Град

dan-gimnazije

Svečanom akademijom u pozorištu, uz besede, recitale, muziku i scenski program, Gimnazija „Dušan Vasiljev“ obeležila je 168 godina postojanja, nastavljajući tradiciju negovanja znanja, kulture i mladosti.

 

Obeležavanje Dana škole počelo je jutros polaganjem cveća na grob Dušan Vasiljev, dok je večernji program okupio učenike, profesore, zvanice i brojne goste.

-Danas smo obeležili ovaj značajan datum, a večeras smo kroz program naših učenika pokazali zbog čega je kikindska gimnazija ono što jeste – istakao je direktor Aleksandar Aćimov.

On je naglasio da škola ima mnogo razloga za ponos.

-U poslednjih šest meseci već imamo 15 učenika koji su se plasirali na republička takmičenja iz fizike, matematike, engleskog i biologije. Imamo i izuzetne sportske rezultate – državne prvake u plivanju i reprezentativce u rukometu.

Tokom svečanosti dodeljene su plakete najuspešnijim učenicima – njih 16, koji su tokom školovanja ostvarili izuzetne rezultate, ali i posebno priznanje profesoru dr Jovici Trkulji za poseban doprinos Gimnaziji.

Trkulja je priznanje primio sa emocijom, podsećajući na vrednost ovakve plakete.

-Ovo priznanje me podseća na vreme kada smo i sami kao učenici dobijali pohvalnice. Smatram da smo svi mi veliki dužnici našim profesorima – oni su nam otvarali puteve ka drugim svetovima i kulturama.

 

Kao poseban dar školi, on je pripremio knjigu o svojoj generaciji i gimnazijskim danima, koju je poklonio kolektivu, uz inicijativu da se do velikog jubileja – 170 godina postojanja – izradi i zvanična monografija gimnazije.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik, koji je i sam nekadašnji učenik ove škole, ističući značaj koji gimnazija ima za čitav grad.

-U vremenima koja se brzo menjaju, znanje ostaje najsigurniji oslonac. Gimnazija je mesto gde se stvaraju ljudi koji oblikuju svet – poručio je Mladen Bogdan.

Posebno priznanje dodeljeno je i gradu za doprinos očuvanju lika i dela Dušan Vasiljev, kroz književnu nagradu koja nosi njegovo ime.

Program akademije upotpunili su recitali poezije Dušana Vasiljeva, horski nastupi i pozorišna predstava u kojoj je lik pesnika oživeo kroz interpretaciju učenika, čime je još jednom potvrđeno da gimnazija nije samo obrazovna ustanova, već i važno kulturno središte Kikinde.

Sa 341 učenikom i brojnim uspesima u nastavi, nauci i sportu, Gimnazija „Dušan Vasiljev“ nastavlja da gradi svoju dugu i bogatu tradiciju – korak po korak, generaciju po generaciju.

T. D.

streliste-kanalizacija-(6)

Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu ponovo je nastavljena. Radovi započeti u maju prošle godine,  u četvrtak su  nastavljeni.

Podsetimo da je ugovorena vrednost radova više od 308 miliona dinara, a rok za izvođenje je 540 kalendarskih dana. Posao obuhvata ulazak mehanizacije na teren,  kopanje rupa, postavku cevi i kanalizacionih čvorišta i propratne radove.

-Kako bi posao bio urađen kvalitetno, bez zastoja i uz poštovanje svih rokova, upućen je apel žiteljima ovog dela grada da pokažu razumevanje – istaknuto je u lokalnoj samoupravi.

Investitor radova je Ministarstvo za zaštitu životne sredine.

inkluzivni-klub-ugovor-(2)

U Palati Srbija održano je svečano potpisivanje ugovora koje je organizovalo Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju. Ovom događaju prisustvovao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je sa  ministarkom Jelenom Žarić Kovačević potpisao ugovor  vredan šest miliona dinara.

Sredstva su namenjena za sufinansiranje nove usluge podrške porodicama i deci ,,Porodični servis podrške” – Unapređenje savetodavnih usluga i uspostavljanje inkluzivnog kluba za decu i mlade sa invaliditetom u Kikindi.

Gradonačelnik je istakao da se izraženija potreba za ovakvom vrstom podrške deci i roditeljima iskazala pre nekoliko godina. Inicijativama roditelja i razgovorima sa njima, razumeli smo da je ovakva usluga potrebna .

