Град

IMG-1a98c2b6dc84088f0a62532601e42be2-V

Povodom obeležavanja Svetskog dana zdravlja, Crveni krst bio je domaćin  gradskom kviz takmičenju „Šta znaš o zdravlju?“. Učestvovalo je 16 učenika iz škola: „Žarko Zrenjanin“, „Feješ Klara“, „Jovan Popović“, „Milivoj Omorac“, „Đura Jakšić“, „Ivo Lola Ribar“, „Mora Karolj“ i „Sveti Sava“ i sedam učenika iz Ekonomsko-trgovinske škole, Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i SSŠ „Miloš Crnjanski“.

U kategoriji podmlatka prvo mesto dele Danijela Golić i Elena Litričin iz OŠ „Đura Jakšić“, drugo mesto pripalo je  Maši Drvenjak iz OŠ „Milivoj Omorac“, dok je treća Andrea Ćosić iz OŠ „Žarko Zrenjanin“. U kategoriji omladine najbolja je bila Nevena Vulović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“, drugoplasirani je Aleksej Zubanov iz Gimnazije  „Dušan Vasiljev“, a treće mesto zauzeo Bogdan Ranđelović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“.

-Učenici koji su se takmičili pokazali su vrlo dobro znanje o zdravlju, kako ga sačuvati i šta je ono što negativno utiče na njega. Čestitam im svima na trudu i zalaganju. Naš grad će na pokrajinskoj smotri znanja, koju organizuje Crveni krst Vojvodine 11.aprila u Novom Sadu, predstavljati Danijela Golić i Elena Litričin iz OŠ „Đura Jakšić“, kao i Nevena Vulović iz SSŠ „Miloš Crnjanski“ – rekla je skretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac.

A.Đ.

 

 

5512dfc1-877e-4057-b420-e0d333124144

Novak Despotović je osvojio prvu nagradu i zlatnu medalju na Srpskoj  matematičkoj olimpijadi za učenike srednjih škola.

Učestvovalo je tridesetak najboljih mladih matematičara iz Srbije koji su se nadmetali za ulazak u reprezentaciju za ovogodišnja međunaradna matematička takmičenja. Kako je Novak bio najbolji postao je deo reprezentaciji Srbije koja će se takmičiti na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi. Put u Bugarsku, gde će se održati ovo takmičenje, očekuje ga krajem meseca.

 

 

-Olimpijada je trajala dva dana. Zadatke smo rešavali četiri do pet sati svakog dana što jeste bilo naporno, ali sam imao cilj koji sam i ostvario. Zadaci jesu su bili zahtevni, međutimčitave  godine pripremao sam se za ovaj nivo takmičenja jer sam imao veliku želju da budem deo reprezentacije na Balkanskoj matematičkoj olimpijadi – istakao je Novak Despotović.

 

Ritejl-(7)

Na gradilištu Ritejl parka, na uglu ulica Mihajla Pupina i Jovana Jovanovića Zmaja, radi se intenzivno i maksimalno se koristi lepo vreme. Danas je gradonačelnik Nikola Lukač, sa Nebojšom Jovanovim, članom Gradskog veća zaduženim za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije i predstavnicima investitora, izvođača i podizvođača radova, obišao gradilište. U razgovoru sa izvođačima i investitorima zaključeno je da je sasvim moguće da Ritejl centar bude završen u septembru, što je dva meseca pre roka.

Izgradnja modernog tržnog centra ispunjenje je želje je građana, to je pokazala i anketa sprovedena pre nekoliko godina, podsetio je gradonačelnik.

– Ono što smo obećali i realizujemo, dobićemo jedan uređeni deo grada sa dodatnim sadržajima i stotinak radnih mesta – rekao je Lukač. – Pored toga, čeka nas i uređenje ulice Mihajla Pupina, od Svetosavske do Jovana Jovanovića Zmaja – pratićemo tempo investitora. Rešićemo i problem atmosferske kanalizacije kod Svetosavske ulice. Ovo je velika investicija i nadam se da će građani biti zadovoljni, ali mi se na tome nećemo zaustaviti.

Direktorica „RC Europe“, investitora radova, Bojana Koljenšić, takođe je zadovoljna tempom kojim se odvijaju radovi.

