Град

400627312_3709076699374824_7056514567321996762_n

Sveti Mikloš kog vernici Rimokatoličke veroispovesti proslavljaju 6. decembra praznik je kom se deca najviše obraduju. Mikulaš, kako ga u narodu zovu i ove godine neumorno je delio paketiće dobroj, ali i nevaljaloj deci. Tako je bilo i u KUD-u „Eđšegu“ gde je 150 dece od  godinu dana do osmaka iz Kikinde i Mokrina dobilo zaluženi paketić.

-Već po tradiciji za decu je upriličena priredba o ovom svecu koju su pripremili njihovi drugari iz OŠ „Feješ Klara“. Predstavu je osmislila nastavnica Violeta Momić, a pomoć je pružio i režiser Šandor Kiralj. Očuvanje darivanja dece za Mikulaš je važno jer nam pomaže da čuvamo tradiciju i kulturu mađarskog naroda – istakla je Petra Kiralj, predsednica kikindskog Omladinskog foruma SVM-a.

Pored obaveznih slatkiša, sva dobra deca dobila su orahe i voće, a za mališane koji nisu bili poslušni Mikulaš pripremi drvo, ugalj, šargarepu i krompir. Veliku pomoć u pripremi paketića pružila su udruženja žena, članovi KUD-a „Eđšeg“, udruženje prosvetnih radnika „Vera Pastor“ Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine omladinski i ženski forum SVM.

I sve mališane u Sajanu na sam 6. decembar Mikulaš nagrađuje. Običaj ustanovljen u ovom selu je da Mikulaš ide od kuće do kuće, razgovara sa decom i deli im paketiće. Njega u ovom pohodu prati Krampus, zadužen za neposlušnu decu koji na sreću nikada nema puno posla.

Prema narodnom običaju, na dan Svetog Mikloša deca treba da očiste cipele i čizme jer, ako se Mikulaš ne pojavi lično, u tajnosti ostavlja poklone u cipele.

400538357_1525678941585296_7893479247924519659_n

Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava za nabavku bicikala kao ekološki prihvatljivog načina prevoza koji je drugi put raspisala lokalna samouprava izazvao je veliko interesovanje građana tako da je sa 239 njih potpisan ugovor o subvenciji u iznosu od 10.000 dinara. Prvobitno je bilo planirano da se pomogne kupovina 100 bicikala, ali je Grad izašao u susret svima koji su imali validnu dokumentaciju.

-Kupiću tricikl sinu. Iako je još mali i moći će da ga vozi za dve godine, želela sam da iskoristim priliku i konkurišem za sredstva. Drago mi je što nam je Grad omogućio da putem subvencije možemo da kupimo nove bicikle – rekla nam je Anita Bucalo.

I Blagoja Lagundžin pohvalio je gest lokalne samouprave

-Radim u „Tozi Marković“, a stanujem kod „PIK-a“. Bicikl mi je osnovno prevozno sredstvo i lakše ću svakodnevno prelaziti deonicu od šest kilometara – saznajemo od Lagundžina.

Ugovore sa sugrađanima potpisao je gradonačelnik Nikola Lukač, a ovom događaju prisustvovala su i Stevan Iličić, član Gradskog veća i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Za Kikinđane je bicikl tradicionalno prevozno sredstvo, svi ih rado voze i ovo je način da pomognemo da dođete do novih dvotočkaša. Živimo u ravnici i to nam je prednost, a ujedno čuvamo životnu okolinu i propagiramo zdrav način života. Siguran sam da ćete ih koristiti i da će vam biti od velike koristi u svakodnevnom životu – naveo je gradonačelnik Lukač obraćajući se okupljenima.

Stevan Iličićpojasnio je da su konkursnu dokumentaciju predala 244 građana.

