Град

muzicka-skola-(2)

Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški” za zvučnu izolaciju učionica opredeljeno je 5,7 miliona dinara, na proteklom konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice

– Naše učionice su male, a zidovi tanki, pa se zvuci iz jedne čuju u drugoj učionici i mešaju se. Naravno, mi godinama radimo u takvim uslovima, ali činjenica je da će nam zvučna izolacija mnogo značiti i doprineti boljem kvalitetu rada đaka i nastavnika. Mi imamo 15 učionica u školi – pojašnjava direktorka Muzičke škole Margita Detari.

Na istom konkursu sredstva su opredeljena i školama “Vuk Karadžić” i “Miloš Crnjanski”, kao i Domu učenika “Nikola Vojvodić”.

 

 

sednica-fcc-poskupljenje-(2)

Jedanaesta sednica gradske skupštine zakazana je za danas, 31. jul, u 10 sati, a na dnevnom redu je 41 tačka. Odbornici će razmatrati izveštaje o prošlogodišnjem radu i poslovanju devet seoskih mesnih zajednica, kao i izveštaje o radu i poslovanju Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Kulturnog centra Kikinda, Narodnog muzeja Kikinda, Narodnog pozorišta Kikinda, Istorijskog arhiva Kikinda, CLPU Tera, Sportskog centra „Jezero“, Turističke organizacije, Centra za stručno usavršavanje.

Skupština će glasati i o izveštajima o radu i poslovanju u 2024. godini Centra za socijalni rad, Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, vaninstitucionalne zaštite Gerontološkog centra i Crvenog krsta Kikinda. Takođe, na dnevnom redu su i odluke o usvajanju godišnjih izveštaja o poslovanju javnih preduzeća, „Kikinda“, „Toplane“ i „Autoprevoza“ za 2024. godinu, uključujući i izveštaje nezavisnih revizora.

Na današnjoj sednici biće razmatrana i Odluka o izmenama i dopunama odluke o budžetu grada za 2025. sa projekcijama za 2026. i 2027. godinu.

Odbornici će se izjašnjavati i o izmenama programa korišćenja sredstava subvencije za javna preduzeća „Kikinda“ i „Toplana“, i davanju saglasnosti na Statute Biblioteke i Muzeja.

Na dnevnom redu su i Odluka o radnom vremenu ugostiteljskih, zanatskih i trgovinskih objekata, Odluka o merama za zaštitu od buke na teritoriji Grada Kikinde, Odluka o regresiranom i besplatnom prevozu, Odluka o uslovima i načinu sticanja prava na plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i doprinosa za zdravstveno osiguranje za samostalne umetnike, Odluka o izradi izmena i dopuna plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde, Odluka o izradi plana detaljne regulacije za područje izgradnje solarnih elektrana „Nicco“ i „Greenco energija“ u katastarskoj opštini Iđoš i donošenje plana detaljne regulacije solarne elektrane „Negawatt solar“ na teritoriji grada Kikinde.

Torontal-kamp-(3)

U Ruskom Selu, u Mađarskom obrazovnom, kulturnom i omladinskom centru „Torontal“ u toku je 24. etnokamp. Kamp starih zanata za decu počeo je pre dva dana. Danas ih je posetio gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima.

– Kada vidite sam prostor i sav trud koji je uložen u ovaj prostor, jasno je zašto je „Torontal“ zaslužio da bude udruženje od posebnog značaja. Mi to poštujemo i dajemo mu punu podršku za sve programe koje organizuje jer promoviše svoju kulturu, tradiciju, običaje, svoje mesto, svoj grad i, što je najvažnije, rade sa decom. Ovakve aktivnosti treba da služe za primer, a mi treba da pružamo podršku svim udruženjima sa sličnim sadržajima – rekao je Bogdan.

Prva tri okupljanja mališana bila su u dvorištu Katoličke crkve, a zatim u novom, sopstvenom prostoru, kaže Šandor Talpai, predsednik Udruženja „Torontal“.

– Svake godine imamo radionice starih zanata. Kod nas se ne menja broj dece, i ove godine ih imamo 95, uzrasta od 6 do 16 godina. Jako smo ponosni na to što je kamp toliko zanimljiv i za decu i za roditelje koji žele da se deca zainteresuju za stare zanate. Svake godine se trudimo i da imamo nešto novo. Grnčariju imamo svake godine, zatim vezivanje perlica, tkanje i vez, a ove godine imamo i pravljenje pištaljki od trske i igračaka od drveta. Nama je najvažnije da se deca druže i da se igraju – kaže Talpai.

