Град

aandrej-matica-srpska-(2)

Sugrađanin Andrej Popović, student prve godine primenjene matematike na beogradskom Matematičkom fakultetu, dobitnik je povelje „Miroslav Petričević“ koja mu je večeras dodeljena u Matici srpskoj u Novom Sadu. Za ovu nagradu predložili su ga Privredna komora Srbije i Unija poslodavaca Srbije, a povodom uspeha koje je ostvario na polju nauke.  Povelja je utemeljena u znak zahvalnosti i poštovanja prema Miroslavu Petričeviću, rano preminulom mladom privredniku i utemeljivaču nagrade „Planetarni Tesla”.

U obrazloženju se, između ostalog, naglašava Andrejev „nemerljiv mentalni i stvaralački doprinos unapređenju prosperiteta, dokazujući da je stvaralaštvo i vernost otadžbini, jednako vidljivo i skladno sa moralnom vertikalom koju je uspostavio veliki Nikola Tesla“.

U okviru projekta „Put ka uspehu“ najboljim akterima privrednog i društvenog stvaralaštva uručena su i priznanja „Kapetan Miša Anastasijević”.

A.Đ.

legalizacija-gradonacelnik-(4)

Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počela je prošlog ponedeljka, a ovog je gradonačelnik Mladen Bogdan u Kikindi i Banatskom Velikom Selu razgovarao sa sugrađanima  kako bi se uverio kako protiče upis u katastar nelegalno izgrađenih  objekata. Procedura je pojednostavljena uz znatno niže troškove.

-Za sedam dana na teritoriji grada stiglo je 400 zahteva odnosno podnetih prijava. To praktično znači da je isti broj građana iskoristio priliku da podnese prijavu. Oni su podneli zahtev za upis oko 2.000 nelegalnih objekata. Pretpostavke su da u Kikindi imamo oko 20.000 nelegalnih objekata privatnih lica, gradske i državne svojine. Lokalna samouprava ozbiljno je pristupila ovom poslu od ljudstva koji imaju licence za ovaj posao, preko prostorija u cilju pružanja adekvatne pomoći  – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Zainteresovanost građana je velika, a svu pomoć, osim u u kancelariji 51 Gradske uprave i na šalteru sedam Uslužnog centra radnim danima od 8 do 15 sati, mogu dobiti i u selima.

-Važno je da sugrađani dođu spremni da imaju važeću ličnu kartu, osnov sticanja odnosno ugovor, rešenje o ostavinskoj raspravi, bilo koju ispravu koja dokazuje interes za podnošenje prijave – dodaje Manja Markovljev, koordinatorka za pružanje podrške građanima u Gradskoj upravi. – Najduže traje uzimanje podataka za parcelu za koju se podnosi prijava. Takođe je važno da se premeri obejekat koji se upisuje kako bi mogli da unesemo korisnu površinu.

Prijava se obavlja isključivo elektronski. Građani koji imaju status e-građana mogu sami da podnesu prijavu od kuće, dok oni koji taj status nemaju mogu to da urade uz pristup internetu i važeću imejl adresu. Sam proces prijavljivanja traje 60 dana, odnosno do 8. februara, nakon čega sledi dodatnih 30 dana za prigovore.

Prijave podnose svi zainteresovani građani, i oni koji su ih podneli po ranije važećim Zakonima, jer su ti postupci u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kolektivno obustavljeni. Potrebno je za svaku nepokretnost podneti posebnu prijavu i potrebno je da svi suvlasnici, ukoliko ih ima, podnesu prijavu.

U prvoj nedelji pomoć je bila dostupna u Mokrinu i u Novim Kozarcima gde je organizovano je prijavljivanje za meštane iz Novih Kozaraca i Ruskog Sela. Od 15. do 19. decembra prijavljivanje je u mesnim zajednicama u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu (za meštane Bašaida i Banatske Topole). Od 22. do 26. decembra prijave će se podnositi u mesnim zajednicama Nakovo i Iđoš (za meštane iz Iđoša i Sajana). Navedenim danima, termini za prijavljivanje su od 8 do 14:30 časova. Svi sa sela zahteve mogu da podnose i u Gradskoj upravi.

Prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima obavlja se i na šalterima pošta u ulici Generala Drapšina, Mikronaselju i Mokrinu.

A.Đ.

medeno-selo-(3)

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal“ u nedelju je, desetu godinu zaredom, otvoreno „medeno“ selo. Napravljeno od jestivih kućica, slatko selo izaziva veliko interesovanje. Svaka kućica je ručno izrađena sa puno ljubavi i svakoj je poklonjena velika pažnja prilikom ukrašavanja. U njihovom pravljenju uključili su se i osnovci koji su napravili dvadesetak kućica. Svaka predstavlja repliku kuća i najvažnijih objekata u samom selu. Centralno mesto sela od medenjaka zauzima crkva, replika seoske.