-Konkurs je u istom danu i otvoren i zatvoren i to je dokaz da je ova mera vrlo popularna kod sugrađana. Cilj je da se smanji emisija štetnih gasova, ali i podsticanje zdravih životnih navika kod sugrađana, kao i da se bave fizičkom aktivnošću – rekao je Iličić.

Najavljeno je da će novi konkurs biti raspisan već krajem februara i da će u budžetu za ovu namenu biti izdvojeno 2,5 miliona dinara za 250 bicikala.

rbt

U prisustvu Njihovih Kraljevskih Visočanstava prestolonaslednika Aleksandra i princeze Katarine kao i ambasadora Republike Koreje u Srbiji Li Đeunga, Opštoj bolnici Kikinda uručena je vredna donacija u vidu medicinske opreme – dva inkubatora, stacionarni i transportni i dva pacijent monitora.

Svečana dodela upriličena je u Belom Dvoru u Beogradu, u prisustvu direktora zdravstvenih ustanova i predstavnika Ministarstva zdravlja. Donacija kikindskoj bolnici koju je u saradnji sa Fondacijom Princeze Katarine obezbedila Vlada Republike Koreje vredna je 3,8 miliona dinara,a kako je naglasila dr Vesna Tomin, v. d. direktora OB Kikinda, od ogromnog je značaja prvenstveno za unapređenje rada Službe za neonatologiju.

-Drago mi je što je Opšta bolnica Kikinda prepoznata kao zdravstvena ustanova vredna ulaganja, koje, kada se ima u vidu stručni kadar, predstavlja kapital za budućnost i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu građana kikindske opštine i šire – rekla je dr Vesna Tomin.

Njegova Ekselencija ambasador Republike Koreje u Srbiji Li Đeung naglasio je da je ova donacija samo jedan od humanitarnih programa koje njegova zemlja sprovodi u Srbiji i izrazio spremnost za buduću saradnju sa Fondacijom Princeze Katarine, kao i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije.

Princeza Katarina je izrazila veliko zadovoljstvo i zahvalnost na pomoći Republici Koreji i doprinosu boljem životu građana Srbije.To je.kako je istakla, velika podrška ne samo pacijentima, već i zdravstvenim ustanovama i zaposlenima u njima. Obrativši se prisutnima ovo je potvrdio i Prestolonaslednik Aleksandar, uz zahvalnost Vladi Republike Koreje na brizi za zdravlje građana Srbije.

BEDEF (1)

Polaznici Male škole rokenrola kikindskog Studija „Maus“ osvojili su čak šest medalja na četvrtom BEDEF-u, Bečejskom dečijem festivalu, održanom proteklog vikenda.

“Fenix”

Prvi nastup mladih talentovanih rokera bio je u ozbiljnoj konkurenciji oko stotinu dece i mladih. Odlukom stručnog žirija, za najboljeg bubnjara na takmičenju proglašen je Nikola Linjački. Grupa „Metalic Gate“ osvojila je prvo mesto u kategoriji od 9 do 12 godina i bronzu među autorski bendovima istog uzrasta. Titulu najboljeg bas gitariste na takmičenju ponela je Iva Plemić.

Iva Plemić

Bend „Fenix“ osvojio je drugo mesto u kategoriji mladih od 15 do 18 godina, dok je bendu „Dogma“ pripala treća pozicija u uzrasnoj kategoriji od 12 do 15 godina.

“Dogma”

– Bila je ozbiljna konkurencija, tim je veći uspeh naših članova. Žiri je bio oduševljen, i mi smo svi presrećni. To nam je podstreh za dalji rad i trud – rekao je Dušan Linjački, vlasnik i mentor u Studiju „Maus“.

Dvodnevni Bečejski dečiji festival održan je u Mađarskom kulturnom društvu „Petefi Šandor“ u Bečeju, u organizaciji Muzičkog centra „Bubamara“, uz podršku Opštine Bečej i mađarska Fondacija „Betlen Gabor“.

