Град

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda. U tri nezgode četiri osobe zadobile su lakše telesne povrede, a u četiri je pričinjena materijalna šteta. Procenjeno je da  ukupna materijalna šteta iznosi 275.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, vožnje pod dejstvom alkohola, neprilagođene brzine i udara u divljač.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 34 učesnika u saobraćaju i izdata su 133 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno devet vozača, od kojih je jedan vozač zadržan u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 11 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 91 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 56 ostalih prekršaja.

 

 

skup-protiv-blokada-(11)

Građani koji se protive blokadama okupili su se danas u 120 gradova širom Srbije, a poruka „STOP BLOKADAMA“ i ove nedelje poslata je iz Kikinde gde se ispred Gradske kuće okupio veliki broj sugrađana, kako bi na miran i dostojanstven način pokazali da žele da se vrate normalnom životu koji je, kako ističu, već deset meseci ugrožen postupcima blokadera.

I ovoga puta centralno mesto zauzela je zastava Srbije koju su nosili veterani.

Zoran Ivetić iz Nakova, došao je da podrži skup.

-Neophodno je da bude rad, red i disciplina što će doneti napredak. Smetaju mi blokade , što ne možemo da budemo slobodni građani. Sin i dve ćerke mi žive u Beogradu i kada krenu na posao ne znaju kada će stići, a isto je i kada idu sa posla kući. To mora da stane – naveo je Ivetić.

Situacija u državi je takva da Srbije ne može da napreduje, dodala je Branislava Čukić.

-Imam malo dete i želim da živim normalno, to  u ovoj situaciji nije moguće. Potrebno je da deca idu u vrtiće, školarci u škole, a studenti da studiraju, da sve radi, tek tada ćemo normalno živeti. Prethodnih dana svedočili smo nasilju koje ne vodi ničemu i koje nema smisla – precizirala je Branislava Čukić.

I Bogdan Đukanov je poručio STOP BLOKADAMA:

-Ne želim da živim sa blokadama i to sam došao da podržim. Posebno sam kivan na događaje koji su se odigrali u Novom Sadu, na paljenje Filozofskog fakulteta, na napade na policiju i na haos koji se izaziva u zemlji – rekao je Đukanov.

Organizatori poručuju da je reč o porodičnim šetnjama, koje treba da pokažu da se većinska Srbija zalaže za mir, red i stabilnost. Ideja je da građani zajedno i bez incidenata pošalju poruku da ne žele više da trpe pritiske i haos na ulicama, već da traže pravo na bezbednost, rad i svakodnevni život bez ometanja.

I predsednik Srbije Aleksandar Vučić lično je prisustvovao jednom od ovih skupova. Kako je istakao, pojavio se kao građanin među građanima, bez policijskog obezbeđenja i bilo kakvih tenzija. On je još jednom naglasio da je upravo u narodu najjača poruka mira i stabilnosti.

Ovi skupovi nisu klasični protesti, već porodična okupljanja. Upravo je u tome je njihova simbolika jer građani žele da poruče da Srbija nije zemlja podela i nasilja, već država u kojoj se zajednički može graditi stabilna budućnost.

Porodični karakter okupljanja trebalo bi da pokaže da ljudi nisu motivisani politikom, već ličnim i zajedničkim potrebama – da se kreću slobodno, da idu na posao bez blokada, da deca idu u školu bez stresa, da država funkcioniše normalno.

 

 

 

Ena-2-Gogic
Na međunarodnom muzičkom festivalu „Marul de Aur“ koji je održan u glavnom gradu Moldavije Kišinjevu, Kikinđanka Ena Gogić osvojila je prvo mesto u uzrasnoj kategoriji od 17 do 19 godina.
U veoma jakoj konkurenciji preko 150 takmičara iz Rumunije, Ukrajine, Rusije, Jermenije, Portugalije, Izraela, Bugarske, Francuske i Italije, ova mlada interpretatorka iz našeg grada, kao jedina predstavnica iz Srbije, osvojila je prvu nagradu. Podsetimo, Eni je tek 16 godina i dosad je sa mnogih međunarodnih muzičkih nadmetanja u svoju rodnu Kikindu donela preko dvadeset prvih nagrada.
U Moldaviji je nastupila sa pesmom „My Heart Will Go On“ iz repertoara Selin Dion.
– Za ovaj moj veliki pevački uspeh posebno bih želela da se zahvalim Zorici Ninković, koja je bila uz mene tokom celog ovog muzičkog nadmetanja i bila mi je najveća podrška, navodi Ema dodajući da ništa manja zahvalnost ide i timu “Angel Voice”, i Eninoj mentorki Anđeli Ninković.
nakovo-novi-pop-(5)

