Град

Orhideja 5

Članice Udruženja žena „Orhideja“ iz Banatskog Velikog Sela učestvovale su, nedavno, na manifestaciji „Kreativa – ženskih ruku delo“ koje priređuje istoimeno udruženje iz Ostojićeva. U svoje mesto donele su još jednu zahvalnicu kao priznanje za izuzetan rad u očuvanju tradicije – ovoga puta za svoje vezene peškire.

– Pravimo i jastuke, unikatne saksije, igračke, magnete – kaže predsednica Udruženja, Novka Pavlović. – Sada se pripremamo za Sajam zavičaja, na kojem redovno učestvujemo.

Uz podršku Fonda za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu i Pokrajinske vlade, manifestacija koja se održava u Novom Sadu, promoviše privredni, kulturni i turistički potencijal Srba širom regiona. Među udruženjima iz nekoliko država obavezno su i Velikoselke iz „Orhideje“. Takođe, zahvaljujući Fondu, učestvuju i na “Kočićevom zboru” na Manjači kod Banja Luke.

Tradiciju svog kraja čuvaju u radionicama u kojima nastaju nove kreacije, a pored toga, svake nedelje održavaju se i sastanci na kojima se svode bilansi i planiraju nove aktivnosti.

– Udruženje ima 16 stalno aktivnih žena i sve smo zaposlene. Ipak, uspevamo da se organizujemo, da učestvujemo u programima, da sarađujemo sa udruženjima iz svih kikindskih sela, iz Zrenjanina, Srpskog Itebeja, Bukovca, Temerina, Banatskog Karađorđeva –  kaže Pavlovićeva.

Kako bi mogle da finansiraju odlaske na proslave i druženja na kojima se obavezno razmenjuju iskustva, žene „Orhideje“ uspešno neguju i preduzetnički duh.

– Sve što napravimo, a pravimo mnogo toga, prodajemo na vašarima i bazarima, i tako skupljamo novac – objašnjava predsednica. – Moram da istaknem da nam u svemu mnogo pomaže naša Mesna zajednica, kao i Grad, od kojeg dobijamo novac po projektima.

S druge strane, one uzvraćaju angažmanom kad god je to potrebno i spremne su, uprkos obavezama, da pomognu i pridruže se svim akcijama u svom mestu. Tako su, letos, od svoje Mesne zajednice, dobile zahvalnicu za izuzetan doprinos u obnovi Zavičajne kuće, na šta su posebno ponosne.

Da se za Banatsko veliko Selo nadaleko čuje i zna, doprinelo je i to što je ovo udruženje, dve poslednje godine, osvajalo titulu „Kraljice ajvara“ na takmičenju „Izađi mi na teglu“ u Kikindi. Kao predstavnice grada zatim su nastupale na državnom nadmetanju na Adi Ciganliji.

– Oba puta u Kikindi dobile smo „smederevac“ – kaže Novka Pavlović. – Jedan smo prodale i kupile električni šporet, pa sada u svako doba možemo da pravimo svoje specijalitete.

Rad kreativnih i vrednih žena iz ovog mesta prepoznaju i donatori pa će, uz njihovu pomoć, uskoro, u zgradi Mesne zajednice, u kojoj su smeštene, opremiti još jednu, „zavičajnu sobu“.

Očuvanje tradicije, predstavljanje svog sela i grada, ali i negovanje zajedništva, najvažniji su uspesi ovih vrednih žena koje, novim generacijama, ostavljaju najvrednije – entuzijazam, volju i jedinstvo bez materijalne koristi – u amanet.

 

STANISLAVA REZULTATI IZBORA

Stanislava Hrnjak kandidatkinja liste „Aleksandar Vučić Srbija ne sme da stane”, u ime stranke i u svoje lično ime, zahvalila se sugrađanima na podršci koji su im ukazali na izborima.

Srpska napredna stranka u Kikindi je osvojila 54,92 odsto glasova od ukupnog broja izašlih na birališta. Poverenje ovoj partiji dalo je 15.886 sugrađana, što je više u odnosu na izbore pre godinu i po dana. Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora SNS-a i kandidatkinja za pokrajinsku poslanicu „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ zahvalila je svim građanima koji su od ranih jutarnjih sati do zatvaranja biračkih mesta ispunili svoju građansku dužnost.

