Град

Sova patrola (14)

Najvažniji deo „Sovembra“, celomesečne manifestacije kojom se želi dobrodošlica sovama u naš grad, njihovo najveće zimovalište na svetu, odvijao se danas, kada su, u prepodnevnim satima, osnovci iz Kikinde i Zrenjanina formirali „Sova patrolu“ i brojali ove ptice u krošnjama na Trgu. Pripadnici patrole najbolje poznaju sove jer su, istovremeno, i učesnici kviza koji se, takođe, održava danas.

– Inače u školi, u nastavi, jedva spomenemo sove, ali mi smo se pripremali za kviz i mnogo toga smo naučili. Najzanimljivije su mi gvalice, to su izbljuvci sova u kojem se nalaze kosti i perje, sve što sova ne može da svari iz obroka – kaže Filip Tunić, učenik šestog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“.

Njegovoj drugarici iz razreda, Nataši Đurin, najinteresantnije je kako sove uravnotežuju svoju populaciju.

– Sove su korisne jer balansiraju broj glodara. Takođe, ako ima više glodara, te godine i sove imaju više mladunaca – objašnjava Nataša.

Još jedan član ovog tima, Vukašin Bulajić, ima i svoju omiljenu sovu.

– Sove su mi jako slatke zbog narandžastih očiju i ušiju, koje i nisu uši, nego uške, što je samo ukras, dok su im uši sa strane – kaže Vukašin. – Meni se najviše sviđa kukuvija, najlepša je.

Više desetina đaka u brojanju su predvodili ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, na čelu sa izvršnim direktorom Društva, Milanom Ružićem, koji je prvi naš grad prepoznao kao grad sova.

– Oduševljen sam jer smo u najužem delu Trga prebrojali 150 sova, ostaje da završimo brojanje u okolnim dvorištima. Vegetacija je još uvek velika, lišće još ne opada i to nam dosta otežava brojanje – kaže Ružić. – Procena je da, ovog momenta, u Kikindi ima oko 230 sova, to je više nego ranijih godina. Ptice su tu, mirne su, navikle su na ljude. Uz to, deca svake godine sve više znaju o njima, imaju motivaciju i žele da sačuvaju prirodu. Kikinđani su savršeni domaćini, nema mesta u svetu koje je bitnije od Kikinde za sove i to je globalno poznata stvar.

Ružić dodaje da su za decembar već najavljene dve grupe turista iz Velike Britanije, kao i da su turističke ture za posetu sovama za narednu godinu već rasprodate. Sada moramo da vodimo računa da ne bude previše ljudi kako se ptice ne bi uznemiravale, dodaje Ružić.

Današnjoj akciji na trgu prisustvovali su i gradski čelnici.

– Samo u Kikindi je novembar „sovembar“ jer smo po sovama poznati u celom svetu – podsetio je Mladen Bogdan. – One obitavaju u našem gradu jer im prija atmosfera, a naš slogan i jeste da je Kikinda grad dobrih ljudi. Svi koji žele da dođu u naš grad su dobrodošli i svim organizatorima ove turističke manifestacije pružamo podršku.

Bogdan je dodao da je želja Grada da mlađe generacije učestvuju u ovakvim manifestacijama na kojima uče da čuvaju svoju okolinu i kako bi ovo znanje i svest o tome prenosili generacijama koje dolaze.

Najviše malih ušara – utina izbrojano je 2009. godine. Tada ih je bilo 743. Na jednom stablu “skućilo” se čak njih 145, teških ukupno 33 kilograma.

1266515_10200774866398449_1756570176_o

Opančarka Mirna Rackov i ikonopisac Sandra Stanković uskoro će poneti znak „Najbolje iz Vojvodine”. Oznaka kvaliteta je zapravo  priznanje svima onima koji, u oblastima kojima se bave, dostižu i prestižu ne samo domaće već i evropske standarde. Dodeljuje je Pokrajinski sekretarijata za privredu i turizam, a našim sugrađanka biće uručeno u sredu, 29. novembra u Vladi Vojvodine.