Novi sveštenik u crkvi Svetog kneza Lazara je Srđan Vučanović.  U Nakovo je došao iz Uljme. Nedeljnoj Liturgiji je, pored vernika, prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan koji je poželeo dobrodošlicu mladom popu i njegovoj supruzi.

Po završetku Liturgije i molebana za sve učenike, Litija u kojoj su učestvovali meštani i đaci Osnovne škole „Petar Kočić“ prošla je glavnom ulicom.

Izgradnja pravoslavne crkve u Nakovu je počela 1996.godine po projektu čuvenog arhitekte Predraga Ristića iz Beograda. Hram je pre dve decenije osvetio mitropolit banatski Nikanor. Crkva je, na inicijativu meštana , izidana na temeljima nekadašnje katoličke crkve Svetog Josipa.

A.Đ.

dani-porodice-(2)

Kikinda se i ove godine predstavila na „Danima porodice“ u Perlezu. Potencijale grada i „Dane ludaje“ peti put predstavili su gradonačelnik Mladen Bogdan i njegovi saradnici. Manifestaciji su prisustvovali i predsednik Vlade profesor dr Đuro Macut, predsednica Pokrajisnke Vlade Maja Gojković i ministarka za brigu o porodici i demografiju Jelena Žarić Kovačević.

-Želim da vam se obratim, deco, kao svojoj deci. Kada pokušavaju da nas nauče da je sve u šta smo verovali zastarelo, da ono što nam nude oslobađa čoveka, kada mladi revolucijom žele da promene nešto i da ne znaju šta bi menjali, porodica je ono od čega ne možemo da pobegnemo. Porodica je bedem, koren utemeljenje i to shvataju svi kada dođu teška vremena. Drago deco radite, stvarajte,učite i gradite kritičko mišljenje. Bez svoje porodice, naroda i Srbije, mi smo niko i ništa i danas ovde slavimo upravo ovo trojstvo – istakao je profesor dr Đuro Macut kome je pripala čast da otvori „Dane porodice“.

Grad Kikinda ima znatan broj mera u okviru populacione i socijalne politike. Jedna od njih je i pomć parovima u procesu vantelesne oplodnje sa ukupno 2,7 miliona dinara.

-Posebno smo ponosni na našu popularnu i jedinstvenu akciju „Bebi klub“, kada roditeljima darujemo pakete pomoći za novorođenčad, i u tu svrhu izdvajamo 3,6 miliona dinara. Za roditeljski dodatak za prvo detegodišnje se izdvoji 5,5 miliona, za roditeljski dodatak za drugorođeno dete 3,5 miliona dinara, a pruža se pomoć i nezaposlenim porodiljama sa devet miliona dinara godišnje – rekao je gradonačelnik Bogdan. – Ono po čemu smo jedinstveni kao lokalna samouprava je ,,Kutija želja“, za koju se izdvaja nešto više od 8,3 miliona dinara i time svake godine omogućimo da više od 6.000 naših najmlađih sugrađana dobije novogodišnji paketić, uz prethodno izraženu želju u pisamcu koje ubacuju u kutiju na Gradskom trgu.

