Град

fejes-klara

Među najvažnijim tačkama 12. sednice Skupštine grada je donošenje Odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Rebalansom budžeta u gradsku kasu biće uvrštena sredstva za rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“, istakla je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

Upravo ovo kapitalno ulaganje vredno 400 miliona dinara je prevashodni razlog drugog po redu rebalansa gradskog budžeta.

-Prema ugovoru koji je grad sklopio sa Upravom za kapitalna ulaganja u avgustu ukupno će u rekonstrukciju biti utrošeno 400 miliona dinara. Kako su već Grad Kikinda i AP 4. avgusta zaključili ugovor o prenosu 100 miliona dinara za finansiranje ove investicije u ovoj godini, a da bismo mogli što pre da raspišemo javnu nabavku za izvođača radova, moramo uraditi rebalans. Za narednu godinu planirano je da se izdvoji preostalih 300 miliona dinara za ovo kapitalno ulaganje– istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ovim izdvajanjem iz pokrajinske kase namenjenim za kikindsku osnovnu školu, ujedno je i stavljena tačka na insinuacije da se od ovog projekta odustalo.

 

gradska-kuca-(2)

Među najvažnijim tačkama 12. sednice Skupštine grada zakazane za sredu u 10 sati je donošenje Odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu za 2025. godinu sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu. Rebalansom budžeta u gradsku kasu biće uvrštena sredstva za rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“, za šta je u ovoj godini od strane Pokrajine odobreno 100 miliona dinara.

Na dnevnom redu biće biće i donošenje rešenja o prestanku funkcije članu Gradskog veća. Aleksandar Aćimov, u veću zadužen za sport i omladinu, podneo je ostavku.

Na mesto direktora Centra za stručno usavršavanje umesto Dejana Karanovića kom je prestao mandat biće imenovana Mirjana Stepanov, profesorka razredne nastave–master učitelj iz Mokrina.

Marku Rakinu, prestaje dužnost v.d. direktora Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Kikinda, zbog isteka mandata na koji je imenovan. Na ovu dužnost, na godinu dana, biće imenovan Dragan Pecarski, profesor fizičkog vaspitanja i sporta.

Kako je i Srđanu Sivčevu, istekao mandat vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva na njegovo mesto biće imenovana Katarina Kovačević Janković, diplomirani sociolog i master menadžer ljudskih resursa iz Kikinde, inače zaposlena u Arhivu.

Jasmina Orašanin, diplomirani ekonomista iz Kikinde biće imenovana na mesto v.d. direktorice Turističke organizacije pošto je Jasmini Milankov, istekao mandat.

Čelnu poziciju u Narodnom muzeju, nakon dosadašnje direktorke Lidije Milašinović, preuzeće Miloš Pušara, master istoričar iz Kikinde, inače zaposlen u Muzeju. Predloženo je da bude imenovan za  v.d. direktora ove ustanove kulture, na period od godinu dana.

inicijativa-prelaz-(3)

Gradonačelnici Kikinde i Žombolja Mladen Bogdan i Darijus Postelniku potpisali su u Gradskoj kući inicijativu kojom se traži da granični prelaz Nakovo – Lunga bude otvoren 24 sata sedam dana nedeljno.

Kikinda i Žombolj bratski su gradovi od 1985. godine, a Darijus Postelniku zahvalio se gradonačelniku Bogdanu na pozivu i saradnji.

-Dva grada oduvek su dobro sarađivala na raznim projektima, a posebno je to izraženo poslednjih nekoliko godina. Zajedničkom inicijativom nastavljamo projekat započet 2014. godine jer je za sve nas značajno da se on radi 24 sata. Svima koji žive u ovoj graničnoj zoni umnogome će biti olakšana prelazak iz jedne iz drugu zemlju, a mi, kao bratski gradovi, moći ćemo još više da produbimo saradnju u svim oblastima, a pre svega u kulturi i sportu – naveo je Postelniku.

O značaju ove inicijative govori podatak da je u Kikindu, od petka do nedelje, za vreme „Dana ludaje“, samo preko graničnog prelaza Nakovo – Lunga, koji je radio 24 sata, prešlo je 13.560 putnika što je za 20,55 odsto više nego prošle godine u isto vreme.