-Reč je o novoj usluzi koja bi trebalo da premosti period od završetka osnovne škole do mogućnosti upisa i pohađanja Dnevnog boravka za odrasle. Nažalost, broj dece sa višestrukim smetnjama u razvoju se povećava i zbog toga moramo dugoročno da razmišljamo o ovom izazovu. Inkluzivni klub za decu sa smetnjama u razvoju imaće zadatak da omogući očuvanje stečenih veština kod dece i održanje njihovog ukupnog funkcionisanja – pojasnio je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

BELGRAID-2026-Sumar

JP „Kikinda” učestvovala je na festivalu BelgrAID 2026. – „Za moju planetu!“.  Manifestacija na jednom mestu okuplja umetnost, kulturu, humanost i ekologiju radi podizanja svesti o značaju očuvanja životne sredine i odgovornog razvoja zajednice. Kroz raznovrstan program, festival nudi sadržaje za sve generacije, spajajući edukaciju i aktivizam sa kreativnim i kulturnim izrazom.

Ove godine u fokusu je bila ekologija i sav prihod od manifestacije biće usmeren na pošumljavanje teritorije grada Kikinde, čime se direktno doprinosi povećanju šumskog fonda u jednom od najmanje pošumljenih područja u Srbiji.

 

U okviru BelgrAID organizovana je i panel diskusija pod nazivom: „Možemo li deci obećati sigurnu budućnost?“ u kojoj je učestvovao i Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva u JP „Kikinda“. Diskusija je bila posvećena pitanjima budućnosti životne sredine i opstanka narednih generacija, sa posebnim fokusom na očuvanje šuma, primenu regenerativne poljoprivrede i odgovorno upravljanje otpadom kao temeljima održivog razvoja. Radovanović je u svom izlaganju govorio o izazovima i mogućim rešenjima u oblasti šumarstva, ukazujući na značaj sistemskog pošumljavanja, naročito u sredinama sa izrazito niskim procentom šumskih površina, kao što je naša sredina.

Učešće predstavnika JP „Kikinda“ na ovom značajnom događaju potvrđuje opredeljenost preduzeća ka aktivnom uključivanju u inicijative koje doprinose zaštiti životne sredine i stvaranju održivije i zdravije budućnosti za sve.

A.Đ.

kolibrijada-2026-(13)

Nastupom svih mališana iz vrtića „Kolibri“ otvorena je treća „Kolibrijada“. Deca i vaspitači su roditelje i goste pozdravili himnom vrtića nakon čega su mame i tate zajedno sa svojom decom učestvovali u radionicama organizovanim u radnim sobama.

-„Kolibrijada“ je jedinstvena manifestacija u našem gradu i cilj joj je da proslavi saradnju sa porodicom – istakla je rukovodilac vrtića „Kolibri“ vaspitačica Aleksandra Ludajić. – Deca svake godine odluče koja je tema ovog događaja, a ove godine to je „Aladinova promenada“. Sve su započeli predškolci koji su realizovali projekat „Papir nam šuška, papir nam govori“.

Aladin, vaspitač u „Kolibriju“ Predrag Popović, proveo je decu i roditelje kroz 10 različitih radionica na temu najpoznatijih bajki.

-Pravili smo čarobne ćilime, istraživali smo put do blaga, slavićemo simbol sreće koji predstavlja Aladinova lampa. U manifestaciji je učestvovalo 190 dece sa svojim roditeljima. Tokom čitave godine, kroz razne sadržaje, deca rado uče o bajkama, a manifestacija je tu da naš rad predstavimo.

Na samom kraju organizovana je diskoteka na otvorenom, u dvorištu vrtića, uz vatromet kojem su se najviše obradovala deca.

A.Đ.

smart

U prisustvu direktorice Direktorata za parlamente privrednika Tamare Ljubović održana je proširena sednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga , na kojoj je predstavljena nova digitalna platforma Privredne komore Srbije.