POGLEDAJTE VIDEO:

e52c4979-703b-40fb-ad12-8830bb217c53

Birališta u Srbiji zatvorena su u 20 sati, a među prvima je na biračko mesto izašla kandidatkinja za pokrajinsku poslanicu na listi „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

 

– Kao i svaki put kada je izborni dan prva obaveza u jutarnjim satima po otvaranju biračkog mesta je da glasamo. Ovo je svojevrsni praznik demokratije i dobra prilika da se građani izjasne i ocene sve političke programe i platforme. Ono što  obeleževa današnji dan je da će naši sugrađani odrediti budućnost kako Vojvodine, tako i Srbije. Uvek su Kikinđani izlazili na birališta i prošle godine imali smo izlaznost od 64 odsto, tako da  i na ovim izborima očekujem sličnu izlaznost – istakla je Stanislava Hrnjak.

U pratnji supruge  glasao je Milenko Jovanov, kandidat sa liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u proteklom sazivu Narodne skupštine.

– Očekujem da što veći broj sugrađana izvrši svoju građansku dužnost i da na taj način kažu kakvu Srbiju žele. Nadam se da će podržati rezultate koji smo postigli u prošlosti i da će glasati za politiku koja je te rezultate iznedrila. Nadam se da će glasati za ljude koji su postavljene zadatke i ciljeve ostvarili. Očekujem da ćemo već sutra nastaviti da se borimo za dalji razvoj Srbije, za dalje podizanje životnog standarda, za bolji život svih nas, za bolju infrastrukturu, podizanje Kikinde, Srbije i Vojvodine – precizirao je Jovanov.

Svoju građansku dužnost na biračkom mestu broj 9 u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ obavio je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je na biralište izašao zajedno sa porodicom, decom i roditeljima.

– Na glasanje sam došao sa svojim roditeljima i svojom decom. To su tri generacije koje apsolutno shvataju koja je važnost današnjih izbora. Siguran sam da je to razlog velike izlaznosti u našoj sredini. Kao što je u mojoj porodici, tako svi treba da budemo u jednoj kući i da jedni drugi podržavamo i očuvamo Srbiju. Građani su razumeli poruke i bojazan da bi neko drugi poremetio napredak Srbije. Hvala mojim sugrađanima što su izašli u velikom broju na birališta i što su prepoznali važnost izbora. Samo zajednički, razumevajući jedni druge možemo u narednom periodu da napredujemo – poručio je Lukač.

393091952_377719737997694_8439293356793338367_n

U 11 sati u Kikindi izlaznost je 19,6 odsto od ukupnog broja upisanih birača.

U pratnji supruge  glasao je i Milenko Jovanov, kandidat sa liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” i šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u proteklom sazivu Narodne skupštine.

 

Na biračkom mestu 32 u nekadašnjoj Mesnoj zajednici „Lidija Aldan” glasanje protiče u najboljem redu. Mesto je otvoreno u 7 sati, a od 952 birača upisanih za pokrajinske i 954 za republičke izbore, do 11 sati svoju građansku dužnost ispunilo je 192 birača.

 

bd75b0c2-c7a0-4394-aee7-bee74422d81a

U Srbiji se danas održavaju parlamentarni i pokrajinskih izbori,  a u 65 gradova i opština istovremeno se održavaju i izbori za lokalne skupštine. Svih 60 biračkih mesta na teritoriji Grada otvoreno je na vreme, u sedam sati. Među prvima je na biralište izašla pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke Stanislava Hrnjak.

Na biračkom mestu 9 u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ upisano je 866 birača.

c5b60cf3-089c-497c-af58-132f6001981e

Božićni vašar organizovan je ispred Rimokatoličke crkve Svetog Franje Asiškog u centru Grada. Na tezgama su se mogli naći novogodišnji ukrasi, ikebane, ručni radovi, korpice, kape, šalovi i sve u znaku Božića i Nove godine. Već po tradiciji za sve sladokusce tu je bio i tradicionalni kurtoš kolač, kao i langoš koji su pripremale članice KUD-a „Eđšeg“.