Grad Kikinda član je Pokreta za decu ,,Tri plus“ od 2021. Godine što Kikinđanima sa troje i više daje priliku da ostvare brojne pogodnosti , u 2025. Obezbeđene su besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, osiguran je besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenicima prvih razreda obezbeđeni su besplatni udžbenici, kao i kompletan školski pribor koji sadrži opremu za fizičko vaspitanje i drugi pribor. Kikinda je učesnik programa „Razigrano roditeljstvo, za roditelje i staratelje obezbeđena je mreža podrške koja će brinuti o njihovoj emotivnoj dobrobiti i koja će ih podržati, tu su i „Škola za trudnice i roditelje“, za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju izdvaja godišnje preko 37 miliona dinara. Za finansijsku podršku porodici za lečenje dece obolele od retkih i teških bolesti izdvaja se oko dva miliona dinara godišnje, 2,4 miliona dinara za dodatnu podršku i prevoz lica sa smetnjama u razvoju. Savetovalište za brak i porodicu nastavilo je sa radom i u ovoj godini. Pored Savetovališta za rešavanje potreba žena žrtava nasilja i Roma i Romkinja, finansirano je i osnivanje Kluba za Rome , formiran je i mobilni tim za unapređenje položaja Romkinja i Roma. Obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i studentima regresiran autobuski prevoz, za šta se godišnje izdvaja preko 59 miliona dinara.

Događaju su prisustvovali i ministri Dejan Vuk Stanković, Aleksandra Sofronijević, Jelena Žarić Kovačević, Zoran Gajić

A.Đ.

 

 

 

sednica-Okrug-(1)

Kikinda je bila domaćin treće sednice Saveta upravnih okruga na kojoj je razgovarano o implementaciji Uredbe o energetski ugroženom kupcu. Na inicijativu Ministarstva rudarstva i energetike, kao i Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave okruzi će koordinirati primenu pomenute Uredbe čiji je cilj da se omogući što većem broju domaćinstava da ostvare pravo na umanjenje računa za električnu energiju.

Sednici su prisustvovali predstavnici svih lokalnih samouprava sa teritorije okruga, među kojima je bio i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Nova Uredba o energetski ugroženom kupcu biće vrlo brzo usvojena, a naš grad je i pređašnju vrlo dobro implementirao. Zahtevi naših sugrađana za umanjenje računa za električnu energiju efikasno su obrađivani i oni su dobijali odgovore. I u narednom periodu učinićemo sve da olakšamo podnošenje zahteva onima koji imaju pravo na ovo olakšicu, a nova Uredba obuhvatiće veći broj građana nego do sada.  Siguran sam da će novi akt biti od velike pomoći sugrađanima koji već sada razmišljaju o predstojećoj grejnoj sezoni i računima za struju. Vlada Srbije još jednom pokazuje koliko je odgovorna i želi da pomogne najugroženijim građanima – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kriterijumi po kojima se određuje status energetski ugroženog kupca su ukupan mesečni prihod domaćinstva, broj članova domaćinstva, imovno stanje, ostvareno pravo na socijalnu pomoć, dečiji dodatak ili uvećani dodatak za pomoć i negu drugog lica i zdravstveno stanje člana domaćinstva. Čitava procedura u vezi sa sticanjem statusa energetski ugroženog kupca sprovodi se u lokalnim samoupravama, koje su dužne da u roku od mesec dana odgovore na zahtev.

A.Đ.

plakat

Novi skup građana „Kikinda protiv blokada“ biće održan u nedelju, 7. septembra. Građani će se u 18 časova okupiti na platou ispred Gradske kuće kako bi ponovili svoje protivljenje blokadama i iskazali želju za povratkom normalnom životu i stabilnosti.

Organizator skupa je Centar za društvenu stabilnost, a prema najavama, ove nedelje okupljanja će biti održana u preko 120 gradova širom Srbije.

Podsetimo, mirni i dostojanstveni skupovi protiv blokada počeli su 20. avgusta. Prošlog vikenda građani su se okupili u 100 mesta, među kojima je takođe bila Kikinda, gde je zabeležen veliki odziv sugrađana i jasne poruke protiv blokada i haosa, za mir i normalan život.

busy-2360226-1280

Groznica Zapadnog Nila je sezonsko oboljenje koje se prenosi ubodom zaraženog komarca. Na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga registrovana su dva laboratorijski potvrđena slučaja u okviru rutinskog nadzora, istakla je dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti ZZJZ. Prenosilac virusa je vrsta komarca koja je odomaćena i kod nas.

