Град

431789665-329419200134169-2563722756753303346-n

Međunarodni festival „Voice of the stars“ održan u Zagrebu bio je u znaku Kikinđanki. Od 67 učesnika iz šest zemalja, sestre Hana i Petra Todorić i Ena Gogić osvojile su prva mesta svaka u svojoj kategoriji. U kategoriji „Svetski hit“ sa evrovizijskom pesmom Nevene Božović-Kruna Ena je bila najbolja.

Sestre Todorić bile prve u kategoriji „Autorske pesme“ i to Hana u uzrastu od 12 do 13 i Petra u uzrastu od 11 do 12 godina.

Na festivalu u sali „Lisinski“ učestvovali su solisti uzrasta od šest do 16 godina. Ciljevi su razvoj umetnosti i afirmacija mladih muzičkih talenata, podsticanje njihove kreativnosti, kao i širenje zajedništva i tolerancije.

A.Đ.

 

 

 

 

1711285414559

Četvrt veka od početka vazdušnih napada NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije koji su počeli 24. marta 1999, obeleženo je polaganjem venaca i uručenjem plaketa porodicama poginulih boraca. Đurđica Grbanušić imala je nepune četiri godine kada je ostala bez oca Stevana Grbanušića.

-Ostao je  isečak iz novina i priče onih koji su ga poznavali. Uspomena maltene da i nemam i ova plaketa koja mi je uručena puno mi znači. Moj otac poginuo je 1993. godine kao dobrovoljac u Hrvatskoj i žal za njim ne prestaje s obzirom na to da ga se slabo sećam. Imao je nepunih 35 godina, koliko ja imam sada. Iako je sahranjen u Beogradu, odakle je rodom, ne propuštam da donesem cveće na spomenik, jer to je jedino mesto u Kikindi gde mogu da mu odam počast – sa tugom u očima priča Đurđica Grbanušić.

Saša Jovica poginuo je 1992. godine u selu Kranjci u Hrvatskoj. Imao je samo 23 godine.

-Sašu nismo zaboravili i često ga spominjemo. Bio je mlad, vedar i dobar mladić – kaže ujak Dragan Đuran.

Vladimir Radojčić iz udruženja „Srpski ratni veterani“ podsetio je da je na 37 imena na spomen ploči ispred spomenika „Tuga“, te da je ovo dan kada se Kikinda seća svih poginulih u ratovima devedesetih.

-U planu je da se u skorije vreme oformi spomen soba u znak sećanja na poginule. Imamo poginule čijih porodica više nema i ona će čuvati sećanje kako na njih tako i na sve rodoljube – napomenuo je Radojčić.

Najvažnije je da se ne zaboravi i da se neguje kultura sećanja. Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan.

-Tek od 2012. godine, kada nismo smeli slobodno da pričamo, sada možemo bombardovanje da nazovemo pravim imenom, zločinačkom NATO agresijom. Bombe su pale na suverenu i samostalnu zemlju, tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju što je jedan od najtragičnijih događaja u novijoj istoriji zemlje. Veliko zlo nam je tada naneto i ne smemo ga zaboraviti. Na nama je da sa dužnim poštovanjem, odamo počast i vojnicima i policajcima, ali i da se setimo svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Poštujemo porodice poginulih, ali i lokalne samouprave koje nam pomažu da očuvamo kulturu sećanja – kazao je Bogdan.

U Gradskoj kući uručene su plakete porodicama poginulih, a gradonačelnik Nikola Lukač pozdravljajući sve prisutne istakao je da je najvažnije sećati se onih koji su platili najvišu cenu da bismo mi danas živeli u miru, jer nas opet isti pritiskaju i napadaju. Ukoliko smo jedinstveni i složni odbranićemo našu Srbiju.

-Kažu da je praštanje za ljude, ali da li ikada možemo oprostiti svu decu poginulu u bombardovanju naše zemlje, sve vojnike, policajce, rezerviste, dobrovoljce, naše sugrađane, braće sestre, očeve i majke, naše majke i očeve. Oprostiti možda i možemo, ali zaboraviti nikada nećemo. Nikada nemojte da potcenite silu koja brani svoju zemlju, reči su mudrih ljudi koji znaju šta je patriotizam i kako se voli svoja gruda. Na žalost, danas mnogi moji sugrađani znaju i kolika je cena te slobode, jer bi porodice poginulih dale sve da im se najmiliji vrate. Kikinđani to jako dobro znaju kako se voli svoj grad i kako se brani država i kada je bilo najteže nisu rekli neću. Platili su najvišu cenu i na nama je da ih se sećamo dok smo živi  istakao je gradonačelnik Lukač i dodao da danas, 25 godina kasnije, treba zajedno da gradimo još bolju budućnost.