– Inicijativa će biti poslata  Vladi Republike Srbije i Vladi republike Rumunije i imamo signala da će vrlo brzo ući u razmatranje. Naš cilj je da izmenimo član dva sporazuma koji je na snazi i koji se odnosi na radno vreme graničnog prelaza s obzirom na to da nam je težnja da radi non stop. Kao članica Evropske unije u Rumunije će biti implementiran poseban sistem prelaska granice i on podrazumeva skeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju putnika koji prelaze granicu, što će usporiti čitav proces. Stoga je u interesu Republike Rumunije da ima što više graničnih prelaza koji rade 24 sata. Sa inicijativom su se složile i granične policije dve zemlje

Procene su da je oko 19.000 ljudi prešlo na tri granična prelaza, u okolini Kikinde, kako bi prisustvovali tradicionalnoj manifestaciji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici obe lokalne samouprave koji su razgovarali o narednim koracima u zajedničkoj saradnji.

A.Đ.

 

dani-ludaje-pobednici-2025-(3)

Kikinda je tokom 40. Dana ludaje ugostila oko 50.000 posetilaca.

Među njima je bilo i značajan broj turista iz susedne Rumunije – više od 19.000 ljudi prešlo je tri granična prelaza tokom trajanja manifestacije, (Vrbica – Valkanj, Nakovo – Lunga i Srpska Crnja – Žombolj) kako bi uživalo u ovoj tradicionalnoj manifestaciji.

Među mnogobrojnim posetiocima iz Rumunije, bili su i Rzman i Delija Jonele iz Temišvara koji su Kikindu posetili baš zbog „Dana ludaje“.

Drugi put su boravili u našem gradu i kako kažu, prvi put su se odlično proveli, tako da su rešili da dođu i ove godine.

– Čim smo stigli, najpre smo posetili Banatski fruštuk gde smo probali specijalitete sa i bez ludaje, a ono što nas je oduševilo je liker od bundeve. Prezadovoljni smo gastronomskom ponudom i samim programima. Manifestacija u čast tikve je odlična ideja, a to što traje 40 godina daje joj posebnu draž. Temišvar i Kikinda su na maloj udaljenosti i veliki broj naših prijatelja iz Rumunije provodi vikend ovde. Uvek smo lepo dočekani- podelio je sa nama utiske ovaj par iz Temišvara, a posebno su pohvalili gostoljubivost i predusretljivost na koje su naišli u našem gradu.

rct-drzavno-(1)

Regionalni centar za talente „Dušan Vasiljev“ vrši upis u novu i jubilarnu desetu sezonu rada. Upis će biti obavljen u subotu, 27. septembar, s početkom u 10 sati, u prostorijama OŠ „Vuk Karadžić“. Upis ne podrazumeva testiranje, već samo dobru volju, posvećenost, ljubav i ambiciju polaznika iz čitavog Severnog Banata.

Zainteresovani mogu da biraju između narednih oblasti: istorija (srednje škole); psihologija (srednje škole); književnost (srednje škole); srpski jezik (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); matematika (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); fizika (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); biologija (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); geografija (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); ekologija i zaštita životne sredine (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); engleski jezik (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); informatika i računarstvo (sedmi i osmi razred osnovne škole i srednjoškolci); francuski jezik (svi uzrasti: od predškolaca do srednjoškolaca – od novih polaznika se ne očekuje bilo kakvo predznanje).

Najambiciozniji polaznici imaju priliku da učestvuju na prestižnim takmičenjima talenata i na taj način savladaju tehniku pisanja naučno-istraživačkih radova. Prethodna generacija polaznika RCT „Dušan Vasiljev” postavila je dosadašnji rekord i osvojila čak 31 državnu nagradu na takmičenju održanom u Kragujevcu.

Učešće u radu RCT Dušan Vasiljev potpuno je besplatno za sve polaznike.

kudaje-pobednice-2025-(3)

Od četvrtka, pa sve do nedelje kasno uveče, Kikindu je posetio veliki broj gostiju iz zemlje i inostranstva.

 

-Siguran sam da smo oborili rekord u posećenosti jer je Gradski trg vrveo od ljudi, posebno naših suseda koji su u velikom broju došli iz Temišvara, pa je rumunski, pored srpskog bio jezik koji se najviše čuo. Više od sat vremena Rumuni su čekali na prelazu Nakovo – Lunga kako bi posetili Kikindu. Najviše ih je bilo u subotu – istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan rezimirajući kako su protekle 40. „Dani ludaje“. – Svi programi i sve ono što smo ponudili, kako sugrađanima, tako i gostima, bilo je bogato i sadržajno. Potrudili smo se i svako je mogao da pronađe ono što ga interesuje i da uživa.

 

Večernji koncerti su bili odlično posećeni.

