Град

nato-venci-14
Članovi udruženja „Srpski ratni veterani“ sutra, 31. maja u 19 sati ispred spomenika „Tuga”, paljenjem sveća i nošenjem znaka „Target“ obeležiće  godišnjicu bombardovanja Kikinde od strane NATO agresora.

U noći između 31. maja i 1. juna 1999. godine Kikinda je raketirana sa četiri bombe, a meta su bili objekti u nekadašnjoj kasarni „Servo Mihalj”.

Naš grad bombrdovan je u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Iz Aviana u Italiji poleteli su avioni koji su ušli u našu zemlju iz pravca Hrvatske, došli do Kikinde i gađali kasarnu.

 

pijaca-ponuda-tresnje-(5)

Na zelenoj pijaca bogata je ponuda sezonskog voća i povrća. Na tezgama dominira mladi krompir, crveni i beli, čija je cena od 100 do 150 dinara za kilogram i ona je, maltene, izjednačena sa cenom starog krompira koji se prodaje od 80 do 100 dinara takođe za kilogram. Tu su i mladi crni i beli luk i za vezu treba izdvojiti 40 odnosno 100 dinara.

Najtraženije su jagode. Sada se uveliko prodaju domaće, iz bašte, i cena im je od 300 do 350 dinara za kilogram.

-Ovo su jagode Milana Vlajkova koji ima 1,5 jutro pod ovim voćem. Ova godina je bila znatno bolja u odnosu na prošlu kada je bilo puno manje roda. Prve jagode koštale su 700 dinara za kilogram, a sada su upola niže. Biće ih, kako sada stvari stoje, još dve nedelje – saznajemo od prodavačice.

Trešnje, čija berba je počela prošle nedelje, kreću se od 300 do 500 dinara za kilogram. Proizvođači, sa kojima smo razgovarali, napominju da su ove godine zadovoljni rodom.

Mira Rackov na svojoj tezgi nudi i bele trešnje:

-One su najbolje za slatko i cena im je 200 dinara za kilogram. Proizvodim i holandske kale, 50 dinara za komad, koje mogu da opstanu 30 dana, kao i holandske ruže, bez trnja, koje prodajem po istoj ceni. Zahtevne su za uzgoj i moraju da budu u plasteniku, ali su i jako lepe.

Mlada zelen i šargarepa su 180 i 140 dinara za vezu, keleraba je 80 dinara, krastavci salatari su 250 dinara kolika je i cena paradajza, tikvice i karfiol su 200, paprika „babura“ je 400, a mladi kupus je 80 dinara za kilogram. Mladi spanać je vreća 100 dinara.

U ponudi još uvek ima rasada. Paradajz je prošao, ali su tu paprika, tikvice, celer, lubenice i dinje. Cena je od 50 do 150 dinara za komad, a u jeku sezone iznosila je 250 dinara.

 

A.Đ.

jefimija-ples-r-selo-(7)

Studio plesa ,,Jefimija“ u nedelju, 31. maja u OŠ ,,Gligorije Popov” u Ruskom Selu organizuje završni koncert plesnih i folklornih grupa.

Gosti na koncertu biće mališani iz vrtića „Bubamara“ iz Ruskog Sela i članovi kulturno-umetničkih društava ,,Izvor“ iz Nakova i ,,Đura Jakšić“ iz Srpska Crnja.

Defile učesnika je u 17 sati kada je i prvi deo koncerta u kojem će se predstaviti plesne grupe. U 19 časova je drugi deo koncerta sa folklornim ansamblima.

silja-4

U vrtiću „Šilja” u Novim Kozarcima održana je prva „Šiljina štafeta”, koja je okupila svu decu iz vrtića, kao i njihove roditelje.

Kroz osmehe, dobro raspoloženje i sportske igre, učesnici su se nadmetali u različitim aktivnostima – poligonskim zadacima, štafetnim igrama, trčanju u džaku i nadvlačenju konopca. Cilj ovakvog sportskog druženja bio je razvijanje timskog duha, podsticanje saradnje i, pre svega, zajednička igra i zabava dece i roditelja.

Organizatori ističu da će „Šiljina štafeta” od ove godine postati tradicionalna manifestacija i da će se realizovati svakog proleća u vrtiću.

