Град

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

CDA-9536-w1024

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u subotu, 22. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Dragi mališani, napišite pisma sa novogodišnjim željama kako biste ih predali najpoznatijem deki na svetu. Potrebno je čitko da se napiše ime i prezime deteta, koliko ima godina, želju, tačnu adresu i broj telefona roditelja ili staratelja. Pismo treba da se ubaci u kutiju i ukoliko ste, draga deco,  bili dobri, Deda Mraz će vam sigurno ispuniti želju.

Značaj i lepota darivanja cilj je tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad. Želja je da se za Novu godinu obraduju svi mališani. Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će obradovati mališane kako u gradu, tako i na selima i ulepšati im praznike. Ovo je 13 godina da se organizuje ova aktivnost i kako je i ranijih godina istaknuto ovo je jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

Jovan-Popovic-8

Na dan rođenja književnika Jovana Popovića, 18. novembra, Osnovna škola koja nosi njegovo ime obeležila je Dan škole i 75 godina postojanja. Hodnici i učionice bili su ispunjeni dečijom grajom, muzikom, recitacijama i radionicama posvećenim ovogodišnjoj temi „Koliko se poznajemo“, kojom je škola odlučila da u prvi plan stavi prijateljstvo, empatiju i razumevanje među učenicima.

Nakon svečane priredbe sa muzičkim tačkama i recitatorskim nastupima, učenici su nastavili druženje u učionicama, kroz radionice i kvizove u kojima su proveravali koliko zapravo znaju jedni o drugima. Nekoliko nedelja ranije, đaci su dobili formulare sa ličnim pitanjima – od omiljene boje do najboljeg druga.

Na Dan škole, odeljenske starešine su formirale ekipe od po tri učenika i čitale im odgovore sa formulara kako bi pogodili o kom drugu se radi. Najuspešnije ekipe nagrađene su medaljama i slatkišima a niži razredi imali su slične, uzrastu prilagođene aktivnosti.

Direktorka škole Jelena Krvopić ističe da je ovakav način obeležavanja Dana škole postao prepoznatljiv za ovu obrazovnu ustanovu: radionice, zajedništvo i aktivno učešće sve dece.

-Odlučili smo da naše učenike okrenemo jedne ka drugima i da ih podsetimo koliko su prijateljstvo i empatija važni – rekla je Krvopić.

Kako naglašava, cilj je da svaki učenik oseti da je ovaj dan posvećen upravo njemu, ali i da nauči koliko je važno da vidi drugare pored sebe, da ih bolje upozna i razume.

Jedno od odeljenja drugog razreda otišlo je i korak dalje, osmislivši akciju „Knjiga za znanje, slatkiš za drugare“. Oni su prikupili više od sedamdeset knjiga i lektira koje će pokloniti školskoj biblioteci, dok su slatkiše namenili međusobnom darivanju. Na taj način, mališani su povezali ljubav prema čitanju sa kulturom deljenja i pažnje prema drugima, što je još jedan od načina da se učvrste vršnjačke veze u školskom kolektivu.

Obeležavanju Dana škole prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za obrazovanje, Tihomir Farkaš, koji je istakao da OŠ „Jovan Popović“ već decenijama prepoznaju po dobroj atmosferi i posvećenosti deci.

-Lokalna samouprava stoji uz školu „Jovan Popović“ i podržava sve aktivnosti koje ona organizuje. Ovo je jedna lepa škola u kojoj se oseća domaćinska atmosfera. Uvek je zadovoljstvo doći ovde. Roditeljima, deci i zaposlenima čestitam dan škole i želim da nastave da nižu uspehe – poručio je Farkaš.

Škola danas ima 302 učenika raspoređenih u 16 odeljenja, a želja kolektiva, kako kaže direktorka, jeste da naredne godine donesu „neka lepša vremena“ za sve škole. Upravo ovakvi dani pokazuju koliko je škola važan oslonac zajednice – mesto gde deca ne uče samo gradivo, već i kako da budu bolji drugari, pažljivi sagovornici i aktivni učesnici u životu svoje sredine.

