Град

park-JP-Kikinda-4

Projekat JP „Kikinda“ dobio je, na XI Salonu pejzažne arhitekture priznanje za najbolji rad u kategoriji nerealizovani projekti. Nagrađeni su glavni projektant Jelena Pantelić, diplomirani inženjer pejzažne arhitekture, i saradnik na projektu Miodrag Radovanović, diplomirani inženjer šumarstva.

Priznanje im je uručeno na svečanom otvaranju izložbe, u Galeriji nauke i tehnike SANU u Beogradu. Salon pejzažne arhitekture organizuje Udruženja pejzažnih arhitekata Srbije, kao bijenalnu izložbu radova iz oblasti pejzažne arhitekture. Međunarodnog je karaktera i na njemu su izlagali profesionalci i studenti iz Srbije, i iz još 31 zemlje.

Projekat inženjera iz Kikinde obrađuje zelenu površinu uz fabriku vode, u delu od kružnog toka do raskrsnice sa Partizanskom ulicom.

– Cilj je da se sačuva zelena površina vodozahvata od višedecenijske postepene devastacije, da se privede intenzivnom održavanju i omogući njeno korišćenje kao javne zelene površine, čime bi se podigao kvalitet života stanovnika u ovom delu grada, kao i udeo procenta javnih zelenih površina u gradu. Predviđena je sadnja dekorativnog listopadnog, zimzelenog i četinarskog zelenila, a uz granicu zelene površine prema ulici i drugim sadržajima na parceli, zeleni zaštitni pojas. Parku se pristupa preko betonskog propusta na postojećem kanalu. Od ulaza do centralnog platoa sa pergolom i fontanom vodi glavna staza, odakle se račvaju sporedne staze, koje se proširuju u platoe sa skulpturama od terakote. Obodno, uz granicu parcele, odnosno uz zaštitni zeleni pojas, planirana je kružna staza za šetače, dečje igralište i trim staza – objašnjava Jelena Pantelić, koja je na Salonu do sada izlagala već tri puta, prošle godine sa projektom parka skulptura u „Teri“.

Iz JP „Kikinda“ navode da će nastaviti rad na daljoj tehničkoj dokumentaciji do realizacije ovog projekta.

S. V. O.

Gimnazija-matursko-(5)

Kraj jednog važnog životnog poglavlja večeras slavi najnovija generacija maturanata Gimnazije „Dušan Vasiljev“. Pre nego što su, u svečanom raspoloženju, krenuli na matursko veče, gimnazijalci su se okupili kod fontane na gradskom trgu, gde su ih dočekali profesori, prijatelji i porodica.

Ponosna na ovu generaciju je direktorka škole Mirjana Dražić.

– Ova školska godina bila je turbulentna i sada se opraštamo od 92 maturanta iz četiri odeljenja. Naredne školske godine upisaćemo 112 učenika u četiri nova odeljenja – dva prirodno-matematička i dva društveno-jezička.

Među onima koji će školske dane pamtiti i po uspesima izdvojio se đak generacije, Andrej Popović.

– Veoma sam ponosan, to je rezultat mog rada u protekle četiri godine, ali i temelja koji sam dobio u OŠ „Đura Jakšić“. Osim ocena, najvrednije je sve što smo naučili o poštovanju i pravim vrednostima – rekao je Andrej, koji planira da upiše Matematički fakultet u Beogradu i da svoju budućnost gradi u Srbiji.

Titulu programera generacije poneo je Andrej Varga, koji je osvojio prvo mesto na državnom takmičenju iz programiranja.

– Zahvalan sam profesorki Snežani Zamurović na podršci u svemu što mi je donelo ovako dobre rezultate. Planiram da upišem Elektrotehnički fakultet. Školu ću pamtiti po dobrim drugarima i nastavnicima i nadam se da ćemo ostati u kontaktu – kazao je Varga.