Podsetimo Mirna Rackov jedina je žena opančarka u Srbiji, vlasnica je zanatske radnje „Maca papučarica”. Bavi se izradom opanaka i obuće za folklor, a osim sa domaćim kulturno-umetničkim društvima sarađuje i sa inostranstvom tako da odnedavno njene opanke nosi i članovi srpskog društva u Beču. Poznata je i njena saradnja sa filmskom industrijom te je tako izrađivala opanke za serije i filmove među kojima su najpoznatiji „Koreni”, „Kralj Petar Prvi”, „Djeca s Kozare” i „Konstantinovo raskršće”. Između ostalih priznanja, dobitnica je i nagrade „Junaci mikrobiznisa 2023″.

Ikonopisac Sandra Stanković radi kanonske ikone uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve i nosilac je sertifikata starih zanata. Njene ikone deo su mnogih domova i crkava, a gotovo 3.000 do sada urađenih ikona krase brojne hramove u zemlji i inostranstvu, Srpsku crkvu u Sarajevu trajno ulepšava stalna postavka njenih radova – Srpske kraljice i princeze. Posebno je ponosna na ikonostas koji je uradila u Hramu svetih Kozme i Damjana, ali i na oslikavanje crkvice na Vodicama. Trenutno izrađuje i ikone za manastir Preobraženje  Gospodnje u Crnoj Gori.

Znak se dodeljuje u oblasti proizvoda, usluga, programa odnosno manifestacija, i u kategoriji stari zanati. Da se u Kikindi stari zanati neguju potvrđuju i naše dve sugrađanke jer su od ukupno tri dodeljena priznanja dva stigla u naš grad.

 

369060995_1018301469376873_8759852041874101599_n

Članovima Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Bašaida uručeno  specijalno vozilo „mahindra” koje će omogućiti brže i lakše intervenisanje na terenu.  Željko Pejin, predsednik  DVD Bašaid ističe da je sa ovim vozilom društvo maksimalno opremljeno. U takozvano navalno vozilo, koje je bilo u lošem stanju, i opremu  uloženo je oko 600.000 dinara.

-Već neko vreme insistirali smo na tome da dobijemo ovo vozilo i zahvaljujući angažovanju Saveta Mesne zajednice i lokalne samouprave sada smo upotpunosti spremni da pomognemo kada je najteže. „Mahindra“ sadrži pumpu visokog pritiska sa 300 litara vode, dok na običnoj pumpi zamenjuje 3.000 litra vode. Pored toga sa ovim vozilom lakše ćemo prići teže pristupačnim terenima na kojima izbije požar – pojasnio je Pejin.

Primopredaji  vozila prisustvovali su Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde, Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga i Nebojša Jovanov, član Gradskog veća. Ovom prilikom gradonačelnik Lukač precizirao je da  je lokalna samouprava pouzdan partner na kog svako dobrovoljno vatrogasno društvo može da računa.

-Ogroman je značaj dobrovoljnih vatrogasnih društava i u proteklih nekoliko godina svi zajedno potrudili smo se da  spremnost, ali i opremljenost bude znatno bolja nego što je bila. Svim dobrovoljnim vatrogascima zahvaljujem se na požrtvovanosti i tome što su uvek tu da zajedno sa profesionalnim vatrogascima pomognu. Lokalna samouprava je tu  da im izađe u susret i obezbedi im opremu za koju oni iskažu potrebu. Bašaidski vatrogasci jedni su od najorganizovanijih na teritoriji Grada i svojim angažovanjem i snagama, a uz pomoć Mesne zajednice, nedavno su adaptirali kompletan Vatrogasni dom – napomenuo je Nikola Lukač.

Vatrogasci iz Bašaida neretko pomažu svojim komšijama u okolnim selim i gradu, ali i u opštinama Novi Bečej, Zrenjanin i Žitište.