-Kućice se prave uz pomoć šablona. Kada se izradi testo uz pomoć šablona ih sastavimo i ukrašavamo. Delovi se lepe sa belancima, a šećer u prahu je tu da ih učvrsti. Za testo za medenjake neophodno je brašno, dobar med, šećer, cimet. Ukrašavaju se bombonama, raznim ukrasima za kolače, sve zavisi od mašte onoga ko je pravi. Deca se posebno raduju pravljenju medenjaka – istakla je Iren Čanji, članica udruženja žena „Torontal“.

Na samom početku bilo je pet, šest kućica, a svake godine ima ih sve više pošto se u u njihovo pravljenje uključuju mladi Ruskoselci.

Istog dana upaljena je i treća adventska sveća, a običaj da se u „Torontalu“ ovom prilikom okupljaju meštani traje veće dve decenije, napomenuo je Šandor Talpai, predsednik „Torontala“.

-Upaljena je sveća radosti. U narednom periodu treba da delimo radost iščekujući jedan od najvećih hrišćanskih praznika Božić. Ostalo je da se upali još jedna, sledeće nedelje i to sveća koja predstavlja ljubav – rekao je Šandor Talpai.

„Medeno“ selo moći će da se vidi do Božića, 25. decembra.

A.Đ.

 

melodianum-15

Međunarodni festival „Melodianum“ održava se šesti put uz učešće horova iz naše zemlje i iz Mađarske. Organizator je Kulturni centar u Kikindi, pokrovitelj je lokalna samouprava, a podrška je stigla i od Pokrajinskog sekretarijata za za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

U sali Narodnog muzeja, tokom centralne večeri nastupilo je oko 200 pevača, a čast da budu prvi pripao je  Gradskom dečijem horu „Mali liceum“, nakon kojih su nastupili i članovi Gradskog kamernog hora „Liceum“  iz Kragujevca. Publici su se predstavili i kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva, vokalni kvartet „Vita brevis“ iz Zrenjanina, Etno grupa Pedagoškog fakulteta iz Sombora, mešoviti hor KUD-a „Svetozar Marković“ iz Novog Sada i domaćini, hor Kulturnog centra „Atendite“.

-Od samog početka sam deo „Melodianuma“, prošle godine sam bio u žiriju, a ove je hor koji vodim deo samog festivala – Vuk Milanović, kompozitor i dirigent horske muzike, ujedno vodi hor KUD-a „Svetozar Marković“. – Horska muzika, iako nije popularna među širom  publikom, spaja ljude u plemenitoj misiji. Ovaj događaj je odlična prilika da se i mi, dirigenti, ali i pevači međusobno upoznamo i razmenimo iskustva, pa čak i da dogovorimo buduću saradnju.

Odabir učesnika pripao je stručnom žiriju na čelu sa dr Biljanom Jeremić, dirigentkinjom hora „Atendite“.

-Horovi koji su nastupili, svako u svojim kategorijama, su najbolji su u okruženju. Prateći njihova dostignuća i nagrade koje su osvajali na takmičenjima na kojima su učestvovali, bili su kriterijumi za nastup u Kikindi. Dirigenti su imali slobodu da odaberu numere kojima će se predstaviti na „Melodianumu“ i zaista je veliko zadovoljstvo ugostiti sve ove vrsne horove koji su, sigurna sam, sugrađanima priredili uživanje u muzici – dodala je dr Jeremić.

Sve goste, na samom početku programa, pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je rekao:

-„Melodianum“ raste iz godinu u godinu i prepoznat je u stručnim krugovima. Muzika i umetnost su dar za dušu, zbližava ljude i upotpunjuje ih. Nadam se da ćemo narednih godina festival organizovati u bogatijem prostoru i da ćemo ugostiti još više horova.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovale su pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

– „Melodianum“ je svake godine sve bolji i sve zapaženiji i za mene je on praznik duše. Kroz njega slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različitih gradova, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Festival „Melodianum“ počeo je kada je sve stalo, što ga čini drugačijim od ostalih, rekao je v.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev.

-Kikinda je, drugog vikenda u decembru kada se obeležava Svetski dan horske muzike, horska prestonica Srbije. Prema tom datumu određujemo i kada će festival biti organizovan. Naš cilj je da popularizujemo horsku muziku, da predstavimo hor kao veliku porodicu, kao i koliko je rada i truda neophodno za neki nastup. Drago nam je što svake godine rastemo i nadamo se da ćemo i narednih godina ugostiti mnoštvo odličnih horova – naveo je Markovljev.