Za sportistkinju generacije proglašena je Katarina Vukobrat, uspešna rukometašica.

– Ceo život se bavim sportom i mnogo sam uložila u to. Planiram da nastavim i tokom studija – rekla je Katarina.

Za mnoge učenike ovo je kraj jednog nezaboravnog razdoblja, ali i početak novih izazova i snova. U svemu im želimo puno sreće!

S. V. O.

fijakeri-(4)

Ulicama Kikinde ponovo voze fijakeri. Na početku Dositejeve ulice, večeras je prvi put ovog leta oživela stara slika grada – fijakeri su dočekali sugrađane i prolaznike, nudeći im poseban, nostalgičan ugođaj.

– I ove godine Turistička organizacija Grada organizuje ovaj lep program u saradnji sa Kikindskim konjičkim udruženjem „Banat“ – kaže Dolores Nemet iz Turističke organizacije. – Vožnje će se održavati svake nedelje, a termini polazaka biće objavljivani na našim društvenim mrežama, u zavisnosti od vremenskih uslova. Cilj je da promovišemo naš grad i njegove ulice na jedan drukčiji, romantičan način.

Prve vožnje ovog leta počele su danas u 18.30, i mnogi su iskoristili priliku da se provozaju kroz grad kao što se to nekada činilo.

– Nastavljamo tradiciju. Vozimo najlepšim kikindskim ulicama, kao nekad. Večeras su tu četiri fijakera i vozićemo dok ima zainteresovanih – rekao je predsednik Udruženja „Banat“, Ilija Rađenović. – Vožnje su besplatne, ali ko želi može da počasti naše fijakeriste.

S. V. O.

MS-(10)

Na tradicionalnoj šetnji pod nazivom „Svaki korak je pobeda“, danas su se, na Starom jezeru, okupili članovi udruženja multiple skleroze iz cele Vojvodine. Bio je to i centralni događaj trodnevnog programa obeležavanja 15 godina rada udruženja u našem gradu.

Manifestacija je počela sinoć, nastupom grupe „Džo Acoustic“, na kojem je sakupljeno 46 hiljada za rad Udruženja, kaže predsednica, Brankica Miškov.

– Ovo je četvrta šetnja koju organizujemo i svake godine podsećamo javnost da je za nas svaki korak pobeda. Cilj nam je da osobe sa multiplom sklerozom budu aktivne, uključene u život, u svoju zajednicu. U narednom periodu nastavljamo sa aktivnostima radi prikupljanja sredstava za Udruženje – organizovaćemo humanitarne akcije, bazare i društveno-korisni rad – istakla je Brankica Miškov.

Osim domaćina, na današnjem druženju su bili i članovi udruženja iz Novog Sada, Bačke Topole i Inđije, kao i korisnici „Naše kuće“. Igrao se pikado, boćalo i bacale pločice. Podrška je stigla i od mališana iz Bubnjarske sekcije Kikinda koji su svojim nastupom najavili početak šetnje. Sutra, na druženju na otvorenim bazenima, očekuju se i udruženja iz drugih gradova.

Kikindsko udruženje ima 51 člana i jedno je od najaktivnijih u Vojvodini, rekla je predsednica Pokrajinskog društva multiple skleroze Zorana Budak.

– Iako je jedno od najmlađih, ovo udruženje najbolje radi. Mnogo je izazova sa kojima se suočavamo, ali idemo korak po korak. Pored podrške obolelima, trudimo se da uključimo i članove porodica. Finansijska situacija je izazovna, sredstva od resornog ministarstava su manja, ali se snalazimo uz podršku donatora i sponzora – navela je Budak.

Dragica Čubrilo, članica udruženja iz Kikinde, kaže da joj mnogo znače ovakva okupljanja.

– Mnogo su nam važni susreti zbog podrške. Družimo se subotom, organizujemo aktivnosti, susrete sa drugim udruženjima, i svaka nova aktivnost je za nas veliko postignuće – navodi Dragica.