„Market  Plus“ je inovativna digitalna B2B platforma napravljena sa ciljem da modernizuje poslovanje domaće privrede i olakša povezivanje kompanija. Ona funkcioniše kao centralni digitalni ekosistem koji omogućava preduzećima da povećaju svoj vidljivost, pronađu nove partnere i efikasnije upravljaju nabavkom i prodajom. Platforma nudi nekoliko bitnih alata za unapređenje poslovanja kao što su pretraga uz pomoć veštačke inteligencije, digitalni prodajni kanal, efikasnija nabavka i plasiranje zahteva za davanje ponuda…Članstvo u platformi „Market Plus“ donosi dodatnu sigurnost u poslovanju što olakša promociju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na sednici je bilo reči i o perspektivama i izazovima tržišta digitalne imovine,
kako unaprediti poslovanje uz njenu pomoć i o primeni digitalnih platformi kao biznis
modela. O tome su govorili mr Željko Stevanović, koordinator Sektora usluga Privredne
komore Beograda, Bogdan Vujović – direktor „Digital Assets Consulting“ i zamenik predsednika
Saveta za digitalnu imovinu, Aleksandar Bondžulić iz ,,ECD“ i Miloš Stančić.

 

Digitalna imovina predstavlja digitalni zapis vrednosti koji se može elektronski
kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi. Ona se koristi kao sredstvo razmene ili u
svrhu investiranja, a njeno izdavanje i promet u Srbiji su regulisani Zakonom o digitalnoj
imovini. To su virtuelne valute (kriptovalute) poput Bitcoina i Ethereuma, zatim digitalni
tokeni – vrsta nematerijalnog imovinskog prava (npr. pravo na korišćenje neke usluge ili udeo u dobiti projekta), kao i jedinstveni digitalni zapisi koji dokazuju vlasništvo nad digitalnim umetničkim delom, muzikom ili predmetima u video-igrama NFT (Non-Fungible Tokens).

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Nagrada „Dušan Vasiljev”, koja se  dodeljuje za najbolju knjigu poezije ili proze ove godine dodeljena je Gordana Đilas za knjigu „Anđeli u kapi mastila” i Zoran Bognar za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata:” Žiri u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev odluku je doneo jednoglasno.

Cilj je afirmacija savremene srpske književnosti u znak sećanje i izraz poštovanja prema delu kikindskog pesnika i pisca Dušana Vasiljeva ove godine je bila motivacija za čak 62 autora.

Uručenje priznanja, koje dodeljuje Grad Kikinda biće upriličeno u petak, 27. marta,  u Svečanoj sali Gradske kuće.

nato-venci-2026-(1)

Vazdušni napadi NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počeli  su 24. marta 1999. Do 10. juna, do kada je trajala NATO agresija, prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a ranjena su 5.173 vojnika i policajca. I ove godine kod spomenika poginulim i nestalim borcima Kikinde od 1991 – 1999. godine, „Tuga“, položeni su venaca u znak sećanja na sve koji su izgubili živote.

Slađana Bunić iz Kanjiže prvi put je, na ovaj datum, došla da se pokloni senima svoga oca Jelenka Bunića.

-Moj otac, koji je bio policajac, poginuo je 16. aprila 1999. godine u Đakovici na Kosovu. Imao je svega 21 godinu. Tada sam imala 14 meseci. Voli priče o ocu i to što svi kažu da sam na njega, što je za mene najveći kompliment. Svi ga pamte kao dobrog čoveka, spremnog da pomogne – kazala je Slađana Bunić.

Na spomen ploči je 37 imena, a među prvima, koji su tog 24. marta izgubili život, je i sugrađanin Miodrag Gladišev, stariji vodnik prve klase, koji se nalazio u Kuršumliji.

Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima:

– Sa dužnim poštovanjem, odajemo počast i sećamo se i vojnika i policajca, ali i svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Tih dana živelo se u strahu i neizvesnosti, ali tinjala je i nada da ćemo pobediti, da će sve prestati i da ćemo ponovo živeti u miru. Svaki izgubljeni život nije samo broj, nego je ime porodica i priča. Čuvamo sećanje na sve naše sugrađane i nikada nećemo zaboraviti. Snaga zajedništva i danas je naša najveća vrednost.

Vence su položili predstavnici lokalne samouprave, garnizona iz Kuršumlije i Bačke Topole, porodice poginulih, boračke organizacije. U programu su učestvovali Milan Vašalić koji je svirao na gajdama i učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

A.Đ.

 

.

humanitarni-koncert

Narodno pozorište u Kikindi bilo je ispunjeno do poslednjeg mesta na humanitarnom koncertu „Svi za jednu mamu“, koji je okupio učenike, profesore, kulturna društva i brojne sugrađane sa jednim ciljem – da pomognu lečenje Jasne Stokić.