-Uvek smo tu da pomognemo i odazivamo se svim pozivima. Osim „mahindre“ imamo i vozilo FAP, kao i traktor sa cisternom od 7.000 litara vode – dodao je Željko Pejin

Bašaidsko vatrogasno društvo ima 19 dobrovoljaca i 20 omladinaca. Svaki od njih opremljen upotpunosti je opremljen odelima i neophodnom opremom. U ovoj godini članovi su pomogli u gašenju pet požara od kojih je četiri bilo na otvorenom, a jedan je bio u selu. Tri puta godišnje vatrogasci obiđu selo i razgovaraju sa meštanima o preventivi i šta mogu da urade da do požara ne dođe.

 

 

DOM ZDRAVLJA

Dom zdravlja 2018. godine dobio je akreditaciju i od tada svake godine ustanovu obilaze članovi Agencije za akreditaciju. Kontrolne posete su važne kako bi se utvrdilo da li se radi po propisanim standardima i koje eventualne nedostatke treba ukloniti, saznajemo od direktorice dr Biljane Marković.

-Nedavno smo imali četvrtu kontrolnu posetu, a u zaključku koji nam je stigao ovih dana stoji da timovi, rukovodstvo i svi zaposleni uspešno primenjuju sve zakonom propisane standarde. Akreditacija je zapravo proces , a članovi komisije prate kvalitet našeg rada   i procenjuju koliko su kvalitetne naše usluge prema pacijentima. Pošto su ocene dobre i osećaj je lep za sve nas koji radimo u Domu zdravlja i trudimo se da sugrađanima pružimo najbolju moguću zdravstvenu negu – istakla je dr Marković.

Dom zdravlja akreditaciju je dobio na sedam godina i svi zaposleni su u obavezi da ispunjavaju propisane standarde.

-Potrebno je da radimo kvalitetno i da ne zaostajemo za novim standardima i procedurama. Rešenje koje nam je stiglo potvrdilo je ono što su nam članovi komisije prilikom provere rekli, a to je dobar opšti utisak o radu naše ustanove , kao i činjenica da smo svi zajedno doprineli unapređenju akreditacionih standarda, što je i naša obaveza – dodala je naša sagovornica.

Komisija sagledava celokupnu situaciju od kadrova, preko prostora u kom se nalaze ambulante, do toga koliko se svi uključuju u to da se poboljša zdravstvena zaštita.

-Od same akreditacije, do danas imali smo puno izazova, prvenstveno tu mislim na pandemiju korona virusom. Tu je i konstantan problem sa kadrovima jer nemamo mladih lekara, a stariji odlaze u zasluženu penziju. To nije problem samo kikindskog, nego maltene svih domova zdravlja u manjim mestima u našoj zemlji – napomenula je dr Biljana Marković.

Konkurs za prijem novih lekara konstantno je otvoren, a trenutno su  na specijalizaciji četiri lekara iz opšte medicine, dve doktorke iz pedijatrije, jedna doktorka iz stomatologije i dodeljena je još jedna.

Dispanzer za žene u novom prostoru

Dispanzer za žene iz sadašnje zgrade koju deli sa Medicinom rada biće preseljen u nekadašnji Antituberkulozni dispanzer bolesnike. Projektna dokumentacija je završena i očekivanja su da će i radovi početi kako bi se prostor adaptirao za potrebe ginekologije. U prvo vreme Dispanzer za žene imaće dve ambulante za preglede, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju. Biće mesta i za čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno.

Sovembar likovni konkurs (1)

Radionice, takmičenja u znanju, izložbe, predavanja, deo su edukativne manifestacije „Sovembar“ Turističke organizacije Grada koja traje već 11 godina. Ove godine, četvrti put, u saradnji sa Centrom za stručno usavršavanje, organizovan je i likovni konkurs za mališane u vrtićima, na temu „Sova ušara – redovan gost našeg grada“.

Da su deci sove veoma zanimljive i rado ih crtaju, pokazuje i podatak da je na konkurs stiglo čak 211 likovnih radova.