T. D.

accident-1316860-1280

Sajanac B.J. star 41 godinu, vozač „opel vektre“ zrenjaninskih registarskih tablica poginuo je u ponedeljak uveče u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na putu Iđoš – Sajan. Sa njim je, na mestu suvozača, bio i njegov 17- godišnji sin koji je lakše povređen.

Nesreća je Policijskoj upravi prijavljena nešto pre ponoći, a kako saznajemo B.J. je išao iz pravca Sajana ka Iđošu i tokom skretanja u desno, a najverovatnije usled neprilagođene brzine, prevrnuo se u kanal.

Na lice mesta vrlo brzo stigle su dežurne ekipe saobraćajne policije i Hitne pomoći, a lekar je mogao samo da konstatuje smrt vozača.

Povređeni tinejdžer prebačen je u Opštu bolnice gde su pregledali dežurni lekar, hirurg i pedijatar. Urađena je potrebna laboratorijska i radiološka dijagnostika. Nakon ukazane pomoći, pacijent je poslat na kućno lečenje.

Na mestu nesreće obavljen je uviđaj, a glavni tužilac kikindskog Osnovnog javnog tužilaštva izdao je nalog da se obavi obdukcija tela poginulog vozača.

zito-deembar-2

Optimalni agrotehnički rok za setvu pšenice je istekao 25. oktobra, a s obzirom na  loše vremenske uslove, žito se sejalo do 15. novembra. U našem ataru setva ozimih strnina završena je početkom nedelje.

-Oko 40 odsto pšenice posejano je u sušnim uslovima, a deo je, u trećoj dekadi septembra, zasnovan nakon padavina – saznajemo od savetodavca PSS Zorana Simića. – Nicanje ovog useva očekuje se do kraja nedelje s obzirom na to da su vremenski uslovi povoljni. Ove godine imaćemo ujednačeno nicanje jer je krajem septembra palo 25 litara kiše po kvadratnom metru, a nedavno je zabeleženo još 15 litara vodenog taloga.

I ove sezone nastavljen je trend povećanja površina pod žitom. Po procenama „Žita Srbije”, hlebnog zrna bi trebalo da bude od 15 do 20 odsto više.

-Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza. Kiša je dobrodošla s obzirom na to da je evidentan deficit vlage u zemljištu – napominje naš sagovornik.

Setvu uljane repice pratila je suša te su uslovi za klijanje i nicanje bili nepovoljni.

-Karakteristično za ovu kulturu je da je i ona nikla posle padavina u septembru i to između 40 i 60 procenata. Ukoliko vremenske prilike budu povoljne moguće je da će uljana repica opstati pošto veći deo ovog useva trenutno nije u optimalnoj fazi za prezimljavanje. Sa druge strane ukoliko temperature budu niske doći će do izmrzavanja – dodaje Simić.

Na teritoriji Subotice i Kikinde više hiljada hektara pod uljanom repicom je preorano zbog suve i tople klime tokom septembra i oktobra. Zato su poljoprivrednici usev morali da zamene drugim, pšenicom i ječmom. Koliko će uljarice ostati znaće se kada prođe novembar.

A.Đ.

prevremeno-rodjeni-1

Kikinda se i ove godine pridružila globalnoj inicijativi obeležavanja Dana prevremeno rođenih beba osvetljavanjem Gradske kuće ljubičastom bojom. Taj simbolični gest posvećen je „malim divovima“ – deci koja su, iako rođena pre vremena, pokazala neverovatnu snagu i izdržljivost. Ovaj datum je takođe važan podsetnik na hrabrost njihovih roditelja i medicinskog osoblja koje se svakodnevno bori za njihovo zdravlje.

Jelena Čudanov, majka je blizanaca Radovana i Tare Bakić. Podelila je svoje iskustvo:

-Rođeni su šest nedelja ranije. Tara je imala samo 1,7 kilograma, a Radovan nešto više od dva kilograma. Proveli smo 21 dan u bolnici dok Tara nije dobila na težini. Danas su zdravi i aktivni desetogodišnjaci, ponosna sam na njih. Ovaj dan je najviše potreban mamama koje prolaze kroz taj strah, da im pokažemo da nisu same i da postoji podrška – rekla je Čudanov.