-Oba laboratorijski potvrđena slučaja groznice Zapadnog Nila spadaju u neuroinvazivne forme ove bolesti. Jedna osoba je sa teritorije opštine Ada, tačnije stigla je sa Korzike i neko vreme provela je pored Tise. Druga osoba je sa teritoriji Kikinde. Oboleli su se oporavili nakon hospitalizacije i to na Infektivnom odeljenju u Opštoj bolnici u našem gradu, odnosno na Klinici za infektivne bolesti Kliničkog centra Vojvodine – navela je dr Pecarski.

 

U najvećem riziku su osobe starije od 60 godina. Simptomi nastaju 14 dana nakon uboda zaraženog komarca, a period inkubacije duži je kod osoba sa oslabljenim imunitetom. Kod 80 odsto inficiranih bolest protiče bez ikakvih simptoma, a kod preostalih 20 procenata klinička slika je blaga poput groznice, glavobolje, povraćanje, a može da se javi i otok limfnih žlezda i osip na koži grudi, leđa ili stomaka. Kod svega jedan odsto zaraženih moguć je i razvoj teših neuroinvazivnih oblika  odnosno kod jednog obolelog na 150 inficiranih može doći do razvoja teške kliničke slike.

-Svako ko ima povišenu telesnu temperaturu otpornu na lekove koja traje više dana treba da se jave lekaru  radi ispitivanja. U zavisnosti od ostalih simptoma, lekar će proceniti da li neophodno testiranje na groznicu Zapadnog Nila ili ne – pojasnila je naša sagovornica.

Bolest se prati čitave godine, ali je najviše sumnje leti. Pik odnosno najveći broj potvrđenih slučajeva je u julu, avgustu i septembru.

Sezona transmisije virusa Zapadnog Nila u Srbiji uobičajeno traje od juna do novembra. Preventivne mere za sprečavanje ovog obolevanja su sistematsko i organizovano zaprašivanje komaraca, eliminisanje mesta na kojima komarci polažu jaja, preporučuje se postavljanje mreža na prozorima i vratima kako komarci ne bi mogli da uđu u zatvoren prostor. Češće treba menjati vodu u saksijama sa cvećem, u posudama za vodu kućnih ljubimaca, iz kanti, buradi. Prevencija je i redovno uklanjanje vegetacije u kojoj su komarci, koji su najaktivniji u zoru i sumrak, skrivaju.

A.Đ.

dani-ludaje-zr-ns-(4)

Promocija „Dana ludaje“ nastavljena je danas u Zrenjaninu i Novom Sadu. Prve komšije redovni su gosti na najdugovečnijoj kikindskoj manifestaciji, a bez sumnje tako će biti i ove godine.

Sa mališanima iz vrtića „Jelenko“ iz Nakova i „Lastavica iz Banatskog Velikog Sela u Zrenjaninu bio je član Gradskog veća Aleksandar Aćimov.

-Najbolji ambasadori naše manifestacije su upravo naša dečica obučena u plodove jeseni. Sve pozivam da dođu u Kikindu od 18. do 22. septembra kako bi uživali u bogatom programu koji smo pripremili. Centralni dan  je subota, a i preostala tri imaćemo sadržaje za sve koji nas posete i odluče da produženo vikend provedu  u našem gradu – rekao je Aćimov.

Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije grada u Novom Sadu istakla je da je kikindska manifestacija od velikog značaja za Vojvodinu.

-„Dani ludaje“ su porodična manifestacija i ponosni smo na tome, što Kikinđani, koji više ne žive u rodnom gradu, uz Božić i Uskrs, datum kada je manifestacija ne propuštaju da provedu sa rodbinom i prijateljima. Ove godine je jubilej kako same manifestacije, tako i dela sadržaja poput „Banatskog fruštuka“ gde je osnovna namirnica ludaja i „Gostinske sobe“ gde nam se predstavljaju svi oni koji dođu na naš poziv – navela je Jasmina Milankov.

Dodala je i da će ova, 40. godina, obilovati mnogobrojnim kulturnim, sportskim, zabavnim, ali i gastronomskim sadržajima.