Osim na spomeniku „Tuga“ venci su položeni na spomen ploči poginulim pripadnicima posebnih jedinica policije  u Policijskoj upravi, a u crkvi Svetog Nikole održan je parastos.

U prigodnom programu učestvovali su hor „Kornelije Stanković“, solistkinja Dajana Malogajski i učenici OŠ „Feješ Klara“.

A.Đ.

 

1711267666744

Ozime strnine u u solidnom stanju. I pored toga što kiše nije bilo u proteklih 60 dana, dobro se drže , saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivedne stručne službe.

-Ima nešto zaliha zimske vlage koju biljke još uvek crpe. Međutim, bojim se da će je brzo potrošiti. Najveći deo poljoprivrednika koji su zasnovali ozime strnine, pre svega pšenicu, završili su sa prihranom. Efekat prihrane je izostao jer nije bilo padavina da se azot spusti u zemljište – kaže naš sagovornik.

Počele su i grube pripreme za setvu prolećnih kultura. U kikindskom ataru tradicionalno će se sejati kukuruz i suncokret.

-Završeno je zatvaranje zimske brazde kako bi se koliko, toliko, sačuvala vlaga. Krajem meseca moguće je da počne setva šećerne repe, koja je u manjoj zemlji zastupljena na našim površinama. Mao ko će se odlučiti za martovsku setvu tako da očekujem da će ona početi početkom aprila. Sve će zavisiti od temperature zemljišta – navodi Zoran Simić.

U udruženju „Žita Srbije” očekuju da će ovog proleća kukuruza i soje biti više posejano nego prošle godine i da će kukuruz najmanje zauzeti  od 920.000 do 930.000 hektara. Jesenas  je pod pšenicom, ječmom i uljanom repicom, uključujući i površine pod jarom pšenicom i ječmom, zasejano 12 odsto površina manje u odnosu na godinu ranije. Očekuje da će se ove površine pojaviti kao povećanje u ovogodišnjoj prolećnoj setvi.

Prolećna setva ove godine biće neznatno skuplja nego godinu dana ranije, ali nipošto kao što je bila setva 2022. godine. Semenska roba jeste skuplja u odnosu na prethodnu godinu. Dizel gorivo je takođe poskupelo u odnosu na lane, ali s povraćajem akcize na gorivo ono je za poljoprivrednike ove godine jeftinije nego godinu dana ranije, dok su cene usluga u poljoprivrednoj proizvodnji minimalno poskupele, a cene mineralnih đubriva su sada znatno niže.

 

A.Đ.

gimnazija-djaci-(1)

Plan upisa u četiri srednjoškolske obrazovne ustanove u Kikindi za školsku 2024/2025. urađen je u saradnji sa lokalnom samoupravom, Filijalom Nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada. Novina od naredne školske godine je da će svako odeljenje imati maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola, umesto četiri, naredne godine upisaće pet odeljenja na šest obrazovanih profila.

-Ekonomsko tehničar je četvorogodišnji smer, kao i finansijsko-računovodstveni tehničar koji je ponovo uveden ove školske godine. Od naredne školske imaćemo i treći četvorogodišnji smer trgovinski tehničar, ali ostaje nam i smer trgovac koji će biti trogodišnji u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Peto odeljenje je takođe trogodišnji i tražen je, a reč je kuvarima – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Osnovna razlika između trgovca i trgovinskog tehničara je da oni sa trogodišnjim obrazovanjem odmah pronalaze posao i nemaju ambicija da nastave školovanje. Trgovinski tehničar može da upiše određene fakultete i prilikom zapošljavanja sa srednjom stručnom spremom ima veće mogućnosti na samom poslu da postane rukovodilac. U školi se nadaju da će kompanija „PS“ dobiti akreditaciju od Ministarstva i da će moći u ovoj radnji da imaju dualno obrazovanje.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović kaže da su đaci zainteresovani za područja rada koje nude, te da će ove godine na raspolaganju imati osam odeljenja, za jedno više od prošlogodišnjeg upisa.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Ove godine, za razliku od od prošle imamo dva trogodišnja odeljenja. Jedno će biti  bravar zavarivač i drugo operater mašinske obrade rezanjem – kazala je Milanka Halilović.

Smer operater mašinske obrade rezanjem je kompletno po dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Halilovićeva dodaje da će se i naredne školske godine potruditi da imaju još trogodišnjih smerova jer za njima postoji potreba.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće četiri odeljenja.

– Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisaćemo zanimanje farmaceutski tehničar, arhitektonskog i  tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ biće takođe četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

A.Đ.

1711195446892

Sajan je bio domaćin tradicionalne manifestacije „Uskršnje narodne igre“. U organizaciji Društva za negovanje tradicije i ekologije ,,Delibab“, uz podršku lokalne samouprave i Mesne zajednice Sajan,  druženje dece, mladih i udruženja žena održano je trideseti put.

Uskršnje aranžmane pripremila su udruženja žena iz čitave Vojvodine, a pozivu organizatora odazvale su se i članice „Sunca“ iz Padeja.

-Pripremili smo farbana jaja, uskršnje ukrase na kojima dominira zeka, korpice i ručne radove. Rado dolazimo u Sajan i volimo što smo deo ove manifestacije koja je uvod u najradosniji hrišćanski praznik. Sve je izrađeno od prirodnih materijala, a i jaja se najlepše ofarbaju u lukovinu ili trave – saznajemo od Dragice Radnov, predsednice udruženja „Sunce“.

Centralni deo svečanosti je posvećen deci koja su se u velikom broju odazvala uskršnjim igrama, istakla je Silvija Tosegi, predsednica „Delibaba“.

-Svi su se odazvali pozivu da uveličaju naš jubilej, 30 godina od prve manifestacije. Naš cilj je da očuvamo običaje i tradiciju i da je prenesemo na mlađe. Učimo ih na koji način su se nekada farbala jaja, kako se kuvala šunka, kako se pravila uskršnja pletenica, koja jela i kolači su se služili za Uskrs.  Deca uživaju u našim igrama trčanju sa jajetom u kašici, traženju jaja, oslikavanju – navela je Silvija Tosegi.

Manifestaciji je prisustvovala Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Manifestacija prikazuje bogatstvo kulturne baštine, lepote tradicije i uskršnjih običaja Mađara koji žive na ovom prostoru. Uskršnja izložba je prava simbolika jer je jaje oduvek značilo preporoda, obnove, rađanja novog života. Osmišljena da spoji decu, mlade i one koji su u starijoj dobi, daje pečat mađarskoj tradiciji i istoriji i oslikava našu multinacionalnu i multikulturnu sredinu – napomenula je Melita Gombar.

Predsednik Saveta Mesne zajednice Zoltan Tot dodao je da su „Uskršnje narodne igre“ jedna od najznačajnijih manifestacija u ovom mestu.

-Činjenica da traje tri decenije govori koliko je važna i značajna, ne samo za meštane Sajana, nego i za čitav grad. Kroz nju čuvamo narodne običaje i tradiciju i prenosimo ih na one koji dolaze. Hvala lokalnoj samoupravi koja je pomogla da se na pravi način obeleži veliki jubilej – kazao je Tot.

Učesnici iz Kikinde, Mokrina, Iđoša, Ostojićeva, Čoke, Novih Kozaraca, Padeja uživali su u druženju, a bilo im je omogućeno da posete i Zavičajnu kuću.

A.Đ.

IMG-084ad0073408778017b3e6473573fe31-V

Pobednica manifestacije „Kukuruzno proleće“ koju je organizovalo udruženja žena „Novi Kozarci“, uz podršku mesne zajednice i Grada, je Nada Lukač iz pomenutog udruženja. Drugo mesto zauzela je Nada Marinković iz udruženja žena „Kumane“ i treća je Branislava Drinić iz udruženja žena „Đura Jakšić“.

Izbor najboljih slatkih i slanih proizvoda, napravljenih od kukuruznih prerađevina, organizovano je treći put.

-Naš cilj je da sačuvamo tradicionalna jela od zaborava. Ovo je jedan od načina da doprinesemo gastronomskoj ponudi našeg grada i da je obogatimo zaboravljenim jelima. Tome doprinosi i dobro poznata „Pitijada“ kojom čuvamo pitu krompirušu. Drago mi je što se manifestaciji odazvao veliki broj udruženja žena sa kojima rado sarađujemo – istakla je Boja Oljača, predsednica udruženja „Novi Kozarci“.

Događaju je prisustvovao predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Žene iz Novih Kozaraca osmislile su manifestaciju koja ima za cilj da očuva sve tradicionalne recepte krajeva odakle potiču. Ovo je način da očuvaju sećanje na svoje majke i bake, ali i da svoje znanje prenesu na mlađe generacije. Hvala im na tome što se trude da nas podsete na korene, kulturu i običaje.  Ovo je ujedno odlična prilika da se uspostavi saradnja i sa drugim udruženjima – rekao je Bogdan.

