Град

posmljavanje

Na osnovu odluke o dodeli sredstava iz Godišnjeg programa korišćenja sredstava iz budžetskog fonda za šume AP Vojvodine za 2025. godinu, Javnom preduzeću „Kikinda“ odobreno je 902.500 dinara za realizaciju projekata pošumljavanja na teritoriji grada. Ukupna vrednost projekta je dva miliona i 93 hiljade dinara, a ostatak sredstava obezbediće kikindsko javno preduzeće.

Sredstva su dodeljena na konkursu za podizanja novih šuma, a biće utrošena za pošumljavanje tri hektara u Banatskom Velikom Selu, gde će biti zasađen bagrem i 1,5 hektara u Kikindi, na kojima će biti zasađen hrast lužnjak.

-Kao upravljač šumama na teritoriji grada, JP „Kikinda“ ima značajnu ulogu u očuvanju šumskih ekosistema, koji doprinose zaštiti zemljišta, poboljšanju mikroklime i obogaćivanju biodiverziteta u severnom Banatu. Pošumljavanje će biti izvedeno u najpovoljnijem periodu za sadnju, od decembra do februara, kada se postiže najbolji prijem sadnica i dugoročna stabilnost zasada. Izbor bagrema i hrasta lužnjaka u skladu je sa prirodnim uslovima i ciljem podizanja otpornih i trajnih šumskih zajednica- ističu u JP „Kikinda“.

Ova ulaganja predstavljaju važan korak ka održivom upravljanju šumama i jačanju zelene infrastrukture u Kikindi. JP „Kikinda“ nastavlja da sprovodi aktivnosti obnove i zaštite šuma u saradnji sa Pokrajinskom vladom i nadležnim institucijama, u korist sadašnjih i budućih generacija.

Pošumljenost na teritoriji grada je oko jedan odsto i naša sredina spada među najnepošumljenije u našoj zemlji. Stoga je svako stablo koje se zasadi važno jer je cilj da se površine pod šumama uvećaju.

A.Đ.

books-8345017-1920

Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) raspisuju konkurs za objavljivanje tri prve knjige mladih autora do 35 godina. Konkurs se odnosi na autore koji žive na teritoriji Grada Kikinde, na autore iz Srbije i autore iz dijaspore. Već 17 godina zajednički objavljuju prve knjige, a štampano je skoro 40 naslova u okviru ove saradnje.

Autori konkurišu sa rukopisima (poezija, proza, esej, književna kritika, naučni i istraživački radovi i drugo) od kojih će žiri odabrati tri rukopisa za obajvljivanje u ediciji „Prva knjiga“ Banatskog kulturnog centra. Žiriu sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija) će nastojati da odabere jedan rukopis autora iz Kikinde, jedan rukopis autora sa teritorije Srbije i jedan rukopis autora iz dijaspore.

Propozicije konkursa su sledeće: rukopise u word formatu, biografiju autora i kontakt podatke (adresa, mejl, telefon) poslati na mejl banatskikulturnicentar@gmail.com.
Konkurs je otvoren od 12. decembra ove do 1. aprila naredne godine. Rezultati konkursa biće objavljeni 1. juna 2026. godine, a rukopisi će biti objavljeni do kraja sledeće godine.

andrevlje-ets-2025-(2)

Učenici Ekonomsko-trgovinske škole, njih osmoro, sa profesorkom Tanjom Radovanov boravilo je na Andrevlju, u okviru programa obuke talentovanih učenika koji su podržali  pokrajinski sekretarijati za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost i za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice. U Centru za privredno-tehnološki razvoj „Ceptor“, poznatom po svom podsticajnom okruženju za rad sa mladima, pored učenika iz kikindske bili su i đaci iz škola iz Novog Kneževca, Bečeja i Vršca.