On dodaje da su učesnici kampa iz cele Evrope jer roditelji iz Ruskog Sela i okruženja koji su na radu u inostranstvu  usklađuju svoje godišnje odmore sa kampom. Tu su i mališani iz Kikinde, Nove Crnje, Novog Bečeja i Žitišta.

Radovi nastali na Kampu biće izloženi u „Torontalu“ u subotu, a već u nedelju, na istom mestu, biće održan, takođe tradicionalni, Festival gulaša.

S. V. O.

 

3ea88cb5-da8d-4272-9872-e5c5889f7dc6

Crkva na Vodicama, posvećena Svetoj velikomučenici Marini, bila je i ovog 30. jula mesto sabranja velikog broja vernika koji su se, povodom praznika u narodu znanog kao Ognjena Marija, okupili jutros na svetoj liturgiji i zajedničkoj molitvi za zdravlje i zaštitu.

Liturgiju su služili sveštenici Eparhije banatske. Obavljeno je pričešće, a zatim i osvećenje i lomljenje slavskog kolača sa vernicima.

– Postoji svedočanstvo s početka 19. veka da „u mestu zvanom Valov, gde pod bregom voda rosi, postoji bunar i krst sa dve ikone“ – to su prvi pomeni ovog mesta  na kojem je kasnije, 1867. godine, Crkvena opština napravila hram i podigla krst i bogomolju. Na nama je danas da očuvamo tradiciju, poštovanje kulta i lika Svete velikomučenice Marine, ali ne kao nekakve osobe koja pali i kažnjava, nego kao mučenice Hristove koja je pokazala svoju veliku ljubav i stradanje za veru. Narod ovde poštuje Ognjenu Mariju, ljudi se okupljaju i tako je od kada ja pamtim – rekao je protojerej Miroslav Bubalo.

Kumovi slave bili su Nebojša Pap i porodice Gan i Seferović. Oni su domaćinstvo preuzeli prošle godine.

– Kum je domaćin, prvi među jednakima, koji pomaže da se upriliči trpeza ljubavi – navodi Nebojša Pap. – Verujući narod mora da ima uporište u Hristu i u našim svetiteljima. Ognjena Marija je velika stradalnica za Hrista i slaveći je, dobijamo i pomoć od nje.

Veliki broj građana došao je na Vodice kako bi u miru i molitvi sa izvora uzeli vodu za koju se veruje da je lekovita. Prema predanju, ona donosi olakšanje kod telesnih i duševnih tegoba. Postoji legenda da je povređeni pastir na ovom mestu prenoćio i da  su mu, sledećeg jutra, rane bile zaceljene.

– Ovo je sveta voda, pomaže kod mnogih bolesti, meni je pomogla. Stalno dolazim po vodu, a posebno to ne propuštam na ovaj dan – podelila je sa nama Dragica Ćirić.

I Maria Jon nam je rekla da ovu bogomolju posećuje i tokom godine.

– Ljudi dolaze po vodu koju koriste u lečenju bolesti, ali čovek mora da ima čisto srce, da veruje u Boga da bi se iscelio. Ognjena Marija je velika svetiteljka koja pomaže svima  – poručila je Maria.

Posle Svete Liturgije, tokom celog dana, služiće se akatist Ognjenoj Mariji i čitaće se se molitve za zdravlje vernih.

Na ovaj dan se, prema običajima, ne obavljaju teški poslovi, ne pali se vatra, niti se rade ručni radovi, jer se veruje da bi to moglo izazvati nesreću. Ognjenu Mariju posebno poštuju žene, koje joj se mole za zdravlje, plodnost i porod.

Bogosluženje na Vodicama, u duhu zajedništva i poštovanja vere, još jednom je pokazalo da je ovaj praznik duboko ukorenjen u duhovni život verujućih ljudi.

S. V. O.

povrtari

Od njive odnosno plastenika do trpeze dugačak je put tokom kojeg povrtari ulažu mnogo rada, truda i sredstava.