– Veoma smo zadovoljni pre svega saradnjom sa lokalnom samoupravom, očekujemo da će sve biti završeno pre roka. Biće izgrađena i nova, dodatna parking mesta u Zmaj Jovinoj ulici i iza Ritejl parka – napomenula je Koljenšićeva.

Montaža objekta počeće do Uskrsa, najavio je Marko Bistričić, glavni izvođač u firmi „Penta Ge.Co“ iz Beograda, koja je nosilac radova.

– Već smo teren nasuli peskom i tamponom tucanika koji će služiti za podnu ploču, a započeta je i izrada prefabrikovane konstrukcije čija bi montaža trebalo da počne već između 15. i 20. aprila. Do Uskrsa bi, tako, trebalo da imamo kompletan objekat u kockici, to je već izlivena konstrukcija u našem pogonu u Inđiji čija montaža će početi već za desetak dana – najavio je Bistričić. – Trudimo se da završimo objekat i pre samog roka koji je početak novembra. Ako nas vreme posluži, možda to bude i mesec i dva ranije. Za sada smo ispred roka i potrudićemo se da kraj radova bude 1. ili 15. septembar.

Bistričić je podsetio da će tržni centar biti prizemni objekat visine 7,15 metara, sa 14 jedinica i stotinu parking-mesta u centralnoj jedinici. Objekat će biti ograđen i ulaz će biti iz ulice Mihajla Pupina, na kraju Uglješe Terzina ulice. On je dodao da je samo rušenje zatečenog objekta površine 1.880 kvadrata bilo veoma zahtevno. Objekat od armiranog betona je, kaže, i posle više od 20 godina bio u odličnom stanju. Izvođači su uspeli da ga sruše, zajedno sa temeljima, za manje od mesec dana i da ga iznesu sa parcele.

Ritejl park biće površine pet hiljada kvadrata,a vrednost investicije je veća od sedam miliona evra. Već je poznato da će zakupci biti „New Yorker“, „Sinsay“, „Tehnomedia“, „Sport Vision“, „Đak sport“, „Pet Zone“, „Pepco“, „Lilly“, „Maxi“, „Frida“, „Benu“ apoteka.

S. V. O.

aef17438-2fb8-4864-b122-31cb7488a7ee

Najbolje šaljive pesme nagrađene na konkursu „Aprilijada“. Prvo mesto osvojila je Alesandra Jović iz OŠ „Branko Radičević“ iz Vranja, drugo Srna Jović iz niške „Stefan Nemanja“ i treće mesto podelile su Ivana Kovačević i Lena Davidović iz kikindske škole „Žarko Zrenjanin“ odnosno velikoselske „Slavko Rodić“. Dodeljene su i pohvalnice učenicima iz škola „Vuk Karadžić“ iz Kikinde, „1. oktobar“ iz Bašaida „Đura Jakšić“ iz Jelašnice i beogradske škole „Nikola Tesla“. Organizatori manifestacije su Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i KUD „Bašaid“ , a literarni konkurs, namenjen deci do 15 godina, organizovan je povodom Svetskog dana šale, 1. aprila. Na konkurs je pristiglo više od stotinu šaljivih pesama, a poslala su ga deca i mladi iz čitave Srbije.

– Ovo je sjajna prilika za mlade talente da pokažu svoju kreativnost i humor kroz poeziju. „Aprilijada“ se održava sedmi put i posvećena je deci i dečijem stvaralaštvu. Radovi su stigli iz čitave Srbije i već imamo decu i škole koje više godina podržavaju ovu manifestaciju – istakla je urednica programa Narodne biblioteke Dunja Brkin Trifunović.

Žiri u sastavu: učiteljica Desanka Ristić, predsednica žirija i  bibliotekarka Darinka Maljugić i, nije imao nimalo lak zadatak.

-Svi pristigli radovi odgovorili su temi i jako nam je bilo teško da odredimo najbolje. Ova vesela manifestacija okupila je decu iz čitave zemlje i „Aprilijadu“ treba negovati jer je jedinstvena u Srbiji i donosi svima radost i veselje je – rekla je Desanka Ristić.

Gosti  na dodeli bili su Goran Novakov i Desanka Ristić, kao i mlađa grupa KUD-a „Bašaid“.

A.Đ.