Osim edukativnih radionica, petodnevni program obogaćen je stručnim posetama, sportskim aktivnostima i društvenim programom. Već prvog dana učenici su se upoznali sa objektom i sadržajima Centra – stazama za šetnju, sportskim terenima, bibliotekom i brojnim prostorijama za druženje i učenje.

Narednog dana realizovane su teme od velikog značaja za zdravlje i savremeni tehnološki razvoj. Učenici su prisustvovali medicinskoj radionici „Uticaj energetskih pića na zdravlje mladih“, a zatim i inovativnoj prezentaciji „3D štampa lekova“. U okviru radionice „Upravljanje dronom“, učenici su imali priliku da se upoznaju sa osnovama pilotiranja i primenom dron tehnologije.

Treći dan bio je rezervisan za posetu Naučno-tehnološkom parku Novi Sad, gde su takođe organizovane radionice iz oblasti grafičkog dizajna, razvoja empatije i samopouzdanja. Usledila je još jedna medicinska radionica, nakon čega su obišli Arhiv Vojvodine.

Upriličena je i poseta manastiru Kovilj, tokom koje je svaka škola  predstavila tradicionalnu nošnju svoga kraja. Tog dana nastavljen je i obrazovni program kroz radionicu „Psihološke veštine za život i obrazovanje“. Učenici Ekonomsko-trgovinske škole pokazali su i kulinarsko umeće pa su tokom boravka na Andrevlju pripremili palačinke i krofne. Učestvovali su i u radionici posvećenoj zavisnosti od lekova i psihoaktivnih supstanci.

 

Sa Andrevlja su se vratili bogatiji za nova znanja, veštine i prijateljstva, a ovakav vid obrazovnih programa još jednom se potvrdio kao značajan za lični razvoj mladih.

policija+9

Na ulazu u Kikindu, u blizini kružnog toka, večeras oko 19.45 časova dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je povređena jedna osoba.

Vozač audija A6 prešao je u suprotnu kolovoznu traku i udario u ford fijestu, koji je, od siline udara sleteo sa puta. Povređeni vozač forda prebačen je u Opštu bolnicu, a kako nezvanično saznajemo, vozač audija je pobegao sa lica mesta.

Tokom trajanja uviđaja, saobraćaj je bio blokiran na ovom delu puta.

 

tomin-i-miladinov

Na sednici Pokrajinske vlade kojom je predsedavala predsednica Maja Gojković odlučeno je da Opšta bolnica dobije endoskopski stub sa gastroskopom i kolonoskopom, čija je vrednost 14 miliona dinara. Kikindska zdravstvena ustanova  trenutno poseduje endoskopski stub star oko 20 godina i nabavka novog aparata neophodna je radi povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima, preciznijih i pouzdanijih rezultata rada, kao i veće sigurnosti lekara i osoblja.

-Video endoskop sa gastroskopom i kolonoskopom koji će nam stići je medicinski aparat najnovije generacije i veoma je značajan za nas i pacijente. Uz njega ćemo imati nove mogućnosti u radu koje nismo mogli da primenjujemo na starom aparatu. Ujedno omogućiće bržu i precizniju dijagnostiku bolesti želuca i debelog creva – istakao je dr Bojan Miladinov, načelnik Odeljenja hirurgije. – Postojeći aparat je star, često se kvari i od početka godine dva meseca smo bili bez njega.

Dosta pacijenata dolazi na kolonoskopski pregled kojim se ispituje debelo crevo, kako bi se utvrdili eventualni problemi poput čireva, polipa ili raka. Godišnje ima više od 400 endoskopskih pregleda.

-Aparat na kom još uvek radimo, dok ne stigne novi, dugo je u našoj ustanovi i u proteklom periodu sve više se kvari – nadovezala se dr Vesna Tomin, v.d. direktorica Opšte bolnice.-  Svaka popravka je izuzetno skupa, te smo odlučili da konkurišemo za kupovinu novog. Kako trenutno nemamo gastroenterologa Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo finansira dolazak dr Slankamenca kako bi pacijenti imali i ovu zdravstvenu uslugu. Očekujemo da aparat bude u funkciji do kraja decembra. Uskoro ćemo imati i našeg gastroenterologa i novi endoskopski stub nam je preko potreban. Bolnica je i deo državnog programa prevencije kolorektalnog karcinoma. Imamo vođe timova koji su u programu za rano otkrivanje karcinoma debelog creva i želuca.

