Град

strip2

U sklopu „Miholjskih susreta sela”, od 10. do 12 oktobra, Kikinda i Novi Kozarci biće prestonica srpskog stripa. Inicijator i idejni tvorac prvog festivala stripa u severnom Banatu je ovdašnji slikar i strip crtač Milivoj Vukojević, a organizatori Kulturni centar Kikinda i Galerija „Zdravko Mandić” u Novim Kozarcima.

– S obzirom na to da festivali stripa postoje u Kragujevcu, Nišu, Somboru, Zrenjaninu, Novom Sadu, Beogradu i drugim gradovima, mislimo da i naš grad zaslužuje jedan ovakav događaj. U druženju s kolegama koje se bave stripom, pokazalo se da veliko interesovanje za ovu umetnost postoji i u našoj sredini- navodi Vukojević.

U  petak 10. oktobra u 20 časova u Novim Kozarcima u Galeriji „Zdravko Mandić” uslediće svečano otvaranje festivala i izložba jednog dela radova, kao i dodela slikarskog materijala, jer će se u sklopu Festivala održati i umetnička kolonija posvećena stripu, najavljuje Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra. U subotu 11. oktobra u prepodnevnim satima učesnici će preći u Kulturni centar, gde će biti postavljen drugi deo izložbe, a pre samog otvaranja biće upriličeno druženje sa gostima festivala i predstavljanje autora.

– Očekujemo i gostovanje kolega iz Republike Srpske, tačnije iz banjalučkog udruženja umetnika „Deveta dimenzija”, a tu će biti i Zdravko Knežević iz Prnjavora, koji drži uglednu školu stripa i koji će nam, takođe, predstaviti svoje radove. Njima će se pridružiti autori iz Subotice i Sombora, među kojima su Danilo Bogdanović i Miodrag Mikica Ivanović, veoma poznat strip ilustrator još iz vremena „Dnevnikovih” edicija „Zlatna serija” i „Lunov magnus strip”. Radove će izložiti  i nekoliko naših severnobanatskih autora, a tu će biti i najbliže komšije Zrenjaninci, čija je strip scena postala jedna od najjačih u zemlji- najavljuje Vukojević.

Akademski slikar Branko Đukić, glavni i odgovorni urednik zrenjaninskog strip časopisa i organizator tamošnjeg festivala devete umetnosti, ukazuje da je zrenjaninski „Stripolis” u septembru imao svoje 16. izdanje.

– Uspeli smo vremenom da okupimo regionalnu strip reprezentaciju. I ove godine su na našem festivalu gostovali izuzetni ilustratori i teoretičari devete umetnosti: Zefirino Grasi, Momčilo Moma Rajin, Jugoslav Vlahović, Sibin Slavković, Dobrosav Bob Živković, Željko Pahek i mnogi drugi. Izdajemo časopis „Stripolis”, do sada je izašlo sedamnaest brojeva. Rado smo se odazvali pozivu Kikinđana i nadamo se da ćete vrlo brzo uspeti da postanete prepoznati kao značajan strip centar. Predstavićemo u subotu radove zrenjaninskih strip autora, a spremni smo i da savetodavno pomognemo vaš festival i podelimo naše skoro dvodecenijsko iskustvo u organizovanju jednog ovako zahtevnog, ali i atraktivnog festivala- dodaje Đukić.

U subotu u 18 časova u Kulturnom centru predviđeno je predstavljanje dva strip albuma majstora crno-belih sličica iz Mokrina, Spasoja Kulauzova. Pod okriljem Kulturnog centra ovaj autor je već objavio pet strip albuma velikog formata, a s obzirom da je promocija četvrtog albuma izostala, autor će predstaviti prošlogodišnju, kao i ovogodišnju knjigu, odnosno strip-album.