-Želeli smo da ponudimo sugrađanima naše tradicionalno jelo. Langoš podjednako vole i stari i mladi i među mađarskim življem ovo je jedna od omiljenih poslastica. Recept je jednostavan potrebni su voda, so, brašno, kvasac i malo ulja, a ono što je važno je da se testo dobro izradi kako bi naraslo i bilo ukusno – saznajemo od Irene Kiš, članice „Eđšega“.

Marija Demeši na vašaru je prodavala med porodice Dražić koji proizvodi njena sestra Klara. U ponudi je bio bagremov med iz Požarevca gde su pčele bile na ispaši, lipov med sa Fruške Gore i suncokretov med iz Aradca.

-Med je kvalitetan jer dolazi iz ekološki čistih sredina, a o njegovim blagodetima ne treba puno pričati. Za Božić se kod nas prave medenjaci i kada su od pravog meda nema lepših kolača. Poslednju adventsku sveću upalićemo na Badnji dan, 24. decembra, a nakon toga slavimo Božić. U našoj crkvi imali smo i interesantno predavanje jer je najvažnija duhovna priprema za najradosniji praznik – otkrila nam je Marija Demeši.

U ponudi su bili žito i orasi koje je pripremila sugrađanka Vesna Markovljev.

-I za katolički i za pravoslavni Božić tradicija je da se zasadi žito koje, pošto nikne, povežemo sa crvenom mašnom. Ja sam napravila korpice u kojima je zasađeno žito za sve one domaćice koje nisu stigle to da urade. Žito sam posejala za Mikulaš i da bi uspelo potrebno ga je zalivati i negovati – saznajemo od Vesne Markovljev.

Sa paljenjem treće adventske sveće počinju i pripreme za Badnji dan i Božić otkrile su nam naše sagovornice.

-Na Badnji dan se posti, a na trpezi su jabuke, orasi, suve šljive, postan pasulj i nasuvo sa makom. Dočekujemo i korinđaše koji nam požele srećne praznike i koje darujemo. Za Božić se okupi porodica i ja pripremam supu, patku ili gusku  i lepe kolače uz obavezne štrudlice sa makom  i orasima – otkrila nam je Irena Kiš.

Pripreme za Božić Marija Demeši je već započela.

-Praviću štrudle sa makom i orasima i medenjake. Svi ovi kolači imaju svoje značenje. Mak ima puno zrna i to je želja da nam naredna godina bude berićetna, orah treba da nam donese zdravlje, a med je tu da nam naredna godina bude slatka. Sa radošću dočekujem i korinđaše koji nagoveštavaju Isusovo rođenje i nekada davno išli su od kuće do kuće u kojima su izveli predstavu o rođenju Hrista. Badnji dan obeležavamo u porodičnom krugu, a na sam Božić odlazi se da se čestita praznik i to sa medenom rakijom – rekla je Marija Demeši.

Poseban ugođaj Božićnom vašaru dala je jelka koja je izazvala pažnju sugrađana.

 

med zeravica

Gazdinstvo Žeravica iz Bašaida koje je učestvovalo na Etno sajmu hrane i pića u okviru štanda Grada nagrađeno je posebnim priznanjem u kategoriji meda i proizvoda od meda. Suncokretov med koji proizvodi Radovan Žeravica odlično je ocenjen, a nagrada je još značajnija kada se uzme u obzir da se na sajmu u Beogradu predstavilo više od 300 proizvođača tradicionalnih prehrambenih proizvoda. Sajam je imao međunarodni karakter, sa učesnicima iz Republike Srpske, BiH, Crne Gore i Grčke. Cilj manifestacije ostao je nepromenjen tokom godina, a to je  utemeljenje robne marke etno proizvoda.

Radovan je pčelarstvom počeo da se bavi pre sedam godina na nagovor prijatelja iz Novog Bečeja.