Za organizaciju i realizaciju aktivnosti bili su zaduženi vaspitači Sonja Ćirić, Ivana Ostojić, Sonja Karanović i Aleksandra Mandžuković, uz veliku podršku stručnog saradnika za fizičko vaspitanje Dejana Ivanovića.

okrugli-sto-EU-(3)

U okviru programa „EU INTEGRA“, podrška Evropske unije u integralnom teritorijalnom razvoju, u Gradska kuća je domaćin tematskih okruglih stolova, kao deo procesa izrade teritorijalne strategije. Program pruža tehničku podršku za izradu teritorijalnih strategija za deset teritorija širom Srbije, među kojima je i naš grad.

-Cilj je da se unaprede kapaciteti lokalnih samouprava za planiranje i sprovođenje integralnog i održivog teritorijalnog razvoja – istakao je ovo prilikom Viktor Veljović, menadžer za razvijanje kapaciteta u okviru programa „EU INTEGRA“ – Deo je šireg procesa uvođenja instrumenata teritorijalnog razvoja propisanog od strane Evropske unije, a radi boljeg razumevanja integralnih teritorijalnih investicija. Sa partnerima iz Kikinde zajedno ćemo osmisliti teritorijalnu strategiju koja je osnov za konkurisanje za sredstva koje odobrava Evropska unija za projekte.

Tematski okrugli stolovi su važan za izradu strategije i okupljaju predstavnike lokalnih samouprava, javnog, privatnog i civilnog sektora.

Podrška EU integralnom teritorijalnom razvoju – EU INTEGRA jača lokalne samouprave u Srbiji primenom evropskih modela integralnog teritorijalnog razvoja. Program sa 15 miliona evra finansira EU, koordiniše Ministarstvo za evropske integracije, i sprovode Stalna konferencija gradova i opština i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge. Inicijativa podržava lokalne samouprave u tri regiona: Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija i Vojvodina.

cvrcak-koncert-(5)

Dečiji hor „Crvčak“, koji funkcioniše u okviru Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“, održao je u Kulturnom centru svoj prvi samostalni koncert. Dirigentkinja hora, Branislava Gecić, po zanimanju vaspitač, ovaj ansambl vodi zajedno sa Olgom Mandić iz Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

– Kroz hor je prošlo mnogo dece, a trenutno brojimo 20 članova uzrasta od četiri do jedanaest godina. Na repertoaru imamo starogradske, rok i dečije pesme. Velika nam je čast što smo imali priliku da nastupamo prošle godine na otvaranju „Suvača demo festa“. Ovim putem, pozivamo zainteresovane mališane da budu deo naše priče, da krenu sa nama da pevaju i uživaju- rekla je Branislava Gecić.

Gosti programa bili su Crkveno pevačko društvo „Kolo“ iz Melenaca osnovano 1872. godine.

-Ovo je prvi put da naš dečiji hor nastupa van Melenaca i njihovo prvo zvanično gostovanje. Sastav je promenljiv, a trenutno imamo 33 aktivna člana, dok u okviru KUD-a „Kolo“ funkcioniše i veliki crkveni hor od 25 članova. Nadamo se da je ovo tek početak jednog lepog i dugotrajnog prijateljstva- kaže Igor Adamov, rukovodilac tamburaške i pevačke sekcije.

mamutska-osa

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, na osnovu brojnih prijava o pojavi insekta koji podseća na stršljena, obaveštava građane da se radi o mamutskoj osi.

Reč je o veoma korisnom insektu koji nije agresivan i ne napada ljude. Mamutske ose pojavljuju se u periodu od polovine maja do polovine juna. Odrasle jedinke, veličine oko 6–7 cm, hrane se nektarom i značajni su oprašivači.

Mamutske ose se najčešće nalaze u blizini trulih panjeva, a njihova veća brojnost ukazuje na prenamnoženje neke vrste tvrdokrilaca, jer se upravo u njima razvijaju njihove larve.

slepi-poezija-(6)

U organizaciji slepih „Severni Banat“  organizovana je promocija knjiga poezije čiji su autori Ratomir Šćepić, Jelka Bota i Jagoda Nakrajkućin, više puta nagrađivani i objavljivani.

Jelka Bota piše pesme od rane mladosti i ima pet samostalnih zbirki. Poslednju pod nazivom „Sve moje“ je napisala sa Jagodom Nakrajkućin:

-Pišem različitu poeziju. Moje pesme govore o onome što je duboku u čoveku, o onome što osećamo, što svako od nas nosi, o životu. Volim da pišem o deci i za decu. Smatram da nema više dobrih bajki i naši najmlađi treba da čitaju priče koje će im razvijati maštu.  I haiku poezija je deo mog stvaralaštva.