-To nam je pokazatelj da smo odabrali dobre izvođače i pogodili ukus publike. Drago mi je što je rokenrol dao završni pečat koncertnim večerima. Pružili smo brojne sadržaje, narandžastu boju i ljubav. „Dani ludaje“ su vanvremenske, ne poznaju ni vreme ni ljude. Ova manifestacija je tu gde jeste i trajaće bez obzira na sve. Žao mi je što je jedan broj sugrađana i ljudi koji su došli sa strane imao nameru da omete koncert Đorđa Davida i tako izrazi svoje nezadovoljstvo. Smatram da to nisu maniri i način na koji to treba da se radi. Krajnje je nezrelo i banalno da se na ovaj način kvari manifestacija i upravo ovakvi potezi pokazuju kakva je njihova politika. I njih pozivamo na razgovor jer je naše opredeljenje da se borimo za sve Kikinđane i za svoj grad – zaključio je prvi čovek grada.

djordje-david-(1)

Đorđe David i bend Death Saw održali su koncert poslednje večeri 40. „Dana ludaja“. Iako je grupica blokadera želela da ometa koncert duvanjem u pištaljke i vuvuzele, nisu u tome uspeli, niti su uspeli da pokvare dobro raspoloženje sugrađanima i gostima koji su došli da uživaju u rokenrolu.

-Među onima koji su duvali u pištaljke i vuvuzele i pokazivali srednji prst bilo je i devojaka i smatram da to za njih nije primereno. Ovo što smo mi večeras doživeli kao bend mnogi bi platili da to dožive. Sve to jeste rokenrol. Biću hrabar pa ću reći, pre svega zahvaljujući našoj i energiji svih onih koji su radili binu, ozvučenje, rasvetu, ton naša rokenrol energija pobedila je njihovu. Pobedili smo ih ljubavlju. Iskreno volim Srbiju, grb i zastavu. Ne volim nered, nepoštovanje zakona, Ustava i rukovodim se onim: „Ljubi bližnjeg svoga“ i sloboda da, ali nikako ne ugrožavati nikoga pored sebe. Na žalost, ljudi koji su zviždali mnogo toga ne znaju. Ponizili su sebe ako su na neke moje pesme koje izvode Zorica Brunclik, Haris Džinović, „Atomsko sklonište“ aplaudirali deset ili dvadeset godina, pa sada zbog političke situacije i stava, vređaju na svim mogućim osnova. To pokazuje nedoslednost i loš moralni kod svakog čoveka, žene, mladića i devojke koji su učestvovali u zviždanju. Ponosan sam na sve iz benda koji su večeras bili gospoda i pokazali su lepo vaspitanje – rekao je Đorđe David.

Đorđe David zahvalio se predstavnicima grada, ali i nekadašnjem i sadašnjem gradonačelniku Nikoli Lukaču i Mladenu Bogdanu.

-Kikindski gradonačelnici su, znam, veoma odgovorni i vole svoj grad i rade za njega. Srećan sam što smo učestvovali na jubilarnim „Danima ludaje“ i tako postali deo istorije. Kikinda nas je drugi put ugostila i hvala joj – zaključio je David.

A.Đ.

pejovic

Da su gradska uprava i Turistička organizacija i ovog puta znalački odabrali muzičke izvođače za  Dane ludaje, pokazao je i sinoćnji koncert Ace Pejovića. Poseta na Trgu skoro da je mogla da se meri sa onom od pre nekoliko godina kad je u našem gradu nastupao Zdravko Čolić. Nakon što je Sloba Radanović zagrejao prisutne, drugi deo večeri bio je rezervisan za Acine vokalne bravure.

-Ja sam prvi put u Kikindi, ali mi je vaš gradonačelnik podrobno objasnio značaj ovog festivala i tim pre mi je još veća i čast i zadovoljstvo što sam sam večeras s vama-naveo je, između ostalog, ovaj popularni Prijepoljac pre nastupa, dodavši zanimljivost da svakako namerava da proba i ovdašnji specijalitet -pitu od ludaje, ali da nikada ne obeduje pre nastupa, nego će to učiniti posle.

A kad se popeo na binu, Ovacije iz gledališta podigle su decibele na maksimum. Ređali su se hitovi: „Da si tu“. „Sve ti dugujem“ „Soba 501“ i mnogi drugi, sve vreme podržani od hora iz publike.

S obzirom da je njegovo rodno Prijepolje iznedrilo mnogo značajnih imena u mnogim oblastima, a slično je i sa Kikindom, upitali smo ga da li se može povući neka paralela između ta dva grada, na šta je Aco odgovorio:-Da se ne uvrede ovi iz većih gradova, ali u principu mnogi veliki ljudi, koji su u raznim sferama napravili velike karijere, uglavnom potiču iz malih gradova. Ne znam da li je to zbog njihove veće želje za dokazivanjem, ali je činjenica da je često tako.