-Danas imam 70 košnica, a počeo sam sa četiri. Proizvodim med od uljane repice i on prvi dođe. Nakon toga sledi bagremova, pa suncokretova paša. Osim čistog meda kupcima nudimo med sa bundevinim semenom, sa koprivom, sa cimetom, suvim orašastim plodovima, sa sušenim plodovima, polenom, propolis u medu – kazao je Žeravica.

Kako bi na najbolji način iskoristili blagodeti koje pčele pružaju Radovanova ćerka Sanja Ćirić Žeravica postala je sertifikovani apiterapeut. To je osoba koja je specijalizovana za lečenje upotrebom pčelinjih proizvoda. Oformili su apikomoru sa inhalacijama gde je moguće inhalirati se vazduhom iz pčelinjih košnica. Za inhalaciju se koriste polen, med, matična mleč, propolis. Vazduh iz košnice udiše se kroz inhalator i tako se rešavaju tegoba. Apikomora izgrađena je od prirodnih materijala i radi kada su i pčele aktivne. Sanja proizvodi i meleme i kreme od pčelinjeg voska u koji se dodaju biljna ulja.

 

moja prva plata 1

Na program Nacionalne službe za zapošljavanje „Moja prva plata“, čiji je cilj podsticanje zapošljavanja mladih i podrška privredi da dođe do nedostajućeg kadra, na teritoriji Severnobanatskog upravnog okruga prijavio se 131 poslodavac sa 317 radnih mesta. Među njima je 18 poslodavaca iz javnog sektora sa 45 radnih mesta, dok je 113 firmi iz privatnog sektora sa 272 radna mesta, saznajemo od Ivane Felbab, načelnice Odeljenja za posredovanje u zapošljavanju Filijale Nacionalne službe za zapošljavanje.

-Poslodavci iz privatnog sektora najviše traže radnike sa srednjom školom i to u oblastima administracije, trgovine i mašinstva. U javnom sektoru najveća je potražnja za medicinskom strukom. Kada je reč o osobama koje imaju visoku stručnu spremu poslodavci traže diplomirane ekonomiste i tehnologe – istakla je Felbabova.

Program je namenjen društveno odgovornim poslodavcima koji su spremni da daju šansu mladim ljudima da steknu svoja prva radna iskustva, osposobljavajući ih za samostalan rad na konkretnim poslovima, a prema unapred utvrđenom planu osposobljavanja. Mladi do 30 godina imali su mogućnost da se na oglašene pozicije prijave do 6. decembra.

-Prijavilo se 96 kandidata i to najviše za administrativne poslove i oblast trgovine. Uslov je bio da se nalaze na evidenciji, da imaju najmanje srednju stručnu spremu, da su do 30 godina, da nemaju radnog iskustva ili da je ono kraće od šest meseci, da nisu ranije koristili sredstva iz programa „Moja prva plata“, kao i da nisu u prethodnih šest meseci bili u radnom odnosu kod poslodavca kod kog konkurišu – podsetila je naša sagovornica.

U toku je izbor kandidata koji traje do 22. decembra. Najkasnije do 29. decembra na portalu „Moja prva plata“ biće objavljene konačne liste poslodavaca sa brojem izabranih kandidata.

-Nakon što izađe konačna lista zaključenje trojnog ugovora između Nacionalne službe, poslodavca i odabranog kandidata biće organizovano od 1. do 19. januara naredne godine – pojasnila je Ivana Felbab.

Program „Moja prva plata“ podrazumeva osposobljavanje nezaposlenog za samostalan rad radi sticanja veština, znanja i kompetencija. Program se realizuje bez obaveze zasnivanja radnog odnosa. Po isteku osposobljavanja za rad poslodavci odlučuju da li će zasnovati radni odnos sa kandidatima.

Plata i doprinosi devet meseci

Program „Moja prva plata“ finansira se devet meseci. Srednjoškolci dobijaju 28.000 dinara, a oni sa visokim obrazovanjem imaju zaradu od 34.000 dinara. Svima se uplaćuje doprinos u slučaju povrede na radu i profesionalne bolesti. Novac im isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje, a poslodavci mogu mladima da isplate i dodatna sredstva koja ne mogu da budu veća od iznosa koji isplaćuje NSZ.