Na evidenciji organizacije „Severni Banat“ je 150 članova od kojih je 20 odsto aktivno, okuplja se i učestvuje u radu organizacije, dodala je Jagoda Nakrajkućin koja je i predsednica organizacije.

-Moje pesme posvećenu su zavičaju i rodnom Banatu. U knjizi postoji i posveta – napomenula je Nakrajkućin.

Ratomir Šćepić predstavio je treću samostalnu knjigu „Ljubav je jača od svega“.

-Objedinio sam porodicu, ljubav, duhovnost, rodoljubivost. U zbirci je šezdesetak pesama i u prvom delu „Izdanci moje duše“ pišem o mojim praunucima, u drugom delu je ljubavna poezija i u trećem delu su rodoljubive pesme – istakao je Šćepić

Promociji knjiga prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov .

-Umetnost i književnost ne poznaje prepreke i ovaj događaj to i potvrđuje. Dokaz je i da snaga emocije pronađe svoj put. Lokalna samouprava je tu da podrži ovo i slična udruženja – dodala je Marijana Mirkov.

Knjige su štampane su sredstvima Ministarstva kulture.

A.Đ.

policija-opste-(5)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi, podneli su krivičnu prijavu protiv D.D. (1995) iz Kikinde, zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično delo teško delo protiv bezbednosti javnog saobraćaja, saopštila je Policijska uprava Kikinda.

Osumnjičena je, 10. maja ove godine, upravljajući putničkim vozilom na ulici u Kikindi, udarila dete koje je stupilo na kolovoz iz travnate površine, van pešačkog prelaza.

Od zadobijenih povreda, 23. maja 2026. godine, dečak je preminuo.

kolektvni-ugovori-grad-(2)

U Gradskoj kući organizovano je potpisivanje kolektivnih ugovora između Grada Kikinde i reprezentativnih sindikalnih organizacija u javnim ustanovama čiji je osnivač lokalna samouprava. Sa predstavnicima reprezentativnih sindikalnih organizacija Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, Narodnog pozorišta, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva, Kulturnog centra, Turističke organizacije, PU „Dragoljub Udicki“, Centra za stručno usavršavanje ugovore je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

Događaju su prisustvovali i predstavnici Veća Saveza samostalnog sindikata  za Kikindu, Čoku, Novu Crnju i Novi Kneževac. Predsednik Veća SSS Ilija Drljić kolektivni ugovor ocenio je kao vrlo dobar:

-Novine u kolektivnom ugovoru odnose se na prekovremeni rad koji je povećan za 30 odsto. Kada je reč o solidarnim davanjima postoje opcije kojih nema u državi, ali kako se očekuju zakonske izmene, očekujem i njihovu primenu. Kada se steknu uslovi biće primenljivo i isplaćivati topli obrok i regres. Uvedeno je i više plaćenih dana, primera radi, sada će pet dana imati i roditelji čije dete polazi u vrtić. U ugovoru postoji i mogućnost prevencije rekreativnog oporavka. Pošto se primeni sve što je u ugovoru kvalifikovano da poslodavac može, u poslodavac je dužan, kolektivni ugovor će biti izvrstan.

Potpisivanje kolektivnih ugovora predstavlja nastavak socijalnog dijaloga između lokalne samouprave i sindikalnih organizacija, sa ciljem unapređenja prava i položaja zaposlenih u ustanovama kulture, obrazovanja i javnih službi, naveo je gradonačelnik Bogdan.

-Pregovori su bili dugi i iscrpni jer smo želeli da dođemo do najboljeg rešenja za sve radnike. Prema izjavama sindikalaca imamo jedan od najboljih kolektivnih ugovora u zemlji. Na to smo ponosni. Novinama, koje smo uveli, unapredili smo prava zaposlenih poput plaćenih dana, godišnjeg odmora, solidarne pomoći koja će moći da se koristi i za vantelesnu oplodnju. Razmišljali smo dugoročno, ali smo bili i oprezni prilikom sastavljanja kolektivnog ugovora, i siguran sam da smo došli do najboljeg rešenja u ovom trenutku – zaključio je Mladen Bogdan.

A.Đ.