Na dnevnom nivou Odeljenje hirurgije primi i otpusti u proseku desetak pacijenata. Uz interno, hirurgija je najveće odeljenje.

-Bolesti želuca i debelog creva česte su u našoj sredini. Pozitivno je što postoji trend smanjenja karcinoma želuca, dok je rak debelog creva jedan od najčešćih karcinoma i broj obolelih stagnira. Važno je da se na vreme otkriju prvenstveno pre kancerogene lezije poput polipa, kako bi se sprečio dalji razvoj bolesti. Iako kolonoskopije i gastroskopije primarno rade gastroenterolozi, hirurzi su preuzeli na sebe ovaj deo posla. Davno smo počeli da radimo kolorektalnu hirurgiju koju prate pomenuti pregledi. To se ispostavilo dobro za našu Bolnicu jer već nekoliko godina nemamo u našoj ustanovi gastroenterologa. Osim mene tu je još jedan hirurg koji već radi na ovim aparatima, a obučavamo i dvoje mlađih kolega. Uskoro očekujemo i da dr Miloš Đurin završi supspecijalizaciju iz gastroenterologije, te će i on značajno doprineti zajedničkom cilju da se promene što pre otkriju i leče – pojasnio je dr Miladinov.

Kikindski hirurg dodaje da je u proteklih nekoliko godina dosta ulagano u Odeljenje hirurgije.

-Među najvažnijima su novi operacioni sto, dve nove lampe, dve elektrohirurške jedinice, stub za endoskopiju. Odlično smo opremljeni tehničkim i medicinskim aparatima, a najveći problem je nedostatak hirurga. Do 2027. godine očekujem da će nas biti sedmoro. Pomalo me brine što je slabo interesovanje mladih lekara za hirurgiju. U proteklih nekoliko godina samo jedan se interesovao za ovu granu medicine – saznajemo od dr Miladinova.

Dr Milena Ivanić završila je specijalizaciju i prva je žena hirurg u Opštoj bolnici. Sredinom naredne godine na istu poziciju dolazi i dr Jelena Ristić.

-One su značajno pojačanje Odeljenju hirurgije. Prethodnih godina radilo nas je premalo. Od devet hirurga koliko je neophodno, u jednom momentu bilo nas je dvojica. Sada imamo pet hirurga i radujemo se radu sa koleginicama. Predrasuda je da je hirurgija grana medicine za muškarce jer su žene pokazale da su veoma uspešni hirurzi. Pre dve decenije, kada sam ja bio na specijalizaciji neznatan broj žena je učio za hirurga. Danas ih je sve više i naša Bolnica prati taj trend – zaključio je dr Bojan Miladinov.

Kikindsko hirurško odeljenje ima mali procenat smrtnosti, svega šest odsto, što je u granicama svetskog proseka. Pacijenti na ovom odeljenju imaju tešku patologiju i za prvih devet meseci ove godine bilo je blizu hiljadu prijema i otpusta pacijenata.

A.Đ.

 

 

melodianum-2-dan-(3)

Međunarodni festival horova „Melodianum“ u organizaciji Kulturnog centra počinje sutra (četvrtak) i trajaće do nedelje, 14. decembra.