1712310620334

Sadnja, na potesu oko radionice NIS-a, na raskrsnici kod Motela „Lovac“, organizovana je na inicijativu vatrogasne jedinice kompanije NIS,  uz podršku lokalne samouprave. Igor Lazić, rukovodilac vatrogasne jedinice NIS-a u Kikindi istakao je da je posao 17 zaposlenih da vodi računa o protivpožarnoj  sabirnih stanica, zaštiti naftnih polja i bušotina.

-Naša ideja je da uredimo zapušteni prostor koji se nalazi u neposrednoj blizini naše mašinske radionice. Pošto smo prostor očistili od smeća o šiblja i pripremili zemljište, rešili smo da, zajedno sa gradskom upravom,  zasnujemo park. Naša odgovornost biće da sadnice redovno zalivamo i čuvamo jer nam je cilj da ostane nešto budućim pokolenjima od ove vatrogasne jedinice – rekao je Lazić.

Na parceli su zasnovani hrast, katalpa, jasen, jorgovan i žbunaste forme, a akciji su prisustvovali član Gradskog veća Nebojša Jovanov i Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine . Uskoro će biti završen prolećni sadni period koji je specifičan po inicijativama kompanija, udruženja, ali i samih građana.

-Udruženje građana iz Mokrina zasadilo je 2.024 sadnice, oplemenjen je i uređen potes oko igrališta u Sinđelićevoj ulici, kompanija DDOR priključila se sadnji u gradu. Počev od kraja prethodne godine do kraja ovog sadnog perioda podignut je i popunjavana vetrozaštitni pojas od Mokrina do Padeja sa 4.400 sadnica, a sa 800 mladica popunili smo Bočarski drum. Akcijama se priključuju deca i mladi koji na ovaj način uče da čuvaju svoje okruženje – navela je Miroslava Narančić.

U sadnji su učestvovali članovi Kluba volontera kompanije NIS iz Kikinde, Beograda, Zrenjanina, Novog Sada i zaposleni u pomenutom gradskom Sekretarijatu.

A.Đ.

Lidija-Aldan-(5)

Članovi četvrtog Mesnog odbora Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR), i drugih kikindskih odbora ove organizacije, danas su odali počast Lidiji Aldan, sekretaru Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) i članu Komunističke partije Jugoslavije.

Uoči godišnjice pogibije dvadesetjednogodišnje Lidije Aldan, položen je venac na njenu bistu u dvorištu nekadašnje četvrte Mesne zajednice, a članovi SUBNOR-a prisetili su se ove revolucionarke koja je, kao veoma aktivna u ilegalnom radu SKOJ-a, bila na meti okupatora. Pronašli su je 1942. godine u selu Ferdin kod Alibunara; u nameri da se ne preda živa, Lidija je izvršila samoubistvo hicem iz pištolja.

– Veoma aktivna i posvećena, bila je izabrana za člana komiteta SKOJ-a već 1940. godine. Lidija je rođena u Rusiji, a u Kikindi je njena porodica živela u ulici Đure Jakšića. U kikindskoj gimnaziji koju je pohađala, započela je revolucionarni rad zajedno sa Olgom Udicki, Vladom Bogaroškim, Slobodankom Acigan, Radovanom Brančićem. Bila je odana ideji i spremna da, u svako doba, pomogne proletarijatu. Formirala je Mesni komitet SKOJ-a i bila njegov sekretar – rekla je Mira Stupar, potpredsednica četvrtog Mesnog odbora SUBNOR-a u Kikindi.

Lidija Aldan utkala je svoje detinjstvo u revoluciju i slobodu za naš narod, rečeno je na skupu.

– Teško je pronaći reči koje bi dočarale njihovu ljudskost. Ona nije imala detinjstvo, bila je siromašna, bez oca, ali je imala duh slobode, hrabrosti i pravednosti, koji je hranio dečije naume. Bez takvih ljudi naša sadašnjost i  budućnosti bile bi anemičnije i siromašnije. Lidija Aldan i njeni saborci dali su svoje mlade živote za našu budućnost. Imali su samo sebe i to su ostavili za nas, a nama su stavili trag koji ne smemo zaboraviti – istakla je Vesna Balaban.