U Vojvodini trenutno postoji 14 lokalnih organizacija sa oko 900 članova, što je samo deo onih koji žive sa ovom teškom autoimunom bolešću, kažu u udruženjima. Procena je da u Srbiji sa multiplom sklerozom živi oko 9.000 osoba.

S. V. O.

Bazeni-(10)

Puno sunce, čista voda i sve više kupača – tako je počela kupališna sezona na otvorenim bazenima Kulturno-sportskog centra „Jezero“ u Kikindi. Posetiocima su dostupni besplatne ležaljke, suncobrani, tuševi, bašta restorana, kao i zelene površine u hladu.

Među prvima koji su ove godine ušli u vodu je i sedmogodišnja Darija, koja je na bazen došla s mamom Ivanom.

– Dolazimo kad god možemo. Prošle godine sam naučila da plivam u olimpijskom bazenu i počela sam da treniram plivanje. Pola dana smo ovde i bude nam baš lepo – kaže Darija.

Ivana dodaje da je zadovoljna uslovima.

– Čisto je, ima zelenila, dovoljno suncobrana. Ugodno je za sve uzraste.

Na bazen svakodnevno dolazi i Jovana, kojoj se najviše dopada pesak i plivanje u velikom bazenu.

– Dođemo čim se otvori i ostajemo do zatvaranja. Idem i na more, ali ostatak leta ću provoditi ovde – kaže trinaestogodišnja Milana.

Njihova drugarica Toto takođe dolazi na plivanje kad god može i kaže da najaviše koristi srednji i olimpijski bazen.

I Denis (14) i Luka (15) dolaze često, vole da plivaju i druže se.

– Po ceo dan smo ovde, stvarno je super – dodaje Luka.

Rukovodilac Sporta i rekreacije u KSC „Jezero“, Mirko Kenjalo, istakao je da o bezbednosti kupača brine obučena spasilačka služba:

– U svakoj smeni je od dvoje do četvoro spasilaca. Apelujemo da se poštuje kućni red – korišćenje dezobarijere, priprema za ulazak u bazen, zabrana alkohola. Uz Spasilačku službu, prisutna je i dežurna medicinska ekipa.

Nataša Brkanlić, rukovodilac Prijema i higijene, podsetila je da važe isti uslovi kao i prošle godine:

– Radimo od 10 do 18 sati, a od jula produžavamo do 19. Oni koji imaju preostale ulaske od prošle godine mogu da ih povrate u našoj upravnoj zgradi, radnim danima od 10 do 14 sati.

Popusti i povlastice važe za određene kategorije: odlikaši, prosvetari, policija, vojska i zdravstveni radnici imaju 20% popusta, penzioneri 50%, borci 70%, a trudnice, deca do sedam godina, kao i oboleli od multiple skleroze i deca sa smetnjama u razvoju ne plaćaju ulaz.

Dnevna karta košta 300 dinara za odrasle i 200 za decu. Ulazak je besplatan danas i sutra – na bazenima u Kikindi i u Banatskom Velikom Selu.

Sve je spremno za dugo, toplo leto u našem gradu!

S. V. O.

Ljiljana-1

Pored toga što slika, drži kreativnu radionicu u Kulturnom centru, naša sagovornica je i humanitarac  i volonter Crvenog krsta

Iz rodne Mačvanske Mitrovice Ljiljanu Bogosavljev studije su najpre odvele u Novi Sad, gde je upoznala svog budućeg supruga, Kikinđanina Sinišu, koji je isto bio student. Ljubav je planula i Ljiljana je odlučila da nakon izvesnog vremena svije svoje porodično gnezdo u našem gradu. Uz supruga, koji joj je uvek bio velika podrška, veoma je ponosna na dva sina. Danas, kad su oni samostalni ljudi, sa završenim fakultetima i lepim poslovima u Novom Sadu, Ljiljana ima vremena da se više posveti svojim davnašnjim ljubavima – slikarstvu i drugim likovnim umetnostima. I u tome ima puno uspeha.