Članica gradskog veća, Melita Gombar, istakla je da se svake godine u svetu pre vremena rodi oko 15 miliona beba.

-Danas slavimo život i istrajnost. Osim što podižemo svest o izazovima sa kojima se prevremeno rođene bebe suočavaju, zahvaljujemo se i lekarima koji su uz njih svakog dana. Naš cilj je da ukažemo na potrebu za daljim ulaganjima u zdravstveni sistem i podršku roditeljima.

 

Reči ohrabrenja uputila je Hermina Kostić, majka dve devojčice rođene 2023. godine u 36. nedelji.

-Jedna od moje dve kćerke provela je 20 dana u inkubatoru. Danas su obe zdrave i jake. Prevremeno rođena deca su najveći borci, i više nego što mislimo – istakla je Kostić.

 

Ovogodišnje obeležavanje u Kikindi podseća da borba malih divova nije ništa manje vredna od one koji vode veliki ljudi, kao i da svaka podrška i gest može da donese veliku nadu.  Svojim prisustvom, podršku „malim divovima“ dali su i gradonačelnik Mladen Bogdan kao i članica gradskog veća Marijana Mirkov.

ambulanta-svetosavska-(3)

Ministarstvo zdravlja donelo je odluku da domovi zdravlja u Srbiji od ponedeljka, 17. novembra, rade u neprekidnom, 24-časovnom režimu.  Kako je istaknuto cilj je veća dostupnost zdravstvene zaštite građanima i efikasnije funkcionisanje sistema. Produženjem radnog vremena omogućava se da do osnovne medicinske pomoći građani dođu u svako doba dana i noći, bez potrebe da se obraćaju urgentnim centrima za stanja koja nisu hitna.

-Od narednog petka, 21. novembra,  noćno dežurstvo biće dostupno svakog vikenda, petkom, subotom i nedeljom i praznikom u ambulanti u Svetosavskoj 53 – saznajemo od dr Biljane Marković, direktorice Doma zdravlja. – Tih dana smanjen je ambulanti rad u selima i u gradu odnosno radi se samo u prepodnevnoj smeni. Kako za dane vikenda već postoji dnevno dežurstvo u drugoj zdravstvenoj stanici, smatrali smo da je najbolje da se u njoj odvija i noćni rad. Više informacija o tome ko će dolaziti imaćemo kada ono zaživi. Mislim da je noćni rad delom i uveden da sugrađani obave sve što je neophodno kod lekara opšte prakse, a što ne stižu tokom dana.

Dom zdravlja ima i Hitnu službu koja ima dve dnevne i dve noćne ekipe, tako da se svi koji imaju potrebu mogu obratiti za pomoć. I u Opštoj bolnici postoji prijemno-trijažni centar sa laboratorijom i rendgen službom i pacijenti se sami opredeljuju gde će da potraže lekarsku pomoć u situacijama koje su hitne.

Već deceniju nedostatak lekara opšte prakse je problem koji se svakodnevno ispoljava u radu Doma zdravlja.

-I kada primimo nekoga na mesto lekara, nikada ne znamo koliko će se ta osoba zadržati kod nas. Ovih dana pokušavam da organizujem rad u ambulanti u Bašaidu i Banatskoj Topoli, pošto je doktorka koju smo primili pre dva meseca dala otkaz i radi do 1. decembra. U Mokrinu gde ima 5.000 stanovnika imamo jednog lekara. Po jedan doktor raspoređen je na Nakovo i Banatsko Veliko Selo, potom u Novim Kozarcima i Ruskom Selu, kao i u Iđošu i Sajanu. Jako teško se organizujemo i ukoliko samo jedan od lekara ode na godišnji odmor ili bolovanje nema ko da ga zameni. U proseku od 60 do 80 pacijenata dnevno ima jedan doktor u opštoj praksi što je previše – pojasnila je naša sagovornica.