Ovogodišnji, šesti festival, u 18 sati u Narodnom muzeju, otvara Dečiji operski studio Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, narednog dana u isto vreme u Hramu Svetih Kozme i Damjana nastupaju kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva i Gradski kamerni hor „Liceum“ iz Kragujevca. U subotu, takođe od 18 časova, u sali Narodnog muzeja, pored pomenuta dva hora publici će se predstaviti i Gradski dečiji hor „Mali liceum“ iz Kragujevca, vokalni kvartet „Bita brevis“ iz Zrenjanina, Etno grupa Pedagoškog fakulteta iz Sombora, mešoviti hor KUD-a „Svetozar Marković“ iz Novog Sada, hor iz Pečuja iz Mađarske i domaćini, hor Kulturnog centra „Atendite“. U nedelju, 14. decembra, od 18 sati u sali Narodnog muzeja, festival će zatvoriti gosti iz Pečuja.

legalizacija-(1)

Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počela je u ponedeljak ujutru kada je aktivirana digitalna platforma namenjena tom postupku.

Pomoć u podnošenju prijava u Gradskoj upravi dostupna je u sali broj 51, na prvom spratu, (ulaz iz ulice Braće Tatića) i na šalteru broj 7 u Uslužnom centru- radnim danima od 8 do 15 časova. Sugrađani sa kojima smo razgovarali hvale pomoć koju imaju u ovom poslu.

-Upisujem sve kuću, stan i pomoćne objekte: letnju kuhinju i garažu. Pomoć koju imam u ovom poslu mi jako puno znači. Ne bih se snašao da moram sve sam da radim. Zahvalan sam što mogu da dođem i da mi ljubazno osoblje pomogne u svemu – kazao je Ljubomir Krneta.

I Bosa Tatomir pohvalila je ovakav način rada.

-Treba da legalizujem pomoćni objekat u Kikindi. To što na raspolaganju imam pomoć je odlična ideja. Devojke su ljubazne i imaju odgovore na sve nedoumice – dodala je Bosa Tatomir.

Prijave mogu da se podnesu i u seoskim mesnim zajednicama. Od 8. do 12. decembra u Mesnoj zajednici Novi Kozarci organizovano je prijavljivanje za meštane iz Novih Kozaraca i Ruskog Sela. Istim danima, i u Mesnoj zajednici u Mokrinu. Od 15. do 19. decembra prijavljivanje je u mesnim zajednicama u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu (za meštane Bašaida i Banatske Topole). Od 22. do 26. decembra prijave će se podnositi u mesnim zajednicama Nakovo i Iđoš (za meštane iz Iđoša i Sajana). Navedenim danima, termini za prijavljivanje su od 8 do 14:30 časova.

Prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima obavlja se i na šalterima pošta u ulici Generala Drapšina, Mikronaselju, Uslužnom centru i Mokrinu.

Proces prijavljivanja traje 60 dana, odnosno do 8. februara, nakon čega sledi dodatnih 30 dana za prigovore.

 

 

 

jefimija-2

U Osnovnoj školi „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu, 7. decembra, održan je Novogodišnji festival plesa, događaj koji je protekao u prazničnoj atmosferi ispunjenoj igrom i pesmom. Organizatori ističu da je ovogodišnji program bio poseban jer je prvi put uključena i novoosnovana dramska sekcija, koja je festival otvorila predstavom „Junaci iz bajke“.

-U prelepoj atmosferi igre, pesme i dečijih osmeha svečano smo završili još jednu uspešnu festivalsku godinu – poručili su domaćini.

Nakon dramskog programa usledio je plesni koncert SP „Jefimija“, kao i nastupi plesne grupe „Free Step“. Festival je potom nastavljen folklornim koncertom, na kojem su, pored domaćina FS „Jefimija“, učestvovali i KUD „Đerđef“ iz Zrenjanina, KUD „Scena“ iz Bačke Topole, KUD „Aleksandrovo“ i KUD „Milan Mićo Sučević“ iz Žitišta.

Organizatori su uputili zahvalnost svim članovima, koreografima i roditeljima na trudu.