Najnovije priznanje za njene kreativne domete desilo se nedavno, na obeležavanju četiri decenije Kulturnog centra Kikinda, kada je ova naša sugrađanka ponela laskavu titulu „Viteza Kulturnog centra“. Nije to došlo slučajno, jer ona već deceniju i po drži stvaralačku radionicu u ovoj ustanovi kulture.

– Kreativna radionica „Čarolija mašte” postoji već 14 godina. Sve je to počelo takoreći slučajno. Kad su mi deca odrasla i osamostalila se, pa sam imala malo više slobodnog vremena, najpre sam krenula da izrađujem slike od cepkanog plastelina koje su vrlo atraktivno izgledale. Slike su bile zapažene i pozvali su me jednom prilikom na neki ovdašnji umetnički kamp, gde je moje slike videla Tanja Nožica, tada direktorka Kulturnog centra. Ona se oduševila i tom prilikom me pozvala da počnem da držim kreativne radionice u Kulturnom centru. I to uspešno traje, evo, već deceniju i po.

– Najčešće su nam radionice subotom i ja se za svaku pripremam kao da je prvi put, radim vrlo temeljno i sa odgovornošću. Trenutno imamo 12 polaznika i pravimo ukrasne predmete od reciklažnog papira ili nekih drugih lako nabavljivih materijala. Učesnici radionice su deca osnovnoškolskog uzrasta i trudimo se da negujemo lepe vrednosti i osećaj zajedništva. Zanimljivo je da su članovi te radionice, koju smo nazvali „Čarolija mašte” uglavnom devojčice, a dečaci se pomalo snebivaju da nam se pridruže. Nadam se da će se ta praksa promeniti, jer kreativnost nema rodni predznak- priča Ljiljana u razgovoru za “Komunu”.

Pored ove preokupacije, od pre nekoliko godina učestvuje i u slikarskoj radionici, koju takođe u Kulturnom centru drži slikarka Smiljana Šalgo.

– Izgradila sam svoj samostalni likovni izraz i desi se da posmatrači na nekoj grupnoj izložbi prepoznaju, između mnoštva drugih, koji je moj rad –  dodaje naša sagovornica.

Prošle godine je Ljiljana imala i samostalnu izložbu radova u tehnici akril. Napominje i da joj posebno zadovoljstvo pričinjava pomenuta saradnja sa Smiljanom Šalgo, s obzirom da su i bliske prijateljice. Ljiljana ima reči hvale ne samo za Smiljanu, nego i Tanju Nožicu, kao i za sadašnjeg rukovodioca Kulturnog centra Marka Markovljeva. Uvek imaju sluha za sve kreativne ideje.

Pored nabrojanog, naša sagovornica je i veliki humanitarac. Volonter je Crvenog krsta skoro 17 godina, a deceniju i po dvaput sedmično aktivna učesnica programa „Briga o starima”.

– U pitanju su lica starija od 65 godina koja nisu instutucionalno zbrinuta, i koja su sa nižim nivoom socijalne sigurnosti. Moja koleginica Eržebet Cucić kao zdravstveni radnik i ja dolazimo im u kućne posete. Eržebet im meri fizičke parametre zdravlja, šećer i pritisak, a ja im pružam psihosocijalnu podršku. Često su u pitanju samačka domaćinstva i korisnici narodnih kuhinja i mi im pružamo ono što oni ne mogu da ostvare putem drugih organizacija, a to je da ne budu društveno izopšteni. Važno je da te starije osobe ostanu što duže u svom okruženju kao i da ih motivišemo da što duže koriste vlastite fizičke i mentalne potencijale, jer time i produžavaju vlastiti život.