Obeležavanju sećanja na kikindsku revolucionarku prisustvovali su predstavnici odbora kikindskog SUBNOR-a koji, ukupno, ima oko 300 članova u četiri odbora u gradu i po jedan u svakom selu. Sledeća aktivnost članova je odlazak u Šid, na obeležavanje godišnjice proboja Sremskog fronta koji se dogodio 12. aprila 1945. godine.

S. V. O.

sc jezero

Odlukom direktora Sportskog centra „Jezero“ Dejana Pudara koju je usvojio Upravni odbor, nastavljene su aktivnosti radi poboljšanja uslova korišćenja kapaciteta ove ustanove za osobe sa invaliditetom.

-Od petka, 5. aprla ulazak na otvorene i zatvorene bazene Sportskog centra „Jezero“ neće se naplaćivati osobama sa invalditetom. Osobe koje smatraju da ostvaruju pravo na ovu pogodnost treba da dođu u upravnu zgradu i prilože potvrdu doktora ili rešenje o stepenu invalidnosti – rekao je Pudar.

 

Doneta je odluka o prodaji sezonskih ulaznica, a na molbu sugrađana. Prodaja za letnju sezonu počeće 1. juna, a  moguću ih je iskoristiti tokom cele godine, a najkasnije do 1. juna naredne godine.

-Ovo samo dokazuje ono što uvek ističemo, da Sportski centar „Jezero“aktivno osluškuje potrebe, molbe kao i sugestije naših sugrađana i trudimo se da uradimo sve kako bi naši korisnici bili što zadovoljniji – zaključio je Pudar.

A.Đ.

 

 

Pedagoska-jubilej-(2)

Značajan jubilej proslavlja se danas u Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV) – Dan škole, osnovane pre tačno 70 godina. Program je počeo odavanjem pošte Zori Krdžalić Zagi, profesorici, učesnici NOB-a, društveno-političkom radniku čije je ime nosila Škola. Venac je, sa studentima, na bistu čiji je autor, položila akademska vajarka Miroslava Kojić, nekadašnja profesorica u Visokoj školi, redovni član Evropske akademije nauka u Beogradu.

Pored studenata i zaposlenih u Visokoj školi, svečanosti dodele diploma studentima osnovnih i master studija koji su, u ovoj školskoj godini, odbranili završni rad, prisustvovao je veliki broj zvanica, bivših studenata i profesora. Školu je, ovim povodom, posetio i pokrajinski sekretar za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, prof. dr Zoran Milošević.

– Ovo je jubilej za poštovanje, posebno zato što Škola izrasta u sredini koja brine o obrazovanju – rekao je prof. dr Milošević. – Prisustvo gradonačelnika govori o tome da Grad brine o njoj. Duga istorija niza kulturnih institucija i  manifestacija nekako se ugradila u dugogodišnju tradiciju Visoke škole. Briga o vaspitanju tada i sada jednaka je i imamo zadovoljstvo da izrastaju generacije koje nisu samo orijentisane na novac, na materijalno ostvarenje, nego i na moralna, estetska i kulturna načela. Mislim da su nam vaspitači potrebni više nego ikada i ova škola sa ostalih pet u Vojvodini, pokazuje nam gde je fokus našeg društva.

Podsećajući na činjenicu da je VŠSSOV jedina visokoškolska ustanova u gradu i Okrugu, gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je jubilej studentima i zaposlenima.

– Grad apsolutno podržava rad Visoke škole i njene projekte da, uz pomoć pokrajinske i republičke administracije, unapredimo uslove rada jer profesori, svi zaposleni i studenti to, svojom posvećenošću, zaslužuju. Razmišljamo o novim profilima koje treba otvoriti i još više unaprediti kvalitet ove visokoobrazovne ustanove – izjavio je Lukač.

Pored gradonačelnika, lokalnu samoupravu predstavljale su i članice Gradskog veća Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje, i Melita Gombar.

U godini jubileja, ovom danu i svečanosti prethodili su različiti obrazovni, kulturni i humanitarni programi i akcije, istakla je direktorica škole, prof. dr Angela Mesaroš Živkov.

– Programi će se odvijati se sve do kraja školske godine – dodala je direktorica. – Na današnjoj svečanosti dodelićemo 90 diploma i dve posebne nagrade – studentu generacije i najboljem studentu master strukovnih studija, koji će dobiti priznanje sa imenom prerano preminule profesorke naše škole, dr Jelene Mićević Karanović.