Prve večeri nastupio je Dečiji operski studio Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, dok je drugi dan bio posvećen duhovnoj muzici, tako da su u Hramu Svetih Kozme i Damjana nastupili Gradski kamerni hor „Liceum“  iz Kragujevca i kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva Kragujevca. Sutra (nedelja) od 18 sati u sali Narodnog muzeja, festival će zatvoriti gosti iz Pečuja.

A.Đ.

 

 

 

posadi-drvo

Akcija „Posadi stablo u svom komšiluku“, koju su pokrenuli i organizovali sami građani,  uz podršku grada i  Eko inicijative građana,  realizovana je u parku vrtića „Kolibri“.

-Naš cilj je da zasnujemo 30.000 stabala na različitim lokalitetima – istakao je Mladen Vilovski iz Eko inicijative građana. – Planiramo da obuhvatimo različite lokacije i da nam u ovom značajnom poslu pomognu najmlađi. Smatram da je to najbolji način da shvate koliko su nam šume važne i na koji način treba da ih čuvamo.

Ozelenjavanju su se, pored meštana ovog dela grada, priključili i osnovci škole “Vuk Karadžić” i predškolci, kao i član Gradskog veća Đorđe Tešin i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić.

-Grad će podržati svaku akciju koja će doprineti da naša sredina bude zelenija i bolja za život – naveo je Tešin. – Pozivam sve da nam se priključe i da već u februaru učinimo da naša Kikinda ne bude više na začelju kada je pošumljenost u pitanju. Ujedno ova stabla su zalog za buduća pokolenja.

Na pomenutom potesu zasađeno je 80 stabala i to 50 crnog bora, 20 srebrne smrče i 10 kuglenog bagrema. Iz Eko građanske in icijative pozvali su sugrađane da im se priključe i tokom prolećne sadnje kada je u planu ozelenjavanje prilaza ka gradu i selima.

A.Đ.

vakcina-grip

Zavod za javno zdravlje, danas (petak) potvrdio je grip u Kikindi. Prvi laboratorijski potvrđen grip je tip A, a nakon što se uzorak pošalje Institutu „Torlak“ znaće se i da li je reč o H1 ili H3 gripu saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

-Grip je izolovan kod muškarca starog 73 godine iz Kikinde. On je hospitalizovan na Infektivnom odeljenju Opšte bolnice – navela je naša sagovornica.

Nadzor u domovima zdravlja traje od septembra i do sada je na grip testirano 108 osoba.

-Raste broj sugrađana kod kojih registrujemo oboljenja sličnih gripu i akutnih respiratornih infekcija – dodala je dr Tatjana Pecarski.

Ambulante imaju na raspolaganju trovalentnu vakcinu „torlak flu“ za odrasle, koju je proizveo Institut „Torlak“ i četvorovalentna „vaksigrip tetra“ proizvođača „Sanofi Paster“ za decu uzrasta od šest meseci do 18 godina.

-Još uvek nije kasno za vakcinaciju i ovim putem pozivam sugrađane da se vakcinišu, a posebno hronične bolesnike, dijabetičare, starije od 65 godina, kao i one koji na svojim radnim mestima dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi poput šalterskih radnika, trgovaca, zaposleni u bankama – kazala je dr Pecarski.

Imunitet se stiče dve do tri nedelje nakon imunizacije, dok postvakcinalni imunitet varira od šest do 12 meseci

A.Đ.

elektricni-1

Električni bicikli i trotineti postali su svakodnevica na ulicama Kikinde. Brzi, pristupačni i ekološki prihvatljivi, mnogima su praktično prevozno sredstvo, ali sve češće i izvor opasnosti – naročito zbog neodgovorne vožnje i nedovoljnog poštovanja pravila.

Prema procenama, u Srbiji električne trotinete koristi između 250.000 i 400.000 ljudi, dok je zvanično registrovan daleko manji broj vozila. Prodavci potvrđuju da je potražnja u stalnom porastu, a da ova prevozna sredstva koriste svi – od tinejdžera do penzionera.

Ipak, podaci Agencije za bezbednost saobraćaja upozoravaju: u prvoj polovini 2025. godine povređeno je 39 osoba u nezgodama sa lakim električnim vozilima, među njima i devetoro dece. Upravo su deca i stariji najugroženije kategorije – deca zbog neiskustva i nedostatka nadzora, a stariji jer brzine često prevazilaze njihove reakcione i motoričke sposobnosti.