PRIZNANJE JE MOTIVACIJA

– Prijatno sam se iznenadila ovim skorašnjim priznanjem „Vitez Kulturnog centra” i veoma sam im zahvalna što su prepoznali moj rad – kaže Ljiljana. Razgovorom s ovom kreativnom i svestranom osobom uverili smo se da će je ova nagrada još više motivisati u daljem radu.

N. Savić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ekonomska-matursko-(11)

Maturanti Ekonomsko-trgovinske škole večeras su ispoštovali tradiciju i u svečanim toaletama, u pratnji profesora, roditelja i prijatelja, prošetali od škole preko gradskog trga ka mestu proslave maturske večeri.

Ispred lokala u kojem su obeležili kraj jednog i početak novog životnog doba, u nebo su pustili desetine belih balona – simbole mladosti, slobode i budućnosti.

– Ovo je festival mladosti, pameti i dobrog ukusa – rekao je direktor škole Robert Vunjak. – Školsku godinu završavamo na vreme, a svih 86 maturanata iz četiri obrazovna profila – ekonomski tehničar, tehničar obezbeđenja, kuvar, konobar i trgovac – uspešno je položilo maturske ispite i steklo diplome.

Za narednu školsku godinu najavljena je i novina: umesto profila tehničar obezbeđenja, učenici će moći da se upišu na novi pravno-poslovni smer.

Đak generacije je Isidora Jakonić, koja je završila smer ekonomski tehničar.

– Veoma sam ponosna na sebe. Uz sve školske i vanškolske obaveze, uspela sam da postignem ovakav uspeh. Bavim se folklorom, a u školi smo snimali filmove i radili na kreativnim projektima. Planiram da upišem Ekonomski fakultet – marketing ili menadžment – rekla je Isidora.

Drugi vukovac je Tijana Teofanov, sa smera tehničar obezbeđenja.

– Na početku je bilo teško, ali vremenom i sve lakše. Ponosna sam, iako mi je pomalo žao što se rastajem od drugara. Želim da upišem FTN u Novom Sadu – smer zaštita na radu ili protivpožarna zaštita – istakla je Tijana.

Još jedna generacija ispraćena je u svet odraslih sa porukom da upornost, rad i snovi itekako idu zajedno. Oni su spremni da ih ostvare.

S. V. O.

tehnicka-matura-(13)

Sigurnim korakom maturanti Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, njih 173, obučeni u svečana odela i haljine, uz šalu i smeh  proslavili su matursko veče. Kako je treći deo  maturskom ispita zakazan za utorak, tada će i zvanično biti proglašen đak i sportista generacije jer i maturski ispit treba da polože sa najboljom ocenom. Uspesi u matematici, programiranju i elektrotehnici za titulu najboljeg đaka u generaciji kandidovali su Pavla Gojkovića elektrotehničar informacionih tehnologija.

-U prvoj i drugoj godini iz osnova elektrotehnike stigao sam do državnog takmičenja, s tim što sam u drugom razredu srednje škole osvojio drugo mesto na republičkom nivou. U trećem srednje fokusirao sam se na matematiku i programiranje. Iz programiranja sam stigao do državnog takmičenja, a iz matematike sam osvojio treće mesto na okružnom nadmetanju. Planiram da nastavim školovanje na Elektrotehnički fakultet u Beogradu ili softversko inženjerstvo na FTN-u u Novom Sadu – otkrio nam je Pavle.

 

Kandidat za sportistu generacije je plivač Veljko Karanović, koji je završio smer elektrotehničar informacionih tehnologija. Istu titulu poneo je i na kraju osnovne škole. Na maturu su ga ispratili i plivači.

-Plivanje treniram od malih nogu i član sam kluba „Velika Kikinda“. Bila je čast plivati za školu i predstavljati je na takmičenjima. Osvojio sam  dve srebrne medalje na državnim prvenstvima, jednu na pokrajinskom takmičenju, dok sam sve četiri godine školovanja bio prvi na okružnom takmičenju. Puno mi znači ova titula i motivacija mi je da još bolje i više treniram. I dalje ću nastaviti da se bavim sportom, a u planu mi je da upišem softversko inženjerstvo na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ – saznali smo od Veljka.