U nedelju, 12. oktobra karavan stripadžija se vraća u Kozarce i u Galeriji „Zdravko Mandić”, pre podne, posetioci će moći da nastave druženje sa slikarima i crtačima. Završetak ovog susreta umetnika i ljubitelja stripa je predviđen za rane popodnevne sate. Cilj festivala je omasovljenje i popularisanje devete umetnosti, a organizatori se nadaju da će manifestacija postati tradicionalna, kao i da će odziv umetnika i publike biti veliki jer crtanje i čitanje stripova u našem kraju imaju dugu tradiciju.

STRIP JUNAK BRACO

– Prvi put u Galeriji u Novim Kozarcima organizujemo umetničku koloniju posvećenu stripu. Svake godine organizujemo likovnu koloniju i ovo će biti već petnaesta, ali ovo je prva posvećena devetoj umetnosti. Posebno mi je drago što, kao slikar, imam prvi put ozbiljniji susret s tolikim brojem ljudi koji se bave stripom i nadam se da će jedan od njih da uradi i crtež mene kao strip junaka, koji bi mi bio baš draga uspomena na festival- navodi Braco Azarić.

vakcina-grip

U domovima zdravlja na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga od danas, 6. oktobra, počela je imunizacija stanovništva  protiv gripa. Ambulante imaju na raspolaganju trovalentnu vakcinu „torlak flu“ za odrasle, koju je proizveo Institut „Torlak“ i četvorovalentna „vaksigrip tetra“ proizvođača „Sanofi Paster“ za decu uzrasta od šest meseci do 18 godina.

-Iz Zavoda za javno zdravlje pozivamo sugrađane da se vakcinišu, a posebno hronični bolesnici sa poremećajima plućnog i kardiovaskularnog sistema, dijabetičari, osobe sa oslabljenim imunitetom, deca  starija od šest meseci koja imaju hronične poremećaje, trudnice, stariji od 65 godina i članovi porodica bolesnika koji su od povećanog rizika od komplikacija, kod kojih je kontraindikovano davanje vakcina. Imunizacijom  je potrebno  obuhvatiti osobe smeštene i zaposlene u gerontološkim centrima i ustanovama socijalne zaštite, kao i zaposlene i smeštene u ustanovama koje obavljaju zdravstvenu delatnost, kao i osobe zaposlene u javnim službama koje su u riziku – istakla je istakla epidemiolog  dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ.

Trovalentna vakcina protiv gripa sadrži dva tipa virusa gripa A i jedan tip B, u skladu sa preporukama Svetske zdravstvene organizacije.

-Četvorovalentnih vakcina planirano je 300 doza za Severnobanatski okrug i namenjena su deci uzrasta od šest meseci do 18 godina. Trovalentne vakcine namenjene su starijima os 18 goddina. Vakcina protiv gripa i za deci i za odrasle može da se da istovremeno ili u bilo kom razmaku i sa drugim vakcinama  u različitim ekstremitetima. Imunitet se stiče dve do tri nedelje nakon imunizacije, dok postvakcinalni imunitet varira od šest do 12 meseci – navodi naša sagovornica i napominje da je vakcina protiv gripa najefektivniji i najbezbedniji vid individualne i kolektivne zaštite.

 

 

Za okrug je planirano 5.110 doza koje će biti distribuirane do 15. oktobra. U prvom krugu stiglo je 1.700 doza trovalentnih vakcina za odrasle, od čega je 900 za Kikindu. Četvorovalentnih je stiglo 60 doza za mlađe od 18 godina, od čega 25 za Kikindu.

A.Đ

 

r-selo-dan-oslobodjenja

Polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela, predstavnici grada, Saveta Mesne zajednice, SUBNOR-a i Udruženja „Srpski ratni veterani“, obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu.

Okupljenima se ovom prilikom obratio general major Milorad Stupar, savetnik za odbranu predsednika Republike Srbije.

-Sloboda je najveća i najtužnija reč u srpskom jeziku. Za osvajanje slobode, koju sada uživamo, dato je hiljade i hiljade ljudskih života, porušeni su domovi, fabrike, komunalna infrastruktura. Zato je naša obaveza da mladima kažemo „Nemojte da ponovo osvajamo slobodu“. Današnja vlast bori se za slobodu, teritorijalni integrintet i nezavisnost srpske države, vojnu neutralnost i bezbednost naše zemlje iu tome moramo svi da pomognemo – kazao je general major Stupar.