Publika je tokom večeri uživala u raznovrsnom programu – pesmi, recitacijama i nastupima koji su, osim umetničkog, nosili i snažan emotivni naboj. Atmosfera je bila topla i vesela, prožeta osećajem zajedništva i iskrene želje da se pomogne.

Ova akcija, koja je potekla od učenika Ekonomsko-trgovinske škole, za kratko vreme prerasla je u pokret koji je okupio čitav grad.

– Bezrezervnu podršku učenici su dobili od mene, direktora i svih učenika iz razreda, a potom i učeničkog parlamenta. Cela škola se podigla na noge da realizuje ovu ideju koja je nastala u učionici, a prerasla u nešto veliko – istakla je Ivana Kojić, razredni starešina odeljenja II1 ETŠ.

Ona je dodala da su se pozivu odazvali i učenici drugih škola, horovi i kulturna društva, a posebno učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“, sa kojima dele zgradu.

– Često mislimo da mladi nemaju empatije kao nekada, ali večeras smo videli da ona i te kako živi u njima – rekla je Kojić, naglasivši da su se učenici uključili na različite načine – od nastupa do organizacije i prikupljanja priloga.

Posebnu težinu večeri dale su reči Jasne Stokić, kojoj je koncert i bio posvećen. Ona se, zajedno sa ćerkom Jelenom, na kraju koncerta zahvalila svim okupljenima. Iako, kako kaže, nije bilo lako prihvatiti da joj je potrebna pomoć, podrška koju dobija menja sve.

– Osećaj večeras bio je predivan. U početku nije bilo tako, jer nije lako tražiti pomoć. Ali kada vidite kolika armija ljudi stoji iza vas, onda je to nešto što vas tera da idete dalje – rekla je ona.

Dodala je da joj mnogo znači svaki gest podrške, bilo da dolazi od prijatelja, komšija, dece ili potpuno nepoznatih ljudi.

– Jedan običan čovek odvoji od svoje porodice koliko može, i to je za mene ogromno. Ne mogu se dovoljno odužiti svima za ovu humanost – istakla je Stokić.

Da je akcija probudila empatiju širom grada, potvrđuju i mladi koji su se odazvali pozivu.

– Došla sam da podržim drugaricu i njenu mamu. Najviše me je dirnulo to što ljudi žele da pomognu i što su spremni da budu humani – rekla je učenica Kalina Skuban.

Idejni tvorac akcije, učenica ETŠ, Iva Kiš, nije krila zadovoljstvo što je inicijativa prerasla u nešto mnogo veće.

– Kada vidim da je moja ideja postala stvarnost, baš mi je drago. Okupilo se mnogo ljudi i svi su izašli u susret. Najlepši trenutak je ovo jedinstvo – vidi se da je Kikinda grad velikog srca – rekla je ona.

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta večeras su nastupili ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić.

Humanitarni koncert „Svi za jednu mamu“ pokazao je da, uprkos svakodnevnim izazovima, solidarnost i dalje živi među ljudima. Veče ispunjeno pesmom i dobrotom još jednom je potvrdilo da, kada se zajednica ujedini, niko nije sam.

T. D.

pexels-olly-3756693

Nacionalna služba za zapošljavanje 23. marta raspisala je 11 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenim licima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.

Kao i prethodnih godina, težište će biti na teže zapošljivim kategorijama lica u koje prvenstveno spadaju: lica bez osnovnog obrazovanja i završene srednje škole, mladi do 30 godina bez radnog iskustva, žene, a posebno žene iz manje razvijenih i devastiranih područja, osobe sa invaliditetom, Romi i Romkinje, korisnici novčane socijalne pomoći i drugih usluga socijalne zaštite, lica starosti 50 i više godina, dugoročno nezaposlena lica koja posao traže duže od 12 meseci, a posebno nezaposleni koji posao traže duže od 18 meseci, samohrani roditelji, supružnici iz porodice u kojoj su oba supružnika nezaposlena.

Većina javnih poziva biće otvorena do 30. novembra 2026. godine, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedine mere namenjene osobama sa invaliditetom 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 15. maja.

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada lica ili sedištu poslodavca, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Sve informacije u vezi raspisanih javnih poziva su dostupne na internet stranici www.nsz.gov.rs, putem zvaničnih stranica na društvenim mrežama kao i u svim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje.

error: Content is protected !!