Ove godine maturiralo su učenici iz sedam odeljenja, kaže direktorica Milanka Halilović.

-Ova generacija specifična je po problemima koje su imali u završnoj godini. Bez obzira na to, pamtićemo ih kao uspešne mlade ljude. U odeljenju informacione tehnologije imamo čak 23 odlična učenika. Svi su bili aktivni na takmičenjima, a učestvovali su i u humanitarnim akcijama i osmišljavali ih. Naši maturanti koji su završili trogodišnji smer, u najvećoj meri, već imaju zagarantovan posao, tako da su i oni uspešno završili srednjoškolsko obrazovanje – navela je Milanka Halilović.

Ognjen Jovandić, dan pre mature, doneo je školi novo priznanje, osvojio je prvi mesto na državnom takmičenju iz preduzetništva – poslovni izazov.

-Takmičili smo se u timovima koji imaju maksimalno pet učesnika. Članovi tima upoznaju se na samom nadmetanju i sa mnom su bili takmičari iz Batočine, Pazove i Pančeva. Imali smo najbolju ideju da modernizujemo i prikažemo pčelinje proizvode. Osmisli smo lepak na bazi pčelinjeg voska i propolisa koji je biorazgradiv. Petočlana komisija naš proizvod ocenila je najvišim ocenama – dodao je Ognjen.

Najveća atrakcija bili su Nikola Čeleketić, Vladimir Indriković, Vojin Utržan i Milan Simić, svi sa smera elektrotehničar računara. Na maturu su došli u karucama koje su vukli lipicaneri. Smatrali su da je to najlepši način da se pozdrave od bezbrižnog, školskog, doba.

A.Đ.

 

 

 

Crveni-krst-(7)

U prostorijama Crvenog krsta Kikinda, uz prisustvo brojnih gostiju i prijatelja humanosti, svečano su dodeljena priznanja i plakete „Široko srce“ povodom obeležavanja Svetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi. Vredna priznanja uručena su višestrukim davaocima koji su u 2024. godini krv dali 35, 50, 75 i čak 100 puta.

Plaketu za 35 davanja dobilo je 12 dobrotvora, za 50 davanja – devet, dok su četvorica sugrađana dobila priznanje za 75 puta datu krv. Posebno priznanje uručeno je Goranu Vlaučinu, koji je stigao do neverovatnog stotog davanja. Osim plakete, darovan mu je i ručni sat kao simbol lične posvećenosti spasavanju života.

– Čestitam vam i hvala vam, mada je to malo reći, za dela koja nemaju cenu. Dobrodošli u Kuću velikog srca – poručila je Marijana Mirkov, predsednica Crvenog krsta Kikinda, pozdravljajući goste.

U ime Grada, prisutne je pozdravio Tihomir Farkaš, član Gradskog veća, koji je i dodelio plakete na današnjoj svečanosti. On je istakao da ovakvi ljudi zaslužuju zahvalnost svakog dana, ne samo ovom prilikom.

Sekretarka kikindskog Crvenog krsta Danijela Bjeljac podsetila je da ovogodišnji slogan glasi: „Dajte krv, dajte nadu – zajedno spasavamo živote“, naglasivši da svaki od nagrađenih predstavlja živi primer tog motoa.

Među herojima je i Dejan Karanović koji je prvi put dao krv u vojsci i od tada nije prestao.

– Apelujem na mlade da krenu tim putem. To je najveći čin humanosti – poručio je.

Jedina žena među ovogodišnjim dobitnicima, Biljana Oljača iz Banatskog Velikog Sela, dobila je plaketu za 35 davanja. Kao zdravstveni radnik, svesna značaja svake kapi krvi, istakla je da je motivaciju pronašla u realnim životnim situacijama koje je svakodnevno viđala.