Rusko Selo poštuje svoju istoriju i seća se svih predaka, dodao je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-U proteklom periodu, zajedno smo ostvarili mnogo toga. Uređivane su javne površine, ulagano je u obnavljanje infastrukture, pomogano je školi i sportskim klubovima, brinuli smo i o najmlađima i najstarijima i pokazali da zajednica najbolje funkcioniše kada svi damo svoj doprinos. Pred nama su novi izazovi i planovi, od unapređenja infrastrukture, preko podrške kako starima tako i mladima, do razvoja kulturnih i sportskih sadržaja. Uvereni smo da ćemo, uz podršku grada Kikinda i uz snagu naših ljudi, te ciljeve I ostvariti – naveo je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Jedinstvo i sloga će nas odražati u budućnosti. U proteklom peeriodu žele da nas razjedine, ali nemojte to da dozvolite. Svi zajedno moramo da podržimo našu državu Srbiju, jer drugu nemamo. Pozivam vas na saobrnost i jedinstvo jer samo tako možemo da napredujemo i očuvamo našu zemlju – istakao je Popeskov.

 

Ovo je bila prilika da se Savet Mesne zajednice oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanoj sednici petooktobarska plaketa dodeljena je firmi „Artis 1973“ koja radi od 2021, a prouzvodnju u Ruskom Selu započeli su dve godine kasnije.

-Za sedište firme odabrali smo Rusko Selo, jer nam je cilj bio želje da u jednom malom, ali značajnom mestu zapošaljavamo lokalne stanovnike i pravimo porodičnu priču. Mi smo jedina firma u Srbiji koja se bavim proizvodnjom proteinskih čokoladica i ovsenih barova. Proizvodi su pretežno namenjeni za izvoz, a naši proizvodi su na tržištu u zemljama u regionu, kao i u svim trgovinskim lancima u Srbiji. Firma ima 16 zaposlenih, sa tendencijom da u narednom periodu povećamo broj radnika. Na nama je da ruskoselcima omogućimo dobre radni uslovi kako, između ostalog, ne bi napuštali selo. i odlazili u drugi grad. Kako nam je važna sredina u kojoj poslujemo učestvovali smo u raznim humanitarnim aktivnostima za dobrobit mesta – istako je Željko Konjik, vlasnik firme.

Zahvalnice su pripale Branetu Vojnoviću i Milanu Števinu za organizaciju turnira po ulicama u malom fudbalu, Branku i Milanu Dobraniću, za organizaciju turnira u basketu 3×3, Lovačkom udruženju „Zec“, kao najstarijem udruženju u selu, za vek trajanja, Dušanu Kuvelji, predsednik udruženja SUBNOR-a kao i za društveni doprinos u selu i udruženjima „Zavičaj moj“ i „Jedinstvo“ za organizaciju Velikogospojinskih dana.

Program su uveliičale i članice folklorne sekcije plesnog studija “Jefimija”.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

A.Đ.

 

sta-nas-snadje-usred-ladje-(1)

U pozorištu „Lane“ večeras će premijerno biti izvedena predstava „Šta nas snađe u sred lađe“. Nakon septembarske pauze, ovo je ujedno i početak nove sezone, istakao je Aleksandar Maletin, direktor.

-Radi se o romantičnoj komediji i predstava je nesvakidašnja, tako da pozivam našu dragu publiku da budu sa nama. Komad je režirao glumac Dragan Ostojić sa kojim smo imali plodonosnu saradnju i u ranijem periodu. „Šta nas snađe u sred lađe“ na repertoaru našeg pozorišta bio je pre desetak godina i sada, sa izmenjenim likovima, vraća se na scenu. U lađi će nas snaći princeza, uplakana Katarina, koja je ima prohteve. Onog momenta kada reši da se uda dolaze razni prosci, gusari, koji bi da osvoje njeno srce, a posebno su zainteresovani za nju jer će im Katarina, ukoliko ih odabere, pokloniti lađu – otkrio nam je naš sagovornik.