Sugrađani sve češće ukazuju na problem vožnje po trotoarima i pešačkim zonama, bez signalizacije i zaštitne opreme, što dovodi u opasnost pešake.

-O električnim biciklovima i trotinetima nemam baš pozitivno mišljenje zato što voze i trotoarom. Kako dete ili starija osoba, bilo ko zapravo, izađe iz kuće, realna je pretnja da neko naleti na njih biciklom. I deca i odrasli jure, i to pogotovo ovom ulicom, Generala Drapšina – kazala je naša sugrađanka, Olga Janić.

-Idu prebrzo, pogotovo kada se vozaju po trgu. Trebalo bi da imaju obaveznu univerzalnu signalizaciju, poput zvonca na biciklu, jer sve češće izleću iza ćoška a ne čuju se uopšte. Takođe, trebalo bi uvesti i malu dozvolu, kao što je nekad postojala za male motore, ona zahteva barem osnovno poznavanje saobraćaja – smatra Dušan Periz, saobraćajni inženjer u penziji.

Stručnjaci smatraju da propisi ne prate brz razvoj tržišta i da su neophodne dodatne mere – od jasnije regulacije, preko obavezne zaštitne opreme, do uvođenja osnovne obuke ili dozvole za upravljanje snažnijim modelima.

Nadležne službe apeluju na roditelje da ne dozvole deci samostalnu vožnju bez nadzora i kacige, kao i na sve vozače da prilagode brzinu uslovima i prostoru u kom se kreću. Istovremeno, ukazuje se i na potrebu ulaganja u infrastrukturu – pre svega u bezbedne biciklističke staze.

Električna vozila mogu biti koristan deo savremenog saobraćaja, ali samo ako se koriste odgovorno. Zakon i infrastruktura jesu važni, ali ključna ostaje lična odgovornost svakog pojedinca.

kozarci-ukrasi-(4)
Učenici i zaposleni u OŠ „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca priključili su se ekološkom projektu pod nazivom  „Najzelenija jelka u Srbiji“, koju organizuje kompanija „Jaffa“. Predstavnica pomenute kompanije, Radmila Kozomara posetila je školu, obradovala đake slatkišima  i folijama koje su učenici, uz pomoć nastavnica Branke Kerkez i Zorice Pavlović Kočiš, iskoristili za izradu ukrasa od reciklažnog materijala.

Pomenutoj akciji priključile su se sve osnovne škole sa teritorije grada. Na Starom jezeru biće postavljena velika novogodišnja jelka sastavljena od više manjih, koje će nakon praznika biti presađene na odabranoj lokaciji u gradu. Planirano je i zajedničko kićenje jelke u kojem će učestvovati učenici svih škola.

 

A.Đ.
 
talenti-pokrajina-(3)

Na svečanosti u okviru programa Talenti 2025“, predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je nagrade najuspešnijim učenicima i mentorima iz Vojvodine.

Među 79 nagrađenih su Andrej Popović, student prve godine primenjene matematike na PMF u Beogradu i đak generacije Gimnazije „Dušan Vasiljev“ koji je osvojio prvo mesto na republičkom takmičenju iz matematike, a čiji je mentor profesorka dr Milesa Srećković, kao i Lena Davidović i Ana Vojvodić, srednjoškolke koje su takođe bile najbolje u državi iz matematike. Njima dvema, kao i Mini Radivojši i Tamari Đorđević, koje su osvojile prva mesta iz  fizike u republici, mentor je nastavnica Marija Popović.

Među talentovanim učenicima su i Bogdan Zavišin i Svetlana Ćulafić sa mentorkom, nastavnicom istorije Draganom Francuski koji su bili prvi iz istorije, dok je prvo mesto iz geografije na republičkom takmičenju i pokrajinsku nagradu dobio i Aleksa Tomić čiji je mentor nastavnik geografije Miroslav Grujić.

-Učenici iz Kikinde, bez lažne skromnosti, u prošloj školskoj godini dominirali su na republičkim takmičenjima, što pokazuju i ostvareni vrhunski rezultati – kazala je nastavnica Marija Popović. – Na dodeli nagrada  bili smo primećeni i u odnosu na broj škola na teritoriji grada u samom smo vrhu u Pokrajini. Uspeh je postignut je marljivim radom i trudom. Imamo talentovane učenike i odlične mentore.

Gojković je istakla da su nagrađeni učenici svojim znanjem, trudom i istrajnošću postali ponos svojih škola, porodica i čitave Vojvodine, naglasivši da talenat ne može da se razvija bez podrške okruženja.

Program „Talenti 2025“ realizuje se preko Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, a događaju je prisustvovao i pokrajinski sekretar za sport i omladinu Dane Basta.