Poseban aplauz dobio je Slobodan Jovičin – apsolutni rekorder sa 184 davanja.

– Prvi put sam dao krv u školi, da bih izbegao pismeni. Danas više ne mogu da dajem zbog godina, ali sam ponosan jer sam krv davao čitavog života, osim jedne godine, kada sam bio u vojsci i nije bilo uslova da to učinim – rekao je Jovičin.

Njegova krv je, kako je istakla Zorica Bjelić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine, spasila preko 550 života stigla čak i do Afrike. Ona je pozvala sve da davalaštvo prošire i na članove porodica, kako bi uvek bilo dovoljno rezervi za one kojima je potrebna.

Plakete „Široko srce“ za poseban doprinos unapređenju rada Crvenog krsta u 2024. godini Marijana Mirkov je uručila predstavnicima Tehničke škole, Policijske uprave i Mesne zajednice Nakovo.

Svojim muzičkim nastupom svečanost su ulepšale i učenice Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ – violinistkinje Ana Bereng i Una Malbaški.

Crveni krst Kikinda trenutno ima oko 900 aktivnih davalaca, a naredna prilika za upisivanje u knjigu velikih humanitaraca biće 23. juna.

S. V. O.

melita-gombar

Lokalna samouprava raspisala je Javni poziv za  za dodelu naknade troškova za vantelesnu oplodnju, koji nisu obuhvaćeni budžetom Republike Srbije. Za ovu meru opredeljeno je dva miliona dinara, a maksimalan iznos koji se dobija je prosečna neto zarada u Srbiji u momentu isplate, istakla je članica Gradskog veća Melita Gombar.

-Želja nam je da pomognemo parovima koji se suočavaju sa problemom steriliteta. Upravo vantelesna oplodnja je nada za ove parove da se ostvare kao roditelji. Smatramo da je ova jedna od najvažnijih podrški koju grad pruža jer smo svesni izazova sa kojima se suočavaju, ali i troškova kojima se izlažu, tako da je naša dužnost da im izađemo u susret i pomognemo im – navela je Melita Gombar.

Parovi koji konkurišu i kojima se odobre sredstva u obavezi su da pravdaju troškove.

-Neophodno je da čuvaju račune koje dobiju iz zdravstvenih ustanova gde će obaviti preglede i analize ili kupe vitamine, suplemente, injekcije, a koje ne pokriva Republički Fond za zdravstvo – napominje naša sagovornica.

Parovi mogu da konkurišu najkasnije do 20. decembra.

-Trudićemo se da svim parovima izađemo u susret i do sada nam je pristiglo deset zahteva. Potrudićemo se da, u najkraćem mogućem roku, komisija zaseda i odobri sredstva parovima koji ispunjavaju uslove – precizirala je Gombar.

Ova mera podrške dostupna je od 2021. godine i do sada je naknadu ostvarilo 109 parova.

-Pravilnik nije menjan, a  pojednostavljena je dokumentacija koju treba prikupiti i predati. Procedura je maksimalno uprošćena tako da je potrebno doneti izveštaj ustanove da su parovi uključeni u postupak vantelesne oplodnje, kao i predlog lekara specijaliste da je ona jedini način da dobiju dete. Ne mora se dostavljati kompletan medicinski istorijat. Ostalo su izvodi iz matične knjige rođenih i venčanih, lične karte, a oni koji nisu venčani dostavljaju izjavu overenu kod notara, uz potvrdu dva svedoka, da žive na istoj adresi. Neophodna je i potvrda da su započeli proces u zdravstvenoj ustanovi registrovanoj za obavljanje ove delatnosti, kao i fotokopije zdravstvenih knjižica –precizira članica Gradskog veća.

Na sajtu Grada dostupni su detalji Javnog poziva.