Đurica Jorgin, bavi se proizvodnjom povrća i ranog rasada. Ima 1.500 kvadrata plasteničke proizvodnje, i na otvorenom pod povrtarskim kulturama jutro i po zemlje. Asortiman je raznovrstan: paprika, paradajz, krastavac, kupus, karfiol, praziluk, patlidžan.

– Ove godine zadovoljni smo prinosom paprika. Bila su velika ulaganja, održavanje i postizanje prinosa je težak proces. Takođe, morate biti prisutni 24 sata- kaže Jorgin. Ovaj sugrađanin na konkurs grada namenjen podsticanju poljoprivredne proizvodnje, prijavio se za sisteme za navodnjavanje. Prošle godine je konkurisao za foliju za plastenik.

Povrtar Dragan Vukobrat ističe da bez navodnjavanja nema roda. Za sredstva za navodnjavanje je konkurisao kod grada, a za panele kod pokrajine.

– Solarni paneli su za navodnjavanje i za to najviše i koriste. To je 2,2 kilovata jačine, što je u početku bilo dovoljno ali je sad malo, treba pojačati na pet kilovata da bi mogle da rade pumpe i da navodnjavaju. Za sve što navodnjavamo, trošili smo hiljadu litara benzina. Paneli rade preko dana – kaže Vukobrat.

Gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom Gradskog veća Đorđem Tešinom posetio povrtare, ukazuje na dobru saradnju sa Udruženjem „Banatska lenija“.

– Svaka pomoć individualnim proizvođačima dobro dođe. Sa Udruženjem „Banatska lenija“ imamo dobru saradnju, želimo da je nastavimo i unapredimo. Takođe, da pomognemo proširenja plasmana i njihovo predstavljanje na tržištima. Na terenu vidimo da ovakva proizvodnja zahteva naporan trud, rad, zalaganje, kao i značajna sredstva za ulaganje. Zbog toga im je značajna podrška grada ili pokrajine i republike, što su nam i potvrdili- dodaje Bogdan.

Nikola Filipović, predsednik Upravnog odbora Udruženja „Banatska lenija” ukazuje da su suša i vremenske nepogode redukovale proizvodnju na otvorenom.

– Svaka godina je specifična, jedne godine je dobra paprika i lubenica, a druge kupus i celer. Poljoprivrednici to dobro znaju i jedino što im preostaje je da se prilagođavaju situaciji, ako proizvodnju vode na otvorenom polju. Tržište određuje šta će da proizvode, oni imaju dovoljno iskustva, ali nedostaju nam količine kako bismo robu mogli da plasiramo van teritorije Kikinde. Potrebne su za to finansije, a ne samo želja, volja i rad. Iskoristio bih priliku i da lokalne proizvođače pozovem da se jave na konkurse koji su u toku- rekao je Filipović. Dodaje da značajna sredstva daju republika i pokrajina, te da će proizvođači sami proceniti šta im je potrebno.

ZA 13 MERA 13 MILIONA DINARA

Član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu Đorđe Tešin ukazuje da osluškuju potrebe proizvođača i sa njima intenzivno komuniciraju kako bi dobili povratne informacije kojim merama lokalna samouprava da subvencioniše proizvođače.

– U toku godine kreiramo mere, predlažemo ih resornom Ministarstvu i onda nakon dobijene saglasnosti ih sprovodimo u delo. Na terenu vidimo da mere daju efekte. Nastojimo da opredelimo što optimalnija sredstva, ove godine je to 13 miliona dinara za 13 mera. Najviše sredstava smo opredelili – 4,7 miliona za podsticanje mladih proizvođača, kao početna pomoć u formiranju gazdinstva i razvoj već postojećih. Istakao bih i važnost osiguranja useva, tu smo opredelili milion i 300.000 dinara, a svakako značajan podsticaj u uslovima suša i klimatskih promena je mera za navodnjavanje. Predvideli smo i različite podsticaje namenjene stočarskoj proizvodnji – ističe Tešin.

Konkursi su otvoreni do 31. oktobra ili do utroška sredstava.

POTREBNA ULAGANJA I PREDAN RAD

Na pitanje zbog čega se mladi retko odlučuju da se bave povrtarskom proizvodnjom, Đurica Jorgin odgovara:

– Potrebna su početna ulaganja od više hiljada evra, opremanje plastenika, pa rasadni materijal. To su prilično veliki iznosi. Nemoguće je  krenuti od nule. I treba raditi. Danas omladina nije navikla da radi, možda su to teške reči, ali u plastenicima je neophodan naporan rad. Ujutru se rano ustaje, uveče kasno legne. Supruga i ja radimo sami, a sin je otvorio svoje gazdinstvo, njegovo opredeljenje je stočarstvo. Konkurisao je i on za sredstva od lokalne samouprave, kako bi nabavio kosačicu- navodi ovaj povrtar.