Kostime i scenografiju uradio je Milan Vujić, a glume: Marta Katai, Miloš i Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin.

Već naredne nedelje, 12. oktobra, takođe će premijerno biti izveden komad „Deda i repa“.

-Za drugu premijeru u oktobru adaptaciju teksta uradila je glumica Gordana Rauški i ovo je lutkarska predstava. U njoj igraju Milan Vujić, Marta Katai, Miloš Vujić i Aleksandar Krulj. Dobro poznatu priču adaptirali smo na naš način i dobili smo komad pun topline o poverenju i velikom srcu koje uvek pobeđuje – naveo je Maletin.

Oktobar je, u jedinom dečijem pozorištu, mesec zlatnog lišća, a komadi se igraju u 17 sati. Kako se očekuje gužva iz „Laneta“ napominju da bi bilo dobro rezervisati ulaznice.

A.Đ.

trka-za-srec-detinjstvo-2025-(8)

Trka za srećnije detinjstvo, 36. po redu, i ove godine okupila je veliki broj učesnika. U organizaciji Crvenog krsta, pod motom „Imamo cilj, dođi na start”, trka je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana u kojoj je bilo sedam učesnica. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Dragana Raca iz Kikinde.

-Imam tri devojčice Una je najstarija i ima pet godina, Maša ima tri i Ana, sa kojom sam se takmičila, ima godinu. Drugi put učestvujem u trci i nisam očekivala nagradu. Cilj nam je da podržimo ovu manifestaciju. Drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Dragane Race.

U 26 trka učestvovali su predškolci osnovci, srednjoškolci, sugrađani, a na samom kraju organizovana je i trka rolera. Prvi na cilj u trci dečaka prvih razreda stigao je Luka Agostini iz OŠ „Vuk Karadžić“.

-Trka nije bila laka i pomučio sam se da budem najbolji. I kao predškolac učestvovao sam u manifestaciji i tada sam bio drugi. Treniram fudbal i volim da trčim – kazao nam je Luka koji je kao nagradu dobio bicikl.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Generalni sponzor je kompanija „Grindeks“ dok su prijatelji manifestacije firme „Jafa“ i „Kolačić sreća“.

-Ovo je deseta godina kako naša kompanija podržava najlepšu sportsko-dečiju manifestaciju u našem gradu. Čast nam je i zadovoljstvo što smo deo Trke za srećnije detinjstvo – naveo je Vojislav Bulatović iz kompanije „Grindeks“.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je ove godine prodato 3.200 startnih brojeva.

-Osim toga prikupili smo i donatorska sredstva u iznosu od 115.000 dinara, što je ukupno 435.000 dinara. Sav novac raspodelićemo Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ i školama srazmerno broju učesnika. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Program su otvorili predškolci iz vrtića „Poletarac“ i „Plavi čuperak“ i hor „Čuperak“.

A.Đ.

 

 

TV-PRVA-(1)

U vrlo gledanom takmičarskom muzičkom programu „Nikad nije kasno”, koji se emituje na Televiziji Prva, Kikinđanka Slavka Francuski Mika je u prvom krugu oduševila publiku i žiri i čvrsto gazi ka sledećim stepenicama. A nije taj uspeh došao slučajno ili odjednom. Za prvo pojavljivanje pred auditorijumom odabrala je pesmu „Bolujem u sebi” iz repertoara Marine Živković.

Kao da je bilo simbolike u izboru te numere, jer bilo je trenutaka u Slavkinom životu kad je zaista morala da odboluje i otrpi jake udarce koje joj je život nanosio. Naime, samo mesec dana nakon smrti majke, Slavka je u avgustu nastupila na pomenutom šou programu i to najviše zbog toga što ju je upravo majka i ubedila da se prijavi za ovo nadmetanje i što bi sigurno volela da vidi svoju ćerku pod reflektorima velike scene. Nažalost, mama nije to dočekala, ali Slavka nastavlja kao i svaki profesionalac ćutke i dostojanstveno, najviše zbog mamine želje da se i široki auditorijum uveri koliko je Slavka muzikalna.