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Izgradnja brze saobraćajnice od Bačkog Brega do Nakova i Srpske Crnje, pod nazivom “Osmeh Vojvodine” počeće 13. decembra, najavio je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić. Reč je o putu dužine 186 kilometara koji će povezati Bački Breg, odnosno granični prelaz sa Mađarskom, Sombor, Kulu, Srbobran, Novi i Stari Bečej, Kikindu i Srpsku Crnju, odnosno granicu sa Rumunijom.

-Svoj deo do granice rade i rumunski i mađarski partneri, na severu sa mostom preko Dunava kod Mohača. Po završetku ovog projekta, Bački Breg će postati veliki granični prelaz, veći i od Horgoša –  rekao je Vesić.

Izvođač  je već počeo sa raščišćavanjem terena kako bi započeo sa radovima na izgradnji brze saobraćajnice, u skladu sa dozvolom. Vesić je naveo i da je ova saobraćajnica deo vizije predsednika Srbije Aleksandra Vučića o infrastrukturnom i saobraćajnom povezivanju svih delova Srbije.

dr Milos Bajic

Prolećno vreme na početku decembra, naglo otopljenje a zatim zahlađenje za samo tri dana, nije prijalo nikome, ali je, očekivano, posebno loš uticaj imala na hronične bolesnike.

– Promenu su naročito osetili hronični plućni i bolesnici sa povišenim krvnim pritiskom, tako da smo imali više javljanja u ambulanti i poseta na terenu – rekao je za Kikindski portal doktor Miloš Bajić, specijalista urgentne medicine, načelnik Službe hitne medicinske pomoći. – U proseku imamo dvadesetak pregleda u toku 24 sata, a za dane vikenda zabeležili smo porast od 30 odsto.

Doktor Bajić ističe da je period nagle promene vremenskih prilika kratko trajao, pa se i broj pregleda već vraća na uobičajen nivo. On dodaje da lekari u Hitnoj pomoći i dalje beleže povećan broj pacijenata sa povišenom temperaturom.

– Primetili smo porast broja febrilnih stanja kod pacijenata koji su imali i respiratorne i digestivne tegobe. Preporuka je da se, u takvim slučajevima, spušta temperatura, rashlađuje, pije dovoljno tečnosti i da se ne uzimaju antibiotici na svoju ruku. Ukoliko temperatura potraje duže od tri dana, treba otići u ambulantu za febrilna stanja ili kod izabranog lekara i dalje postupati po uputstvima – kaže dr Bajić.

Iz Hitne pomoći podsećaju hronične bolesnike da redovno uzimaju svoju terapiju, piju dovoljno tečnosti i prilagode oblačenje vremenskim prilikama. Takođe, ukoliko osete tegobe, da nikako sami ne koriguju terapiju, nego da se jave na konsultacije izabranom lekaru ili doktoru koji im je prepisao lekove, kako bi se terapija, eventualno, korigovala.

403611494_1347976472745696_848771569141876454_n

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar u Kikindi je obeležen sportskim igrama. Na inicijativu udruženja Multipla skleroza, a pozivu da se u SC „Jezero“ druže, na kvalitetan način provedu vreme, bolje upoznaju i razmene iskustva, odazvalo se 10 invalidnih udruženja.

-Ideju da organizujemo sportski dan, pored organizacija,  podržala je i lokalna samouprava. Osnovni cilj je da se upoznamo i bolje sarađujemo. Sportske igre su pikado, šah, bacanje pločica i domine. I ovo je jedan od načina da ukažemo na naše potrebe i činjenicu da smo ravnopravni članovi društva. Koliko nas građani ne razumeju, toliko ima nerazumevanja između nas i na nama je da to promenimo – istakla je Brankica Miškov.

I organizacija invalida rada Kikinde prihvatilo je ovu inicijativu, saznajemo od predsednice Dušanke Stanišić.