Na sceni amfiteatra u programu su nastupili studenti, sadašnji i bivši, deca iz Predškolske ustanove i Osnovne muzičke škole.

Student generacije, dvadesetdevetogodišnja Jelena Daljev, poslala je važnu poruku mladima.

– Volela bih da moj primer podstakne sve koji nisu upisali školu sa svojim vršnjacima, da to učine, da im poručim da nikad nije kasno i da mogu da ostvare sve što žele. Volim svoju zemlju i svoj grad i volela bih da ostanem ovde – rekla je Jelena koja se, posle studija u Beogradu i boravka u Nemačkoj, na Tajlandu i u Kini, vratila u svoj grad i sa ocenom deset odbranila diplomski rad na smeru vaspitač dece predškolskog uzrasta.

Plaketu „Prof. dr Jelena Mićević Karanović“ dobio je Nikola Halai koji je bio najbolji na master studijama Škole.

– Srećan sam što sam baš ja dobio nagradu koja nosi naziv moje mentorke, profesorice koju sam veoma poštovao – rekao je Nikola prilikom preuzimanja nagrade. – Ja znam da me ona sada vidi i da je ponosna na mene.

Nagradu su uručili sestra i suprug profesorice dr Mićević Karanović.

Na VŠSSOV nastavu trenutno pohađa 300 studenata na dva smera: vaspitač dece predškolskog uzrasta i vaspitač za tradicionalne igre. Ukupno 90 studenata danas je dobilo diplome – 44 na osnovnim i 46 na master studijama. Prvi put od Škole su dobili i kape za diplomce koje su, na kraju svečanosti, poletele u vis, zajedno sa željama za srećnu i mirnu budućnost u vaspitavanju mladih naraštaja.

S. V. O.

1712226791914

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizovala je devetnaesti sajam zapošljavanja. Radnike, oko 400,  tražilo je 28 firmi, a nezaposleni su bili u prilici da uspostave direktan kontakt sa poslodavcima, predstave im se i predaju svoju radnu biografiju.

-Ovo je dobra prilika da pronađem zaposlenje. Radila sam u „Kalcedoniji“ i konkurisaću opet. Predaću radnu biografiju i za „Mekafor“, ali i u budućim prodavnicama „Jisk“ i „Forma ideale“. Završila sam ekonomsku školu, ali nikada nisam radila u struci, međutim imam iskustva na mnogim poslovima – istakla je trenutno nezaposlena Ljiljana Tomić.

Ivana Krstić diplomirani je ekonomista i želja joj je da radi u struci.

-Bila sam zaposlena godinu dana i od decembra ne radim. Imam iskustva i nadam se da ću dobiti posao. Sajam zapošljavanja je dobra prilika da se predstavim – dodala je Ivana Kostić.

Za konobara i radnika u proizvodnji konkurisao je Aleksandar Živko iz Mokrina.

-Završio sam za hemijsko-tehnološkog tehničara i radio sam u „Japan Tobaku“ i „Tisi Automotiv“. Ponuda je dobra i uveren sam da ću naći zaposlenje – saznali smo od Aleksandra Živka.

Sajam zapošljavanja otvorio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao sa svojim saradnicima članovima Gradskog veća.

-Kikinda je odlična sredina za poslovanje i preduzetništvo što dokazuje i Sajam zapošljavanja. Moji sugrađani su vredni i sposobni i to kompanije znaju. Na lokalnoj samoupravi je da i u narednom periodu stvara uslove za još bolji ekonomski i privredni razvoj i dobar ambijent za nove investitore, ali i za one koji već posluju u našoj sredini. Uveren sa da će mnogi pronaći zaposlenje na sajmu, te da će broj nezaposlenih biti ispod dve hiljade. Podsetiću i da smo pre samo desetak godina na teritoriji grada imali oko 10.000 nezaposlenih – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Osim poslodavaca koji odmah imaju potrebu za radnicima, bili su i oni koji će tokom predstojećih šest meseci imati potrebu za zapošljavanje, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović.