Nikola Filipović ocenjuje da bi bilo da imamo srednju poljoprivrednu školu.

– Time bismo mlade više uključili, jer od povrtarstva može lepo da se živi, ali treba vremena, znanja i truda- ocenjuje Filipović.

 

 

 

 

 

 

foto-lopare-1

Na „Sajmu domaćih proizvoda i kućne radinosti“ koji je održan u Loparama u okviru manifestacije „Dani dijaspore“ predstavili su se i Kikinđani. U delegaciji našeg grada bili su Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, predstavnici Turističke organizacije Kikinde i članice Etno- građanskog društva „Suvača“. Izložen je deo bogatog asortimana ovdašnjih specijaliteta uz obaveznu pitu od bundeve i poziv domaćinima i posetiocima da dođu na predstojeće „Dane ludaje“.

Manifestacija „Dani dijaspore“ održana je od 19. do 27. jula 14. put, a ove godine slogan je bio „Majevica zove“. Pokrovitelji manifestacije u okviru koje su održani brojni kulturni i sportski sadržaji, ali i poslovni susreti, bili su Opština Lopare i Udruženje Majevičana u Švajcarskoj.

Inače, dijaspora je glavni oslonac za opstanak nerazvijene opštine Lopare, sa 16.500 stanovnika.

J. C.

zanzibar-1

Kada su u pitanju letnji odmori, ni ove sezone nema promena u izboru destinacija – Kikinđani i dalje hrle u Grčku, a nije se mnogo promenio ni izbor drugih omiljenih obala, saznajemo u Turističkoj agenciji „Banat turs“. Ipak uočene su i iznenađujuće promene koje su, u suštini, očekivane.

– Najviše aranžmana imamo za Grčku, tu se ništa ne menja, stara ljubav zaborava nema – kaže Biljana Gajski. – Ova destinacija je definitivno najpopularnija kada je u pitanju apartmanski smeštaj. S druge strane, putnici koji biraju avionski prevoz u kombinaciji sa ol inkluziv uslugom, opredeljuju se, najviše, za Tunis i tako je već godinama.

Ponude u Tunisu imaju najbolju cenu za ol inkluziv aranžmane, objašnjava Gajski – cena je od hiljadu evra naviše, za dve osobe, u sezoni, što, opet, zavisi od broja noćenja i od hotela jer je ponuda široka – od skromnijih do luksuznih smeštaja. Ko nije preterano izbirljiv, može da se uklopi u 700, 800 evra po osobi. Zato su Turska i Egipat sve manje interesantni, proporcionalno porastu cena u ovim zemljama.

– U Grčkoj su sve popularnije i lepše destinacije, Sitonija, ostrva, gde smeštaj košta hiljadu evra za četvoročlanu porodicu za devet dana – navodi Biljana.

Ipak, Kikinđani znaju da odaberu i egzotične destinacije: Sejšele, Maldive, ili sam rub Afrike.

– Sada imamo jednog mladog putnika koji sam putuje u Zanzibar – devet noćenja u hotelu sa tri zvezdice, sa avio-prevozom su od 1.000 do 1.500 evra po osobi. Izleti se plaćaju tamo, oni su fakultativni – navodi Biljana. – Kada su ovakve destinacije u pitanju u ponudi su sada i skromniji smeštaji, to se zove „gest haus“ (guest house), i dobije se soba, apartmančić. Međutim, ljudi malo zaziru od toga jer se u takvim smeštajima mešaju sa lokalnim stanovništvom. Cena je niža za oko 200 evra, što podrazumeva noćenje sa doručkom.

Da najudaljenija mora ne moraju da budu i najskuplja, pokazuje podatak iz ove agencije – najskuplji aranžman koji su prodali ovog leta je u jednom hotelu u Turskoj.