-Potrebe penzionera invalida rada su višestruke i uglavnom su osobe sa invaliditetom na margini društva. Svakodnevno imamo problem pristupa pojedinim objektima, sa parkiranjem, zapošljavanjem. Imamo više od hiljadu članova, ali mnogi su neaktivni i mi želimo to da promenimo. Organizujemo umetničke i kreativne radionice, predavanja, edukativne sastanke kako bi sve one koji su kod kuća podstakli da se aktivno uključe u društvene tokove. U tome nam pomaže Grad Kikinda, ali i nadležno Ministarstvo – kazala je Dušanka Stanišić.

Korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite rado su se odazvali sportskim aktivnostima, a Nikoleta Pavlov, v.d. direktorka napominje da je ova ustanova tu da zagovara prava osoba sa invaliditetom.

-Tu smo da se izborima za njihova prava, ali i da pokažemo šta sve naši korisnici mogu. Ponosni smo što smo deo ove manifestacije i nadam se da će ovakav skup postati tradicija. Na ovaj način pokazujemo da smo ravnopravni članovi društva i da invalidnost nije nešto što sprečava i ometa. U okviru usluge Dnevni boravak imamo 26 korisnika, a osim toga pružamo i uslugu lični pratilac gde imamo 41 dete, dok ih je osam uključeno u Rehabilitacioni centar – napomenula je Nikoleta Pavlov.

Sportske igre otvorio je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan koji je ovom prilikom napomenuo da lokalna samouprava podržava i pomaže sva udruženja osoba sa invaliditetom.

-Na nama je da im pomognemo da imaju sve što im je potrebno. Želimo da im omogućimo što kvalitetniji život, tako da im na sve moguće načine izlazimo u susret. Osobe sa invaliditetom susreću se svakodnevno sa problemima i njihove potrebu su drugačije. Svakodnevno nam se obraćaju, a nekada im je samo važno da ih saslušamo. Na nama je da se potrudimo da omogućimo da udruženja koja ih okupljaju funkcionišu i da imaju što bolji život. Kikinda je prepoznata kao grad koja pomaže osobe sa invaliditetom i potrudićemo da u narednim godinama budemo još bolji partneri – rekao je Bogdan.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se od 1992. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju čiji je cilj da se osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učestvovanje u društvenom životu.

kele nagrada

Na 13. Festivalu mladih vina „Sveti Martin“  održanom u Mužlji podrum „Miladinski“ osvojio je zlatnu medalju za crveno vino „Granit“. Kako ističe Nenad Miladinski prema predanju na dan Svetog Martina probala su prva mlada vina, a takmičenje je organizovano u kategorijama crveno, belo i roze.

-Mlada vina imaju vremena da odleže i postanu još bolja i ovo je ocena da smo na dobrom putu i da ćemo imati konkurentna vina na takmičenjima u januaru i februaru na kojima se ocenjuje kvalitet vina – rekao je Miladinski.

 

Grožđe od kog je vino napravljeno uzgaja  se u porodičnom vinogradu. Naš sagovornik napominje da ima pet sorti grožđa i da je od svih izrađeno grožđe.

-Reč je o kupaži pet sorti odnosno kuve. Moj vinograd je prilično mali. Prostire se na pet ari i ima 500 čokota grožđa. Ove godine raskrčio sam deo parcele tako da će od naredne godine grožđe biti zasnovano na većoj površini. Uzgajam kaberne sovinjon, kaberne fran, merlo, frankovku  i širaz. Ono što radim je kupaža u vinogradu koja podrazumeva da se sve sorte oberu i od njih se pravi vino – pojašnjava Nenad Miladinski.

Grožđe je brano 30. septembra i naš sagovornik napominje da je za njega godina bila ekstremno teška. Na početku je bilo puno padavina, a tokom leta vreme je bilo sušno.

-Imao sam i grad u vinogradu , ali sam i pored toga uspeo da oberem 600 kilograma grožđa, što je više u odnosu na ranije godine kada je prosek bio 400 kilograma. I pored svih nedaća imao sam rekordan prinos  – saznajemo od Miladinskog.