– Potičem iz muzičke porodice. Moj deda Sovra Ćirić i njegov brat Mirko su utemeljivači čuvene agencije „Melos estrada” u Kikindi- navodi Slavka dodajući da i sada čuva dedine fotografije s mnogim čuvenim zvezdama koje su gradile karijeru i u Kikindi, kao što su pre svih Lepa Brena, koja je u našem gradu i počela, ali su tu bili i Zdravko Čolić, Zorica Brunclik i mnogi drugi.

– Ja sam odmalena volela da pevam. Drugarica iz osnovne škole, Olivera Kockar, je svirala harmoniku, a ja sam uz nju pevala i tako je muzika vremenom postala moja velika ljubav, dodaje popularna Mika, koja je još iz detinjstva postala prepoznatljiva po tom nadimku, koji, pokazalo se, efektno zvuči i kao estradno ime. -Mnogi me znaju po nadimku Mika, koji nosim još iz detinjstva. Evo, već 29 godina muzika je deo moje svakodnevice. Doduše, preko 20 godina sam radila i kao cvećarka, a potom i kao pratilac dece s posebnim potrebama u školi „6. oktobar”, ali danas živim samo od pevanja. U našem gradu ne nastupam tako često, jer nema mnogo klupskih svirki, ali imam pozive iz Subotice, Novog Sada, Zrenjanina…

Kad je u pitanju repertoar, Slavka se uglavnom oslanja na proverene domaće hitove pop, rok i narodne muzike. Strani repertoar je manje zastupljen, a i pokazalo se da publika najviše voli „domaćice”.

MAJKA TROJE DECE

U prvom krugu takmičenja „Nikad nije kasno”, oduševila je i publiku i žiri u studiju, a sad se intenzivno priprema za drugi krug, koji je predviđen za decembar. Prema pravilima produkcije, svaki kandidat je ukratko trebalo da se predstavi publici i ispriča svoju životnu priču. Slavka je samohrana majka troje dece – dvadesetpetogodišnjeg sina Minje, drugog sina, devetnaestogodišnjeg Vanje i osmogodišnje ćerke Dunje, koja je krenula maminim muzičkim stopama i pohađa Muzičku školu „Slobodan Malbaški”.

Popularna Mika nije želela da u svom predstavljanju televizijski auditorijum „hvata” na empatiju, s obzirom na status samohrane majke i da joj je mama koja ju je i ohrabrila da se prijavi za ovo takmičenje, nedavno preminula. Želela je da njen plasman odrede čisto muzički razlozi. A ako tako ostane do kraja, velike su šanse da ćemo Miku gledati i kao sveukupnu pobednicu ovog šou programa.

Pored žirija, u drugom krugu, kao i u daljem takmičenju, odlučivaće i SMS glasovi publike. Ne bi trebalo sumnjati da će se telefoni tada usijati u Slavkinu korist. A, jasno, za prepoznavanje svih Slavkinih kvaliteta „nikad nije kasno”.

N. Savić

Foto: TV Prva i privatna arhiva

 

osmeh-vojvodine-

Zajedničkim delovanjem Vlade Republike Srbije i Pokrajinske Vlade započet je proces realizacije infrastrukturnih projekata od velikog značaja za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine. Jedan od tih projekata jeste i projekat izgradnje brze saobraćajnice koja će povezati gradove Sombor i Kikindu. Realizaciju tog projekta Vlada Republike Srbije je proglasila da je od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Gradska uprava grada Kikinde obaveštava javnost da je izrađen Urbanistički projekat za izgradnju državnog puta IB reda (brze saobraćajnice) na teritoriji Grada Kikinde – deonica od administrativne granice sa Opštinom Novi Bečej do državne granice sa Republikom Rumunijom (granični prelaz Nakovo).

