različite stripove koje sam radio u karijeri: vestern, kriminalistički, humoristički i druge. Objavljivao sam svojevremeno i u „Plavom Vjesniku“,  „Dečjim novinama“ i „Dnevniku“, a od onog što sam radio, mislim da je posle edicije „Nikad robom“ ipak Veliki Blek bio najčitaniji. Radio sam i vrlo čitanog junaka „Gringa“. Meni je malo problem scenario, a kad bih imao kvalitetan scenario, ne bi mi predstavljalo teškoću i danas da nacrtam bilo šta što bi publika rado čitala- rekao je Kulauzov.

Treći dan festivala bio je rezervisan za druženje s crtačima stripa i kikindskim slikarima.  U dvorištu Galerije „Zdravko Mandić“ posetioci su mogli da se uvere kako nastaju neka od remek-dela devete umetnosti, ali i zapaženi akrili ovdašnjih slikara Dragane Karanović, Tanje Nožice, Milana Dragoljevića, Dušanke Vujović, Svetlane Petrov Rackov, Vinke Sekulić i Brace Azarića, koji je o prvom Festivalu stripa izneo interesantan zaključak:

– Voleo bih da su profesori i nastavnici likovnog doveli đake da posete festival, jer bi imali šta da nauče o ovom mediju, međutim, takvih grupnih đačkih poseta izložbama nema već skoro tridesetak godina, što je šteta. Celokupan festival je protekao sjajno i daće Bog da se vidimo i dogodine sa eminentnim strip crtačima- rekao je Azarić.

PRVA „KOMUNA“

– Prezadovoljan sam odzivom gostiju i kolega crtača, koji su nam puno pomogli i savetodavno i u umetničkom delu programa. Odziv publike je bio iznad očekivanja, a puno mi je srce što su i mediji propratili naš festival. Ipak, posebna zahvalnost ide na adresu „Komune“ koja je prva, još pre mesec dana, najavila naš festival i čija je medijska podrška bila izuzetna tokom čitavog trajanja festivala – naglašava Milivoj Vukojević, idejni tvorac ove manifestacije.

N. Savić

SAOBRACAJ-POLICIJA

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su stradale dve osobe i to jedna sa težim i jedna sa lakšim telesnim povredama. Ukupna materijalna šteta nastala u ovim saobraćajnim nezgodama procenjena je na 190.000 dinara.

Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom, vožnje u alkoholisanom stanju i zbog neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 37 učesnika u saobraćaju i izdato je 157 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih je šest zadržano u trajanju do 12 časova, jer im je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od  1,20 promila  alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 53 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 41 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 89 ostalih prekršaja.