– Oduševljeni smo radovima i dečijom maštom koja je neverovatna. Svake godine nam stižu drukčiji radovi i drago nam je što se odazvala većina vrtića – kaže Gordana Trnić iz Centra za stručno usavršavanje.

Dodela nagrada najboljima upriličena je večeras, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Hol je bio ispunjen mladim umetnicima, ali neki od njih bili su pomalo i zabrinuti.

– Mi smo u vrtiću odlučili da crtamo sove i lepu nagradu sam dobila, zato sam srećna. Ali sove nikad da dođu – poverila nam se petogodišnja Mina Vuksanović.

Mina je među laureatima koje je odabrao žiri u kojem su radile akademik Mirjana Kojić i Marijana Mirkov iz Turističke organizacije.

– Konkurs je jedan segment „Sovembra“ koji organizujemo zajedno sa mališanima upravo u mesecu u kojem su naše sove ušare odlučile da Kikinda postane najveća prestonica sova na svetu. Stiglo je mnogo izuzetnih radova i ponovo nam je bilo teško da odlučimo koje da nagradimo. Dodelili smo deset pojedinačnih priznanja i tri pohvale za kolekcije radova – rekla je Marijana Mirkov.

Za pojedinačne radove, nagrađeni su: Tadija Malogajski iz vrtića „Bambi“, Una Rackov iz vrtića „Plavi čuperak“, Staša Bubulj, Stefan Stajić, Jakša Jovanović i Mitra Periz iz vrtića „Kolibri“, Aleksej Stanaćev, vrtić „Pčelica“, Marsel Kalanjoš iz OŠ „6. oktobar“, Miloš Šugić iz „Mikija“, Mirna Božić iz vrtića „Lastavica iz Banatskog Velikog Sela. Za kolekcije radova pohvaljeni su vaspitači: Tijana Palatinuš i Tijana Francuski iz „Kolibrija“, Dragoslav Tanackov i Mirjana Stanišić iz vrtića „Miki“ i Jasmina Demić iz vrtića „Pčelica“.

Najuspešniji mališani dobili su materijal za slikanje i crtanje, slatkiše i knjige „Bukvar veština i vrlina“ koje je poklonila autorka, naša sugrađanka Desanka Ristić. Pre dodele nagrada svoje edukativne, tematske, „tihe knjige“ predstavile su Snežana Milićev i Snežana Budimir.

U nastavku programa „Sovembra“ za petak je zakazana prva „Sova patrola“. Brojanje sova na gradskom trgu trajaće od 10.30 do 12 sati, kada će, u sali „Partizana“, početi finale kviza „Šta znamo o sovama“ za osnovce. Takođe u „Partizanu“ biće, od 10 do 16 sati, postavljena izložba likovnih radova osnovaca i srednjoškolaca.

Od 13 sati, u Kulturnom centru, knjigu “Ptice Srbije i Evrope – vodič za raspoznavanje” predstaviće Milan Ružić, glavni urednik knjige i direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

401066412_3261829994115153_4100463251669275014_n

Predsednik Privredne komore francuske regije Val Doaz i zamenik predsednika Privredne komore Pariza Pjer Kišli i predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević boravili su u radnoj poseti našem Gradu prilikom koje su se sastali sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, njegovim saradnicima, predstavnicima kompanija „Le Belier“, „Mekafor” i Regionalne privredne komore. Ovom prilikom predstavljeni su privredni potencijali Kikinde.

-Drago mi je što sam u Kikindi za koju me vežu i rodbinske veze. Saradnja Privredne komore Vojvodine i Val Doaza  započeta je pre pet godina i korak po korak napredujemo ka što boljem povezivanju kompanija iz dve zemlje. Poljoprivreda je primarna ovom delu Banata i u Val Doazu imamo velike projekte koji se odnose na ovu privrednu granu.  Ovo je moja prva poseta vašem Gradu i nakon što sagledam sve potencijale koje imate potrudiću se da animiram kompanije iz Francuske. Gradonačelnika Lukača pozvao sam da nas poseti i da još više produbimo saradnju – rekao je Kišli.