Javna prezentacija Urbanističkog projekta u trajanju od 7 (sedam) dana održaće se u periodu od 13.11.2025. godine do 19.11.2025. godine u zgradi Gradske uprave grada Kikinde, Trg srpskih dobrovoljaca broj 12 u Kikindi, od 12 do 15 časova u sali broj 51.

Obaveštenje o javnoj prezentaciji Urbanističkog projekta dobiće nosioci prava na nepokretnostima preko kojih je planirana izgradnja saobraćajnice, kao i nosioci prava na nepokretnostima u neposrednoj okolini planirane saobraćajnice putem pošte tokom meseca oktobra.

Uvid u Urbanistički projekat može se izvršiti na zvaničnom sajtu Grada Kikinde, odnosno na internet adresi www.kikinda.org.rs.

zmaj-dec-igre

Najlepši deo „Zmajevih dečijih igara“ su najmlađi učesnici, deca iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole koji su bili i centralni deo ovogodišnje, 32. manifestacije. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Uroš Petrović, Zorica Despotov i Uroš Novakov.

-Najvažnije je da se bavimo decom. Da ih učimo da pevaju, igraju, plešu, sviraju da im posvećujemo vreme. Samo tako oni će imati dobre uzore i steći prave vrednosti. Kikinda je grad u kom rado gostujem jer na pravi način usmerava i uči najmlađe – kazao je Uroš Petrović.

Tanja Nožica, pomoćnica direktora i urednica dečijeg programa napominje da je u okviru manifestacije organizovano mnoštvo radionica i sadržaja za decu školskog i predškolskog uzrasta.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Do skoro Kikinda je bila jedini grad, pored Novog Sada, u kojima je ova manifestacija organizovana. Ponosni smo na to što duže od tri decenije negujemo poeziju za decu – napomenula je Tanja Nožica.

Centralnoj priredbi prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Ove godine program je trajao tri dana tako da su  deca uživala u predstavi „Ko se boji knjige još“, organizovani su i koncert OMŠ „Slobodan Malbaški“, književno-likovna radionica Roberta Takariča i Gorana Novakovića, monodrama u izvođenju Aleksandra Milkovića, predstavljanje zbirke nemačkih narodnih bajki Milice Šijakovića sa Katedre za germanistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

A.Đ.

 

 

pokrajisnka-sekretarka-kultura-(1)

Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Snežana Janković, v.d. pomoćnika sekretara Sektor za kulturno nasleđe bile su u radnoj poseti našem gradu. Nakon razgovora u kabinetu gradonačelnika Mladena Bogdana, zajedno sa Marijanom Mirkov, članicom Gradskog veća, posetili su Kulturni centar. Pomenuti sekretarijat za rekonstrukcija fasade ove ustanove kulture izdvojio je 20 miliona dinara, a v.d. direktor Marko Markovljev istakao je da će radovi započeti vrlo brzo s obzirom na to da su se čekale spoljne temperature neophodne za obavljanje ovog posla.

 

-Cilj naše posete je da obiđemo ustanove kulture za koje su izdvojena sredstva iz Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, ali i da se upoznamo sa stanjem u institucijama i na licu mesta čujemo koji su im planovi i kako možemo da pomognemo da se oni realizuju – istakla je Aleksandra Ćirić Bošković. – U Narodnom muzeju, po obilasku stalne postavke i prostora namenjenog deci i mamutici Kiki, mogli smo da čujemo koji koraci bi trebalo da se preduzmu kako bi stalna postavka bila još bolja i bogatija.

Rad Narodnog muzeja predstavio je v.d. direktor Miloš Pušara, dok su programe ADZNM „Gusle“ obrazložili direktor Zoran Petrović i njegovi saradnici.