Ovaj izvođač je najavio i mnogo novih pesama, kao i podatak da uskoro namerava da uđe u studio i zabeleži numere koje su u međuvremenu nastale, a čekaće ga i intenzivna koncertna jesen.

Ako odziv publike i energija i u drugim mestima budu kao u našem gradu, imaće mnogo razloga za zadovoljstvo.

N.S.

sloba

Da su Kikinđani muzički sladokusci i istančanog ukusa, dokazali su posetom koncertu Slobe Radanovića. Prepun gradski trg uglas je pevao sve numere sa ovim popularnim izvođačem. Posetimo, Radanović je širu prepoznatljivost postigao putem “Pinkovih zvezda” , a potom i rijalitija “Zadruga” a njegova muzička karijera otad je krenula vrtoglavo.

Pre svega kao ljubimac lepšeg pola, uspeo je da obraduje naše sugrađane spektakularnim nastupom na gradskom Trgu. Ove subototnje kikindske večeri na njegovom repertoaru se, pored njegovih ultimativnih hitova, našlo i nekoliko numera iz ovdašnje pop lektire, kao što su Dino Merlin ili Zdravko Čolić, Željko Bebek, kao i drugi pevači slične provenijencije.


-Kikinda uopšte ne zaostaje za drugim gradovima ni po čemu, tako da je zadovoljstvo nastupati u vašem gradu i generalno u mom Banatu-naveo je ovaj rođeni Zrenjaninac.


Nakon vrlo aktivnog leta ovaj pevač je najavio i skori izlazak novog materijala, a pored obaveza u studiju, naveo je da su kikindski Dani ludaje u neku ruku pandan zrenjaninskim Danima piva, a, kako kaže, sva naša mesta liče jedno na drugo i pevanje u ovakvom ambijentu mu je uvek zadovoljstvo.

Sat i po vremena Slobinih muzičkih bravura, uglas su propratili Kikinđani i mnogobrojni gosti našeg grada, tako da je ovaj pevač sve vreme imao i punu vokalnu podršku ovdašnje publike u vidu pratećih vokala.

N. S.

dani-ludaje-pobednici-2025-(2)

Tibor Kokai iz Mađarske, petu godinu zaredom, uzgajio je najtežu ludaju. Ove godine pobednica je teška 832 kilograma, a takmičar iz Sent Martona kraj Budimpešte za proizvodnju „teškašica“ koristi sopstveno seme i to od ludaje apsolutne rekorderke manifestacije od 865 kilograma.

 

 

-Uzbuđen sam što sam deo 40. „Dana ludaje“ i jedva sam čekao da dođem u Kikindu. Mislio sam da su ove dve tikve sigurno apsolutne rekorderke manifestacije, da imaju oko 900 kilograma, međutim, prevario sam se. Ludaju sam svakog dana zalivao sa 800 do hiljadu litara vode, na sreću bolesti nije bilo. Moja tikva, koja je i pobednička, bila je u plasteniku, a bundeva koju je uzgajala supruga Melinda rasla je na otvorenom i bila je pod udarima, kiše, sunca, vetra – kazao je Kokai.

 

Drugo mesto u kategoriji najtežih ludaja pripalo je Melindi Kokai sa tikvom teškom 799,5 kilograma, dok je treće mesto zauzela tikva srednje Poljoprivredne škole i Bačke Topole sa 333,5 kilograma.

Sugrađanka Gordana Lazić uzgajila je najdužu ludaju od 295 centimetra i ponovila uspeh od prošle godine.

-Tikvu smo zasadili u aprilu, a godina za proizvodnju bila je teška. Borili smo se do samog kraja sa sušom i visokim temperaturama. Bilo je potrebno puno zalivanja, da je zaštitimo od sunca i jedina pogodnost bila je u tome što smo je manje prskali od štetočina. I ove godine moram da kažem da sam je zalivala suzama i pazila kao bebu. Tikve se oprašuju noću, kada otvara cvet.

Drugi je Branislav Majkić sa 293 centimetara i trećeplasirani je Mićo Majkić sa bundevom 280 centimetara.

Nagrade od 120.000 za prvoplasirane, 80.000, za drugoplasirane i 60.000 dinara za trećeplasirane, kao i pehare  dodelio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je čestitao proizvođačima i izrazio nadu da će naredna godina biti bolja za uzgoj ludaja.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!