-Našeg dugogodišnjeg dobošara Jovana Čudanova gledaćemo u monodrami „Joca dobošar“, a posebno bih istakla da ćemo imati i nastup orkestra sa instrumentima napravljenim od tikve – precizirala je Jasmina Milankov i pozvala sve da dođu i uvere se kako to izgleda u Kikindi, a da ni u kom slučaju ne propuste merenje bundeva jer se svi nadaju da će biti oboreni dosadašnji rekordi.

A.Đ.

 

biljana-1

Kada bismo poželeli da oslikamo nešto lepo, verovatno bi najpre trebalo da za sliku izaberemo prigodan ram. Kad je u pitanju modna kreatorka Biljana Bulajić, taj ram bi mogao da izgleda ovako: Volela je da bude kreativna od malena. Odrasla je u Nakovu. Danas je jedini modni kreator u Kikindi.

Nakon postavljanja rama, sledi portretisanje, a Biljanu bi teško bilo oslikati a da ne upotrebimo lepe i živahne boje. A ako se ona pita, najpre bi to bila roza. Ali krenimo od njenog, za ovdašnje prilike, egzotičnog zanimanja. Nije da nema ljudi u našem kraju sa zvanjem koje ima naša sagovornica, ali uglavnom ne istraju u ovom poslu. Biljani Bulajić to uspeva. I to više od decenije. Njen butik „BB Rose fashion” na kikindskom Trgu dobro znaju, ne samo naši sugrađani, nego i mnogi gosti iz drugih gradova.

Nije bilo lako doći do toga da se bude prepoznat i o(p)stane u poslu. Ali Biljana je bila uporna i maštovita od malih nogu.

– Još kad sam imala pet, šest godina volela sam da crtam ili da sama izrađujem neke predmete i da ih ukrašavam. Tu moju kreativnost i želju da stvaram, prva je prepoznala moja vaspitačica Mira Okuka, koja me je, kad sam bila u vrtiću, prijavila na neki konkurs za dečiji crtež, na kojem sam imala dosta uspeha. To me je ohrabrilo da nastavim dalje da crtam ili na neki drugi način da se kreativno izražavam. Sve do današnjih dana.

Biljana je nakon uspeha u ranom uzrastu, daljim izučavanjem nastavila da se usavršava i ispoljava svoje kreativne potencijale, sve dok nije stekla i zvanje.

MODNI POČECI

– Ja sam diplomirani inženjer za dizajn tekstila i odeće. Nije danas to vrlo retko zanimanje. Za Kikindu jeste, ali šire gledano, nas modnih kreatora ima mnogo, pogotovo u Beogradu i Novom Sadu- navodi naša sagovornica.

Njena odluka da krene u samostalnu manufakturnu proizvodnju bila je skoro iznuđena. Sećajući se ekonomskog momenta koji se dešavao sumornih devedesetih, govori nam o svojim poslovnim počecima:

– Mislila sam, u vreme kada sam stekla diplomu, da ću dobiti posao u struci za koju sam se školovala. I dok sam studirala bila sam vezana za ovo čime se danas bavim, jer sam uz studiranje i radila, pretežno u buticima. Međutim, u vreme devedesetih, tekstilna industrija se raspadala i ništa mi drugo nije preostalo, nego da počnem da radim sama. U početku sam radila razne poslove, ali sam se posle desetak godina  ohrabrila da krenem samostalno da kreiram. Bilo je u startu sve dosta skromno i nisam bila toliko prisutna u javnosti, ali bila sam uporna. Zato sam, istrajnošću, evo od 2013. godine, otkad kad sam zvanično počela, pa do današnjih dana, uspela da postanem prepoznata i ja i moj modni atelje „BB Rose Fashion”- navodi Biljana, ujedno objašnjavajući i zašto je famozno „rose” sadržano ne samo u nazivu firme, nego dominira i enterijerom njene radnje, ali i na njenim kreacijama.