-U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“, koje okuplja veliki broj dece i mladih, imali smo priliku da se uverimo da su sredstva 2,8 miliona dinara, kojim su podržani FENOK i „Mali maturantski ples“ utrošena na pravi način. Ovo društvo je jedno od najstarijih u našoj zemlji, odlično rade i zaslužuju našu punu podršku. Prijatno smo iznenađeni radom, agilnošću i programima koji se organizuju u kulturnim ustanovama u Kikindi – precizirala je Aleksandra Ćirić Bošković i dodala da će Pokrajina i u narednom periodu pomagati ustanove kulture kako u realizaciji tekućih programa, tako i u kapitalnim ulaganjima.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je Aleksandra Ćirić Bošković i u prethodnom periodu bila u Kikindi i da je i tada imala priliku da se uveri u to šta je urađeno radi boljeg funkcionisanja kulturnih institucija.

-Grad ima dobre planove za dalja ulaganja u ustanove kulture i ovo je bila odlična prilika da o njima razgovaramo sa pokrajinskom sekretarkom – naveo je Mladen Bogdan – Značajna sredstva izdvojena su za uređenje fasade Kulturnog centra i za sve nas ovo ulaganje je značajno jer zaokružuje ciklus velikih ulaganja u ovaj objekat. Bez pomoći Pokrajine i Republike, kapitalna ulaganja ne bi bila moguća, te je važno da se pokrajinska sekretarka na licu mesta upozna sa sadašnjim stanjem, što smo joj i omogućili posetom Narodnom muzeju. Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ značajne su, ne samo za Kikindu, nego i za srpski narod, posebno što obeležavaju 150 godina postajanja i rada. Ustanove kulture u Kikindi nalaze se zgradama koje su simbol grada i u kojima su neophodna ulaganja.

U toku je priprema budžeta svih pokrajinskih sekretarijata za 2026. godinu. Budžetom će biti predviđeno sufinansiranje programa koji su i najvažniji ustanovama kulture.

-Finansijskim planom obuhvatićemo konkurse u oblasti kulturnog nasleđa, savremenog i filmskog stvaralaštva, verskih zajednica, nacionalnih manjina, otkupa knjiga, publikacija i drugo. Verujem da će svi koji konkurišu biti podržani i da će projekti sa kojima će aplicirati biti prepoznatljivi – zaključila je pokrajinska sekretarka.

A.Đ.

mora-karolj

Osnovna škola ,,Mora Karolj“ u Sajanu, zahvaljujući finansijskoj  podršci Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, organizovala je Veseli dečji dan, događaj koji je okupio oko 120 mališana i njihovih roditelja.

Realizovani program je ispunio planirani cilj- pružanje deci kvalitetne zabave, učenje kroz igru, nadmetanje u spretnosti i razvoj kreativnosti. Dodatna motivacija učesnika bila je  pravo na  učešće u nagradnoj igri.  Učesnici su mogli da učestvuju u različitim kreativnim radionicama.

-Bilo je devet tematskih  kreativnih radionica: Kraljevska radionica vilenjaka, Čarolija boja, Čarolija vune, Carstvo gline, More igara, Čarolija svetlosti, Dolina strelaca i Akademija vatrogasaca. Učenici su kroz radionice mogli da se oprobaju u raznim kreativnim i fizičkim veštinama. Za svako učešće u kreativnim radionicama,  dobijali su pečete, koje su kasnije mogli da zamene za palačinke. Nakon toga, deca su odlazila u  dvorište Vatrogasnog doma gde su imala slobodne  aktivnosti- navode u OŠ „Mora Karolj”.

Pored radionica i dvorca na naduvavanje, učesnike je čekalo još mnogo lepih  iznenađenja. Program je obuhvatio:  lutkarsku predstavu, zabavni animacioni program i dečji koncert u izvođenju  muzičkog sastava „Tamburaška braća“.

Pozitivna atmosfera, osmesi dece i veliki broj posetilaca, kao i poruke na ,,Zidu misli“, potvrđuju da je događaj u potpunosti ostvario cilj – kvalitetno i sadržajno provedeno vreme  dece i roditelja.

 

 

error: Content is protected !!