Predstavnici Val Doaza veliki su prijatelji Srbije i želja im je da se što više približe našim privrednicima, dodao je Boško Vučurević.

-Siguran sam da ćemo u budućnosti puno sarađivati. U centru Val Doaza je najveći aerodrum u Evropi Šarl de Gol, tako da je najveći deo privrede vezan za avio industriju. Kikinda ima tradiciju automobilske industrije što može biti dobra veza. Ovakve posete stvaraju dobar privredni ambijent – napomenuo je Vučurević

U Kikindi posluju dve francuske kompanije „Mekafor“ i „Le Belijer“ kojima je gradska uprava odličan partner, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Predstavili smo naše potencijale, dobru saradnju sa „Mekaforom“ i „Le Belijerom“ koji posluju u našoj sredini, kao i spremnost da pomognemo svim investitorima koji dođu u naš grad. Kikinda ima dugu tradiciju u automobilskoj industriji, ali i u drugim branšama i to je opredelilo delegaciju iz Francuske da nas poseti. U „Mekaforu“ se već proizvode delovi za avio industriju i siguran sam da će naš gost iz Francuske predstaviti našu sredinu kao dobro mesto za ulaganje i investiranje. Siguran sam da će puno doprineti i izgradnja brze saobraćajnice, ali i blizina Evropskoj uniji – precizirao je Lukač.

Za prvih deset meseci iz Vojvodine je izveženo dobara vrednih oko osam milijardi evra za Francusku. U odnosu na isti period prošle godine to je rast od četiri procenata.

Zeleni kviz (2)

“Zeleni kviz – pokaži svetu kako čuvaš planetu” namenjen učenicima petog i šestog razred danas je, u Kulturnom centru, imao svoje treće izdanje. Radi unapređenja odnosa mladih prema zaštiti životne sredine i održivom razvoju organizuje ga Pokret gorana u saradnji sa VŠSSOV i Kancelarijom za mlade, i uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

Najviše znanja danas su pokazali učenici Osnovne škole „Đura Jakšić“. Drugi su bili đaci iz Škole „Sveti Sava“, a trećeplasirana je ekipa OŠ „Milivoj Omorac“ iz Iđoša“.

Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj podsetila je da je ekološka edukacija i buđenje ekološke svesti dugotrajan proces.

– Veoma je važno upoznati prirodu, naučiti na koji način treba da je štitimo i zato Sekretarijat podržava svaki vid edukacije i saradnju sa udruženjima i pokretima – rekla je Narančićeva.

Za učešće u kvizu ove godine prijavile su se, pored prvoplasiranih, i škole:  škole: „Vasa Stajić“ iz Mokrina, „Mora Karolj“ iz Sajana, „Prvi oktobar“ iz Bašaida i „Feješ Klara“. Prijavljivanje je bilo dobrovoljno, tako da čestitke pripadaju svima koji su uložili trud da se posvete ekologiji u vannastavnim aktivnostima.

– Cilj je širenje ekološke svesti mladih. Ove godine imali smo veliko interesovanje osnovnih škola. Svi učesnici dobili su mlade sadnice listopadnog drveća, a finalisti „zelene vaučere“ za koje mogu da kupe sadnice drveća ili cveća – rekla je Nevena Mesaroš Oličkov, predsednica Građanskog udruženja Pokret gorana Kikinde.

Organizovanje kviza finansira Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu.

Kozarci i Nasa kuca

Članice Udruženja žena „Novi Kozarci“ posetile su danas korisnike Dnevnog boravka Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, „Naše kuće“, i uručile im vredan poklon.

– Humanitarnim aktivnostima bavimo se već 40 godina, a takmičenje u pravljenju pita, „Pitijadu“, organizovale smo ove godine 13 put. Svaki put napravimo „pitu za Ginisa“ i novac od njene prodaje na manifestaciji dajemo u humanitarne svrhe. Ove godine pita je bila duga 30.53 metara i sakupile smo 15 hiljada dinara koje smo odlučile da poklonimo korisnicima „Naše kuće“ – kazala je Boja Oljača, predsednica Udruženja.