UNIKATI I MALE SERIJE

– Jako volim roze boju. Ona je nesvesno dominantna kod mene i ne umem da objasnim zašto baš ta boja, ali je istina da je kod mene dosta zastupljena. Inače, osim ove priče o boji važno mi da dodam da ja radim isključivo manju proizvodnju. U ovoj manufakturnoj radnji na kikindskom Trgu  nam je i kreiranje i šivenje i prodaja. I to uglavnom unikatnih modela ili malih serija, po porudžbini. Nisam nikad ni želela da imam veliku proizvodnju, jer bi u tom slučaju prestalo uživanje u ovome što radim. Ne kažem da ni ovako ponekad nema nerviranja, ali ipak je mnogo više trenutaka koji su uživanje- naglašava naša sagovornica.

Interesantno je da, iako radnji sličnih Biljaninoj ima dosta po belom svetu, naručioci modela ove lepe Nakovčanke su sa raznih strana.

– Kupci mojih kreacija su pretežno naši ljudi koji dolaze iz inostranstva, ali i Beograđani. Odeća koju kreiram je specifična. Ovakve modele vole da nose određene kategorije žena, dakle nije to toliko komercijalno, a Kikinda je mala da bi imala toliko konzumenata za tu vrstu mog stvaralaštva, tako da su mi, kao što rekoh, klijenti uglavnom sa strane. Ljudi na Zapadu ne vole serijsku proizvodnju modnih lanaca, nego su individualne kreacije kod njih na ceni. Moji modeli su sa ručno oslikanim motivima i detaljima. Tu opet imam dosta zastupljenu roze boju. Koristim izuzetno kvalitetne materijale i o tome jako vodim računa. Pre nego što pustim u promet neki odevni predmet, još jednom se uveravam da li je s materijalom sve u redu, jer poverenje klijenata mi je jako važno- priča ova Kikinđanka dodajući da bi se njene kreacije mogle ukratko opisati kao kežual sa dozom avangardnosti.

VESELI DEZENI

– Mislim da sam postigla optimalnu meru u spajanju osobenih materijala i ručnog oslikavanja i zbog neobičnih detalja koje dodajem, ali je odeća koju kreiram moderna i elegantna za sve dnevne prilike, ali i za svečane. Kolekcije mi se baziraju na veselim dezenima i modeli su jednostavni, samo što su izazovnih boja, ali forme su jednostavne. Trudim se da oni detalji koje našivam ne budu previše šareni.

Više od decenije opstajanja modnog ateljea „BB Rose fashion”, i Biljanin potpis kao garancija kvaliteta, doveli su je u poziciju da svoje stvaralaštvo predstavi i široj javnosti. Prvu autorsku samostalnu reviju pod nazivom „Vez je u modi” 2011. imala je u kikindskom Narodnom muzeju. Zatim 2013. u Narodnom muzeju u Zrenjaninu. Ta zrenjaninska izložba je, kao i kikindska, bila praćena i modnom revijom Biljaninih modela. Potom je usledilo predstavljanje u Novom, Sadu u Kulturnom centru, pa ponovo još jednom u Zrenjaninu, i prošle godine i revijom „La mia storia” u kikindskoj „Teri”. Uz sve to dodajmo i da su nedavno u našem gradu na polufinalnom izboru za mis Srbije kandidatkinje u jednom defileu nosile Biljanine modele.

ZADOVOLjNI KUPCI

– Kao što sam napomenula, najviše kupaca mojih kreacija, osim iz inostranstva, su iz Beograda. Mislim da sam ih osvojila kvalitetom, ali nemam beogradske cene, nego malo primerenije džepovima građana u unutrašnjosti naše zemlje – dodaje uz osmeh ova kreatorka. – Za moj posao, ispostavilo se da su veoma značajne društvene mreže, jer tamo redovno objavljujem svoje kreacije i ljudi mi naruče nešto od onoga što vide. Ali dolaze mi ponekad i naši Kikinđanke i kupuju u mojoj radnji nešto od onog što sam osmislila i sašila. Taj detalj je možda i najbolja potvrda mog rada, jer kad vidim neku našu sugrađanku na ulici da nosi neki od odevnih predmeta koji sam kreirala, još jednom se uverim da sve ovo što radim ima smisla.

 

N. Savić