Novina koju je uveo u proizvodnju ovaj vinar hobista je ta što je  ove godine  kupio hrastovo paljeno bure.

-Sledeće godine u ovo vreme imaću vino iz hrastovog paljenog drveta. To su vrhunska vina i kvalitet proizvodnje podižem za još jednu lestvicu  – pohvalio se Nenad Miladinski.

Na istom festivalu nagrarađeno je i maldo vino burgundac vinarije „Kepul“ iz Iđoša.

MCPA-Amine-600-Herbicide-Agriculture-Crop-Protection

Pšenica u kikindskom ataru je nikla i u dobroj je kondiciji. Kasna setva, ali i solidne količine padavina doprinele su da „hlebno zrno“ uđe u fazu tri lista.

-Problem predstavljaju glodari kojih ima jako puno i koji uništavaju usev. Dok je moglo da se uđe u njive poljoprivrednici su postavljala mamke da ih suzbiju. Sada ne može da se uđe u atar zbog blata i glodare ne možemo ni da pratimo – istakao je Aleksandar Pap, savetodavac PSS.

Tractor agricultural machine cultivating field.

Setva je počela u optimalnom roku, ali se završila kasnije u odnosu na ranije godine.

-Na početku radova imali smo topolo vreme i savetovali smo poljoprivrednike da ne žure sa ovim poslom. Pored toplog vremena suša je doprinela da zemljište bude izuzetno suvo. Poslušali su nas tako da je većina setvenih radova obavljena u kasnim rokovima – napomenuo je Pap.

Pod pšenicom, kao najdominantnijom ozimom kulturom, zasnovano je oko 18.000 hektara.

-Značajno je istaći da je setva na najvećem delu parcela završena uglavnom bez upotrebe mineralnih đubriva. Niske otkupne cene poljoprivrednih proizvoda, nepovoljni pariteti, ali i visoka cena mineralnih đubriva opredelili su proizvođače na ovaj potez. Isto tako seme koje je zasnovano je uglavnom nedeklarisano odnosno „seme sa tavana“.  Zbog toga će prinosi biti smanjeni, a koliko, zavisiće od godine koja je pred nama  – dodao je naš sagovornik.

U punom jeku je i jesenje oranje i ono se polako privodi kraju.

kovid pregled

U ambulanti za febrilna stanja Doma zdravlja dnevno se otkrije, u proseku, desetak kovid pozitivnih pacijenata. Klinička slika je blaga i nije uvek praćena povišenom telesnom temperaturom, saznajemo od dr Ivice Stamenkovića.

-Klinička slika obolelih od korona virusa je poput prehlade. Praćena je bolom u mišićima i zglobovima. Deo pacijenata dolazi nam sa povišenom temperaturom i sa stomačnim tegobama, međutim oni su negativni na testu, tako da smo sigurni da  vlada i stomačni virus. Najviše je pacijenata koji nam se obraćaju zbog respiratornih infekcija gornjih i donjih disajnih puteva – ističe dr Stamenković.

I dalje je na snazi pravilo da svi koji imaju bilo kakav oblik respiratorne infekcije idu u kovid ambulantu u Mikronaselju.

-Ambulanta radi od 8 do 16 časova. Nakon tog vremena svi koji imaju tegobe koje podsećaju na kovid mogu da se jave kod svojih izabranih lekara. Oni će ih pregledati i odrediti da li je potrebno testiranje ili ne, nakon čega će narednog dana doći u kovid ambulantu. Izabrani lekar prepisaće im i terapiju – pojašnjava naš sagovornik.

U Opštoj bolnici na Infektivnom odeljenju na lečenju su bila četiri pacijenta obolela od korona virusa. Reč je o starijim osobama sa pridruženim bolestima i sa blagom kliničkom slikom.

 

error: Content is protected !!