Žene iz Novih Kozarac, Nakova, „Suvače“ iz Kikinde, Iđoša, Mokrina, Kumana su za takmičenje donele projice, pite, razne đakonije gde je osnova kukuruzno brašno i krompir. Bilo je i cicvare, ali i mleko od kukuruznog brašna odnosno skrobovo mleko.

 

A.Đ.

povelja-Bovan-ESS

Kikinđanin Slavko Bovan, saradnik „Komune“, dobio je, od Enigmatskog saveza Srbije (ESS), Povelju za životno delo, najznačajnije priznanje koje enigmata može da dobije u Srbiji.

Za 40 godina postojanja Enigmatskog saveza, ova povelja je dodeljivana dvadesetak puta. Najčešće je, godišnje, bio jedan dobitnik, uz nekoliko izuzetaka kada su uručene dve povelje. Ove godine, pored Bovana, nagrađen je i Marjan Radaković iz Niša.

– Vrlo sam ponosan jer sam se našao u odabranom društvu najboljih enigmata Srbije. Predsedništvo ESS je procenilo da moj dosadašnji doprinos srpskoj enigmatici zavređuje ovo priznanje, i zahvalan sam im na tome. Obećavam da ću nastaviti da radim sa istim žarom i energijom – izjavio je Bovan.

Značajno je da su, među dvadesetak dobitnika ovog priznanja, čak trojica Kikinđana. Ilija Stančul je nagrađen 2012. godine, a Zlatan Pupezin 2017, pa se može reći da je naš grad enigmatska metropola Srbije.

Enigmatski klub „Kikinda“, za devet godina postojanja, postiže samo uspehe, i među enigmatima Balkana slovi za udruženje na koje se valja ugledati.

Bovan se enigmatikom bavi 43 godine, objavio je preko 50 hiljada zadataka, osvojio mnoštvo pehara i medalja na enigmatskim takmičenjima u Srbiji i u zemljama u okruženju. Godinama sarađuje sa više listova u Srbiji, Hrvatskoj i BiH, a čitaoci „Komune“, u svakom broju, imaju priliku da rešavaju zadatke koje priprema Enigmatski klub „Kikinda“, a uređuje upravo Slavko Bovan.

434128786-18423827533027813-2805584337240055624-n

Na jučerašnjoj košarkaškoj utakmici između Partizana i Real Madrida odigranoj u okviru 31. kola Evrolige, specijalni gost KK Partizan Mocart Bet bio je najbolji mladi fizičar na svetu, osvajač zlatne medalje na međunarodnoj Olimpijadi iz fizike, Andrej Popović iz Kikinde.

Poklon ček na 50.000 dinara, koji daruje „Adiko banka“, Andreju je uručio prvotimac crno belih, Džejlin Smit.

-Izuzeta je čast biti gost ovako velikog sportskog događaja na zlatnoj stolici u Štark areni, posebno što smo baka i ja strastveni navijači Partizana. Atmosfera je bila neopisiva i iako je Partizan izgubio, podrška svih koji su prisustvovali na utakmici bila je ogromna. Prvi put sam, na ovaj način, iz prvog reda, gledao neki sportski događaj i sada mogu da kažem da je to prelepo iskustvo. Navijam da se moj tim nađe u plej in fazi do kraja sezone – otkrio nam je Andrej.

Andreja i u narednom periodu očekuje mnoštvo obaveza, završava naučni rad, ovoga puta iz kvantne fizike, a priprema se i za republičko takmičenje iz matematike koje mu je važno zbog upisa na željeni fakultet. Naime, ukoliko osvoji visoko mesto fakultet upisuje bez prijemnog ispita. Kako nam je ranije otkrio, mladi gimnazijalac želi da upiše astro fiziku.

Valentina-c

U saradnji sa ustanovama kulture, povodom sto godina od smrti pesnika Dušana Vasiljeva, Grad Kikinda prvi put organizuje „Dane Dušana Vasiljeva“.

– Naš cilj je da sačuvamo sećanje na našeg Dušana i da, na dostojanstven način, obeležimo jubilej – rekla je za Kikindski portal Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje. – U programima je angažovano mnogo mladih ljudi jer smatramo da je bitno da razumemo kako oni čitaju poeziju Vasiljeva, kao i da ih animiramo da saznaju nešto više o njegovom životu i delu, u nadi da ta saznanja mogu da ih inspirišu u umetničkom, duhovnom, i u smislu očuvanja pravih vrednosti, kojima su protkani Dušanovi stihovi.