– Turska se definitivno preporučuje kada je u pitanju usluga i nju bira posebna klijentela koja zahteva nešto više, ne samo plažu i more. Turska je enciklopedija turizma – kaže Biljana. – Tamo se osećaš kao gospodin, oni će učiniti sve da dođeš ponovo. Ali i arapski svet ima svojih čari – u Tunisu, u njihovim hotelima. Dok u hotelima u kojima je evropski menadžment, nema te lokalne egzotike.

U ovoj agenciji zapažaju i dva nova trenda među Kikinđanima, različitih godina.

– Zanimljivo je da ove sezone imamo jako mnogo ljudi koji dugo nisu putovali, po 20,30 godina, rešenih da sada to učine, često i sami. Posebno žene koje su godinama ugađale porodici i onda kažu sebi: e sad idem, neću više nikog da čekam. Kada se osmele i otputuju prvi put, uvek sebi obećaju da će svake godine tako da letuju. S druge strane, mladi ljudi, oni od starta žele da putuju sami, da vide neke druge krajeve, da obiđu metropole.

„Banat turs“ nudi i svoje jednodnevne ili kratke izlete sa jednim do dva noćenja.

– Putnici imaju idealnu priliku da krenu iz Kikinde. U ponudi su Italija, Slovenija, Mađarska. Cene su od 99 evra do 200 evra koliko košta Italija koja je najskuplja. I moguće je plaćanje na rate. To je idealna prilika za one koji vole kratka putovanja, obilaske metropola, da nauče i vide nešto novo – kaže Biljana Gajski.

Pred ovu sezonu, kažu u agenciji, bilo je uočljivo da su se ljudi kasnije odlučivali da rezervišu odmore – čekali su da se stabilizuje situacija sa školama i fakultetima.

– Mi svakako savetujemo da se ne odlučuje na brzinu. Ima ljudi koji se obraduju kada pronađu aranžman koji im se dopada, pa tek onda rešavaju tekuće probleme: decu, roditelje, psa. Zato volimo da popričamo sa svakim klijentom, da čujemo kakve su im želje i potrebe, kao i mogućnosti, naravno. Da eventualno prvo uradimo predrezervaciju. Uvek smo tu za naše klijente, i neke stvari se mogu u hodu izmeniti, ali je bolje sve ugovoriti na miru i promišljeno – kaže Biljana i napominje ono što većina nas obično zaboravlja: odmor je važan, jako je bitno da se sklonimo od svakodnevice.

– To je jako lepo objašnjeno na jednoj tribini kojoj sam prisustvovala: kada smo u svojoj svakodnevici, mi smo „na autopilotu“ i ne razmišljamo, nismo prisutni. Ali kada se nađemo u nekom nepoznatom mestu, drukčijoj organizaciji i okolnostima, mi smo prisutni u svom danu. Sve filozofije i religije sveta navode da smo najsrećniji kada smo najprisutniji – budni, svesni i da tek onda uživamo u životu. Eto zašto čovek treba da putuje.

S. V. O.

policija-mup

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda u kojima su dve osobe zadobile teške, a dve lakše telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 455.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog: radnje vozilom, neprilagođene brzine i konzumiranja alkohola.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 23 učesnika u saobraćaju i izdato je 120 prekršajnih naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključen 21 vozač, od kojih je četvoro zadržano do 12 sati jer su imali više od 1,2 promila alkohola, odnosno nedozvoljene psihoaktivne supstance u organizmu.

Otkriveno je 11 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 56 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i isto toliko ostalih prekršaja.

sveca

Nebojša Muratović (50) iz Kikinde, preminuo je pošto mu je naglo pozlilo na 15. Krajiškom višeboju u Banatskom Velikom Selu. Muratović je hitno prebačen u Opštu bolnicu u Kikindi gde je, uprkos naporima lekara, preminuo.

Vest je potvrđena iz Udruženja „Krajiški višeboj“, organizatora manifestacije.

– Po svemu sudeći, izdalo ga je srce. Nebojša se iznenada srušio. On je ranijih godina bio učesnik takmičenja Strongmen, a na ovom član ekipe „Krajišnici“ iz Banatskog Velikog Sela. Ovakva tragedija nikada se nije dogodila na ovom takmičenju. Upućujemo najdublje saučešće porodici Nebojše Muratovića – saopštili su članovi Udruženja „Krajiški višeboj“.

Usled tragičnog ishoda, takmičenje je odmah prekinuto, a ostatak programa otkazan.

S. V. O.