-Želimo da izrazimo veliko poštovanje svima koji su vredno radili i verovali u ovaj festival. Zahvaljujemo i gradu Kikindi, Pokrajini i Mesnoj zajednici Rusko Selo na nesebičnoj pomoći i podršci.

ugovor-saobracaj-(1)

Pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj Bojan Vranjković uručio je ugovore predstavnicima gradova i opština u vrednosti od 56,6 miliona dinara, za sufinansiranje razvoja saobraćaja i putne infrastrukture na teritoriji AP Vojvodine.

Kikindi su pripala dva ugovora, namenjena unapređenju bezbednosti saobraćaja, a dodeli je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan. Prvim ugovorom, vrednim 960 hiljada dinara, predviđena je izgradnja svetlosne saobraćajne signalizacije na frekventnoj raskrsnici ulica Đoke Radaka i Vojvode Mišića. Drugi ugovor od 576 hiljada dinara, odnosi se na postavljanje nove svetlosne signalizacije u Bašaidu, što će značajno unaprediti bezbednost saobraćaja u tom naselju.

-Kontinuirano ulaganje u saobraćajnu infrastrukturu znači i bolju bezbednost saobraćaja i direktno unapređuje kvalitet života naših sugrađana. Ovi ugovori su još jedan dokaz da Kikinda napreduje korak po korak, uz podršku Pokrajine i uz našu jasnu nameru da svaku ulicu i svako naseljeno mesto učinimo bezbednijim. Nastavićemo da ulažemo u infrastrukturu, jer naš grad to zaslužuje – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Sekretar Vranjković rekao je da je u tekućoj godini organizovano više aktivnosti s ciljem održavanja putne infrastrukture i razdvajanja biciklističkog i drumskog saobraćaja, dodavši da je za te namene izdvojeno preko 300 miliona dinara.

Ukazao je i na to da je u toku izrada Strategije bezbednosti saobraćaja na putevima na teritoriji AP Vojvodine, koja predstavlja najvažniji dokument u toj oblasti.

Bojan Vranjković je naveo da će resorni sekretarijat i u narednoj godini nastaviti sa pružanjem podrške gradovima i opštinama u realizaciji projekata koji imaju za cilj podizanje nivoa bezbednosti saobraćaja, i tom prilikom pozvao jedinice lokalne samouprave da učestvuju u procesu u kojem će im Pokrajinska vlada biti partner.

Na teritoriji 21 lokalne samouprave, podržano je 26 projekata kojima je predviđeno postavljanje brzinskih displeja i semafora i sistema za detekciju prekršaja, uređenje zona škola i izrada tehničke dokumentacije.

A.Đ.

 

davanje-krvi-3

Na današnjoj akciji dobrovoljnog davanja krvi, održanoj u prostorijama Crvenog krsta, prikupljeno je oko 80 jedinica krvi, što predstavlja veći odziv nego što je najavljeno. Akciju su realizovali Zavod za transfuziju krvi Vojvodine i Crveni krst Kikinde.

Vuk Raca, koji je po drugi put učestvovao u akciji, istakao je značaj humanosti.

– Odlučio sam se da postanem redovan davalac iz humanih razloga. Pozivam i sve sugrađane da se uključe – oduzeće im samo pola sata, a učiniće veliko dobro delo – podelio je Raca.

Dugogodišnji davalac Miroslav Kerkez krv je dao petnaesti put.

– Po prirodi sam altruista, a nedavna porodična situacija, u kojoj je nekome bila neophodna transfuzija, još više me motiviše – rekao je Kerkez.

Doktor medicine Sara Babić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine ističe da su ovakve akcije presudne, jer rezerve krvi u Vojvodini nisu stabilne.

– Trenutno su sve krvne grupe u deficitu, posebno A i 0, a najpotrebnije su RH negativne grupe. Jednim davanjem krvi mogu da se pomognu čak tri pacijenta – poručila je Babić.

Poslednja ovogodišnja akcija dobrovoljnog davanja krvi biće održana 23. decembra od 8:30 do 13:00 u Crvenom krstu.