Zahvaljujući na poklonu, v. d. direktorica Centra, Nikoleta Pavlov, objasnila u šta su rešili da ulože dobijeni novac.

– Kupili smo „blutut“ zvučnik koji ćemo moći da koristimo kada idemo u prodaje ili imamo neke aktivnosti napolju. Mi imamo zvučnike, ali su teško prenosivi i uvek moramo da pozajmljujemo struju da bismo ih aktivirali na otvorenom prostoru. Sada će sve to biti mnogo lakše, moći ćemo uvek da imamo muziku. Možda ćemo praviti i svirke na otvorenom. Moći ćemo na više načina da ga koristimo – rekla je Pavlova.

Za korisnike Dnevnog boravka koji uvek s radošću primaju goste ovaj dan bio je  poseban i zbog čuvenih kozaračkih pita koje su im donele humane članice Udruženja „Novi Kozarci“.

Zimska sluzba (1)

Gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije Nebojša Jovanov prisustvovali su danas smotri Zimske službe.

– Ovo je samo deo mehanizacije koja će biti na raspolaganju – rekao je Jovanov. – Nabavljene su i dovoljne količine soli i kamenog agregata za četiri do pet intervencija, koliko je uobičajeno. Postupaće se prema usvojenom planu rada Zimske službe za 2023/2024. godinu, uz poštovanje prioriteta održavanja. Prvi prioritet su zdravstvene ustanove – Bolnica, domovi zdravlja, a zatim će se čistiti ostale ulice prema prioritetu i vremenskim uslovima.

Da je sve spremno za održavanje saobraćajnica u zimskim uslovima potvrdio je i direktor „Graditelja“, Dragoljub Šugić.

– „Graditelj“ je u konzorcijumu sa firmom „Vojput“ iz Subotice dobio posao održavanja puteva u Kikindi i mašine su spremne. Prema planu Zimske službe ovde su tri kamiona sa posipačima, jedna kombinovana mašina sa plugom i posipačem i dodatno smo ubacili traktore da bismo olakšali radove u slučaju zaleđenih saobraćajnica i većih padavina, kada će biti aktiviran i grejder – rekao je Šugić.

Kako je naglašeno, u magacinima je 150 tona putne soli i 30 tona hladne asfaltne mase za krpljenje udarnih rupa u zimskom periodu. Planom rada utvrđeno je da Zimska služba održava puteve prvog i drugog prioriteta u gradu i van njega u dužini od oko 130 kilometara, sve do kraja marta. Nekategorisani putevi trećeg prioriteta biće čišćeni u slučaju većih padavina i vanrednog stanja.

DSC_3457

U Centru za stručno usavršavanje je realizovan, šesti kamp „Kikod klub“, finansirao Pokrajinski sekretarijat za  obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice. Ovogodišnji kamp je još jedan doprinos razvoju dečije kreativnosti i razvijanju veština kroz realizaciju radionica „Kreiraj svoj plakat“. Korišćenjem onlajn resursa, učenici su zajedno sa profesorima Tanjom Radovanom i Arpadom Pastorom dizajnirali plakate na zadate teme kroz koje su razvijali svoju samostalnost i kreativnost. Uživali su u kvalitetno provedenom vremenu i rezultatima svog rada. Primena dizajna tokom školovanja ali i u svakodnevnom životu predstavljena je na ovim radionicama.

Cilj projekta „Prolećni kamp Kikod klub“ je organizovano i stručno vođeno slobodno vreme učenika u vannastavnom periodu. Kvalitetno osmišljavanje vremena i organizacija aktivnosti za učenike kroz upoznavanje onlajn resursa na lak i zabavan način. Radionice su realizovane sa učenicima kikindskih osnovnih škola i Ekonomsko-trgovinske škole u Kikindi.