Manifestacija počinje večeras (petak, 22. mart), u 19 sati, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, izložbom „Čitanje Vasiljeva“, koje se sastoji iz tri celine: predstavljanja istorijskog okvira, zatim intervjua na temu kako danas čitamo Vasiljeva, dok treću celinu čini čitaonica u kojoj će posetioci moći da pročitaju novinske članke i dve Dušanove priče koje se čuvaju u Muzeju i nisu objavljivane do sada.

Sledeći događaj zakazan je za ponedeljak, 25. mart, za 18 sati, u Biblioteci, gde će, u saradnji sa Maticom srpskom, biti organizovan Okrugli sto „Dušan Vasiljev i njegovo doba 1914-1918“. Predavači će govoriti o istorijskim okolnostima Dušanovog veka: o Velikom ratu, nestanku Austrougarske, stvaranju kraljevine SHS, crtanju nove banatske granice i pojavi komunizma u Banatu, najavila je Valentina Mickovski.

Predstava „Oblaci“ koja će se igrati u utorak, od 20 sati, u Pozorištu, dočaraće Dušana na potpuno drukčiji način od prethodna dva događaja i uz veoma jake emocije – kaže Mickovska. – S obzirom na to da je ovaj pesnik bio ekspresionista, i predstava je rađena u tom duhu. Veoma je potresna i prikazuje njegov unutrašnji svet, svet bola, njegove jake emocije i zaista neobično stanje njegove psihe.

Finalni događaj održaće se 27. marta, na dan smrti Vasiljeva i na Dan Gimnazije koja nosi njegovo ime. Od 19 sati, u Narodnom pozorištu, biće održana Svečana akademija „Naš Dušan – čovek peva posle rata“.

U prvom delu biće uručene književne nagrade „Dušan Vasiljev“. Povodom jubileja, Gimnazija je, prvi put, raspisala konkurs za najbolje prozne i poetske radove gimnazijalaca. Najbolja tri rada biće prezentovana na Akademiji. Organizator i pokrovitelj ovog programa je Grad Kikinda, a scenario i režiju potpisuje Dragan Ostojić. Ostojić program najavljuje kao priču o životu ispunjenom poezijom i o poeziji o životu. Naš Dušan piše gorke istine i živi težak život, ali nama ostavlja da budemo dobri, miroljubivi i plemeniti. On nesebično daje svoje bolno i životno i poetsko iskustvo. Njegovo život je poetska istina, rekao je Ostojić. Poeziju će govoriti Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Stefan Ostojić.

– Ovaj veliki pesnik, zaslužuje da se njegov život obeleži na dostojanstven način i veoma mi je drago da Grad realizuje „Dane Dušana Vasiljeva“ i to uz podršku ustanova kulture: Kulturnog centra, Narodnog pozorišta, Narodne biblioteke „Jovan Popović“, kao i uz učešće Gimnazije. I sama organizacija ovih događaja protkana je istinskim ljudskim vrednostima –  zajedništvom, ljubavlju i humanošću, a to su, u stvari, vrednosti kojima nas je Dušan Vasiljev naučio svojim životom i delom – zaključila je Valentina Mickovski.

1711051121599

,,Akva“ je naziv predavanja koje je u  Galeriji Kulturnog centra  održao diplomirani hemičar Mladen Đuran. Kako ističe naučno-popularni prikaz mogao bi se sažeti u jednoj rečenici koja glasi ,,Ako tražite misteriju, potražite je u kapi vode”.

-Fenomen vode je izuzetno interesantan i želeo sam sugrađanima da je predstavim iz nekog drugog aspekta. Danas kada govorimo o vodi, to je najčešće zbog njenog zagađenja, ali i o težnji da se kao prirodan resurs sačuva. Voda je prirodni fenomen i njene anomalije predstavljaju razlog za postojanje živog sveta. Nauka je do danas prihvatila 72 anomalije vode i ovo je bila prilika da sugrađane upoznam sa najznačajnijima – rekao je Đuran i napomenuo da je neophodno da svi imaju više poštovanja prema vodi.

Voda je resurs koji nije nepresušan.

-Grad se u proteklih nekoliko godina maksimalno zalaže da obezbedi zdravu pijaću vodu, izgradnjom fabrike vode. To je velika i značajna investicija. Kada se toliko ulaže u zdravu vodu za piće, moramo da naučimo i kako da se prema njoj ponašamo – zaključio je Mladen Đuran.

Organizator predavanja bila je Turistička organizacija, a povod je 22. mart Svetski dan voda.

-Naša želja bila je da svi koji su došli na predavanje kroz naučno – popularno predavanje nauče više, čuju zanimljive činjenice i budu odgovorniji prema vodi. I u narednom periodu pridružićemo se obeležavanju datuma koji su važni za čitavu planetu – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

A.Đ.