-Kandidati sa visokom stručnom spremom moli su da konkurišu za radna mesta mašinskog inženjera i inženjera elektrotehnike. Sugrađani sa srednjom stručnom imali si priliku da konkurišu za poslove: prodavca, vozača, šivača, komunalnog radnika, konditora, livca-kalupara, CNC operatera, agenata osiguranja, konobara, kuvara, pekara, magacionera, mesara, administrativnog radnika i drugih poslova. Najviše su se tražile osobe sa trećim  četvrtim stepenom stručne spreme, ali su i nekvalifikovani radnici mogli da predaju svoju radnu biografiju budući da ima potrebe za proizvodnim radnicima. Tu su nam i kompanije koje će tek početi da rade i čiji poslovni prostori su u izgradnji  – kazala je Jelena Mitrović.

U 2023. godini, kada je bio poslednji sajam u Kikindi, efekti zapošljavanja šest meseci nakon održanog sajma na nivou Filijale Kikinda su 21,81 odsto tačnije od 2.388 osoba koje su učestvovale na sajmu zaposlilo se 521.

Zaključno sa 29. februarom na evidenciji Filijale NSZ bilo je 2.117 nezaposlenih, među kojima je najviše nekvalifikovanih.

A.Đ.

RAZNOLIKA PONUDA

Među novim firmama koje su tražile radnike, pored pomenutog „Jiska“ i „Forma ideale“, bila je i „Tehnomedija“ koja će lokal otvoriti u budućem ritejl parku. Za zaposlenje u proizvodnim pogonima više zaposlenih traži se u fabrikama „Tisa Automotiv“, „Kalcedonija“, „Jafa“, „Grindeks“, „Livnica“, „Toza Marković“.

I SREDNJOŠKOLCI NA SAJMU

Najviše potražnje bilo je za prodavcima. Stoga je iz Filijale NSZ upućen poziv završnom odeljenju trgovaca u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

-Većina njih, nakon što maturiraju, tražiće posao. Želeli smo da izađemo u susret mladim sugrađanima, ali i poslodavcima. Budući trgovci moći će u bliskoj budućnosti, možda i uz pomoć naše finansijske podrške, da pronađu zaposlenje – navela je Mitrovićeva.

 

1712218138247

Poljoprivrednici Ruskog Sela organizovali su se kako bi pred prolećnu setvu uredili atarske puteve u svojoj katastarskoj opštini. Sa 14 traktora i neophodnom mehanizacijom u poslu su učestvovali i mladi proizvođači.

-U saradnji sa lokalnom samoupravom i mesnom zajednicom ravnamo atarske puteve, naročito u onom delu gde su i u najlošijem stanju. Pored toga što će nam biti olakšan prilaz parcelama, ovo je način i da sačuvamo i mehanizaciju. Najveći  problem je što se tokom jeseni putevi razvale odnosno što ima dosta uvala gde je potrebno najpre nasuti zemljište. U većini traktora postoji navigacija tako da imamo orijentire dokle je njiva, a gde počinju put – istakao je Milenko Sikimić, poljoprivrednik iz Ruskog Sela.

 

Mesna zajednica pomoći će proizvođačima, rekao je predsednik Saveta Dušan Marjanović koji je pohvalio poljoprivrednike i dodao da su ažurni.

-U obostranom interesu je da se urede atarski putevi. Mesna zajednica obezbediće zemlju i bager kojom će biti popunjene depresije nastale na poljskim putevima. Tu smo da podržimo sve dobre inicijative i pomognemo da se one realizuju – kazao je Marjanović.

Kako posao napreduje uverili su se član Gradskog veća Ljuban Sredić i sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić.

-Podržali smo prvu aktivnost koju su inicirali poljoprivrednici, a sa udruženjima planiramo niz aktivnosti tokom godine. Sledeće što nas očekuje je predavanje o pravilnom zbrinjavanju prazne ambalaže od herbicida i pesticida. Na raspolaganju će biti punktovi za odlaganje pomenutog otpada. Ovo je prvi put da organizujemo edukaciju, ali i mesta na kojima će proizvođači moći da bezbedno uklone ambalažu – navela je Miroslava Narančić.

Uređenje atarskih puteva u preostala četiri sela Mokrinu, Banatskoj Topoli, Iđošu i Sajanu biće završeno u prvoj polovini aprila.

A.Đ.