Ovog momenta u Domu zdravlja nedostaje 17 lekara. U opštoj praksi zaposleno je 20 doktora od kojih je troje na specijalizaciji i troje je na dužem bolovanju, tako da realno radi njih 14 . Potrebna su i dva pedijatra, dva doktora u Hitnoj službi i jedan ginekolog u Dispanzeru za ženu.

A.Đ.

 

 

zimska-sluzba-2025-(6)

U okviru smotre Zimske službe, gradonačelniku Mladenu Bogdanu i Miroslavu Dučiću, članu Gradskog veća predstavljeni su mehanizacija i ljudstvo firme „Eko – gradnja“ koja je dobila posao održavanja puteva u zimskim uslovima. Rad Zimske službe traje od 15. novembra ove do 31. marta naredne godine.

-U okviru smotre predstavljena je mehanizacija koja je tražena javnim pozivom koji je raspisan za posao Zimske službe – istakao je Đorđe Klenanc iz JP „Kikinda“, rukovodilac Zimske službe – Iako na lageru ima soli za posipanje saobraćajnica, dat je nalog izvođaču da pribavi još 150 tona, koliko se utroši za tri do četiri intervencije.

Osim dve utovarne mašine i tri kamiona sa posipačima na raspolaganju će biti i manja mašina za potrebe čišćenja Hitne službe, kruga Opšte bolnice i manjim ulicama u koje ne može da uđe veća mehanizacija. Saobraćajnice su podeljene na prvi i drugi prioritet s tim što se ulice prvog prioriteta čiste čim se stvore uslovi.

-Pored puteva, kao prioritetno biće i čišćenje pristupa najvažnijim zdravstvenim i obrazovnim ustanovama i vrtićima – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Za rad Zimske službe u budžetu je opredeljeno 20 miliona dinara. Ovim putem želim da apelujem na sugrađane, posebno na bicikliste, da vode računa u kakvom su stanju saobraćajnice pre nego što se uključe u saobraćaj. Na ovaj način izbeći će se nezgode, pa i povrede. Nadamo se blagoj zimi.

„Eko – gradnja“ zadužena je za održavanje oko 200 kilometara puteva na teritoriji grada.

-Mi smo potpuno spremni za posao za koji smo angažovani – napomenuo je Zoran Bjelan, tehnički direktor „Eko – gradnje“ – U Zimskoj službi biće dežurno dvadesetak radnika.

Državne puteve čisti firma „Vojput“, a Gradski trg i parking mesta JP „Kikinda“.

Program rada Zimske službe obuhvata čišćenje i izvoženje snega sa javnih površina u gradu kao i posipanje soli radi obezbeđenja prohodnosti u saobraćaju, a u zavisnosti od temperature i količine atmosferskih padavina. Prohodnost saobraćajnica ne podrazumeva da iste moraju u svakom trenutku biti očišćene do asfalta, već da na njima ne bude veća količina snega kako bi vozila mogla lagano da se kreću.

A.Đ.

saobracajna-policija-1

Članovi Lovačkog udruženja „Jelen“ iz Srpske Crnje, u nedelju 16. novembra, oko 10 časova, pronašli su obezglavljeno telo nepoznate osobe u ataru. Telo se nalazilo u plitkom kanalu sa vodom, okrenuto stomakom nadole. Preminula osoba na sebi je imala šorts i majicu kratkih rukava i već se nalazila u poodmakloj fazi raspadanja.

Lovci su odmah pozvali policiju, a na lice mesta su došli i forenzičari. O svemu je obavešteno zrenjaninsko Više javno tužilaštvo, a za sada nema zvaničih podataka o identitetu nastradale osobe.

saobracajna-policija-mup-2

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teške telesne povrede.  U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 40.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog neustupanja prvenstva prolaza  i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 18 učesnika u saobraćaju i izdata su 144 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od čega je pet vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 13 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 72 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 62 ostala prekršaja.

error: Content is protected !!