Град

hidranti

U cilju boljeg održavanja sistema i adekvatnog snabdevanja građana Mikronaselja kvalitetnom vodom za piće, Javno preduzeće „Kikinda” je započelo ugradnju hidranata na mreži u ovom delu grada.

-Protekle nedelje je ugrađen hidrant u ulici Josifa Pančića, a u planu je ugradnja još tri, čime bi se sa sve četiri strane Mikronaselja moglo adekvatno vršiti ispiranje vodovodne mreže, kada se za to ukaže potreba.

Mikronaselje, kao najgušće naseljeni deo Kikinde i jedino stanovanje u gradu pravog blokovskog tipa, ima i najveći broj korisnika vodovoda po jedinici površine. Zato se održavanju ovog dela mreže, mora posvetiti i veća pažnja, kako bi sve funkcionisalo optimalno, a korisnici bili zadovoljni- navodi Slavko Vojnić Mijatov, rukovodilac sektora vodovoda i kanalizacije.

U narednom periodu u JP „Kikinda” sagledavaju potrebe, pre svega, potrošača, a i same mreže o mogućnostima ugradnje još nekoliko  hidranata na pojedinim lokacijama.

J. C.

 

lavovi-(2)

U Kikindi je počela sa radom školica korektivno razvojne gimnastike „Lavovi“ koju vode profesor doktor Bogdan Tomić i profesor doktor Angela Mesaroš Živkov. Program sporta namenjen je za decu od tri do devet godina realizuje se u vrtiću „Plavi čuperak“ i OŠ „Jovan Popović“.

-Decu testiramo dva puta godišnje motoričkim testovima, a nakon toga imamo i 3D monitoring posturalnog statusa svakog deteta. Cilj nam je da utvrdimo da li su u začetku neki od deformiteta poput skolioze, kifoza na osnovu čega pravimo planove i programe vežbi – istakao je Tomić.

Program obuhvata sve bazične sportove fudbal, košarka, odbojka, borilačke sportove, bejzbol, atletika, a uključene su i sve metodike.

-U „Plavom čuperku“ treninzi su ponedeljkom i sredom od 18 do 20 sati. U školi „Jovan Popović“ su od 18.15 sati. Sa radom smo počeli 1. oktobra i već imamo grupu dece, a želja nam je da ih bude više tako da ćemo 25. oktobra promovisati projekat – dodala Mesaroš Živkov.

Tokom oktobra treninzi će biti besplatni.

A.Đ.

 

csu-predavanje-(3)

Tribina pod nazivom „Rad sa učenicima i decom koja ispoljavaju poremećaje ponašanja u kolektivu i saradnja sa roditeljima“ organizovana je u Centru za stručno usavršavanje. O temi su okupljenim nastavnicima, učiteljima i vaspitačima govorili magistar defektoloških nauka Tatjana Božić, master Dalibor Simonović i školski pedagog Danijela Ivanovski.

-U proteklom periodu evidentni su problemi sa decom koja iskazuju poremećaje u ponašanju, a da im pri tom ne treba podrška u intelektualnom smislu. Remećenje nastave postalo je sve češće i jako je teško organizovati čas kada imate dete koje ne može da se obuzda. Da bi i takav učenik počeo da se ponaša prema pravilima najvažnija je saradnja sa roditeljima jer i u školi i u kod kuće ona moraju da se poštuju – navodi Danijela Ivanovski.

Najčešće se poremećaji ispoljavaju u odbijanju saradnje, naloga nastavnika, ustajanje za vreme časa, šetanje i ometanje drugih da prate nastavu.

-Ukoliko se ovakvo ponašanje zanemari ono s vremenom postaje obrazac ponašanja učenika i tada možemo da kažemo da on ima poremećaj u ponašanju. Da do toga ne bi došlo važno je reagovati na vreme i naš cilj je da pružimo savete kako raditi sa decom koja to odbijaju, koja ne gledaju nastavnika u oči, koja ne slušaju šta im se kaže, koja uznemiravaju, pa i čupaju drugu decu – kaže Danijela Ivanovski.

Osim u ponašanju ova deca imaju poremećaj i u socijalnoj dinamici i komunikaciji sa drugom decom te je najvažnije što češće im ponavljati pravila koja osim u školi moraju da se poštuju i kod kuće kako bi postala obrazac ponašanja.

Ova tribina prvi put je organizovana u Kikindi i očekivanja su da će se proširiti i na druge gradove i opštine.

A.Đ.

radijator

Grejna sezona za više od 3.100 korisnika JP „Toplana“ počela je juče u večernjim satima. Kako je za naš portal istakao v.d. direktor ovog preduzeća Dušan Marjanović stanovi su bili topli od 18 časova.

-Pustili smo grejanje radi, takozvanog, zagrevanja sistema. Jutros je grejanje krenulo na vreme i sistem funkcioniše bez većih problema. S obzirom na to da su najavljene dnevne temperature oko 20 stepeni, poštovaćemo gradsku odluku i u najtoplijem delu dana gasićemo sistem i ponovo ga paliti kada spoljana temperetaura padne ispod 15 stepeni –  istakao je Marjanović.

Ukoliko neko od korisnika nema grejanje ili dođe do curenja ili vazduha u radijatorima potrebno je da preko profesionalnih upravnika odnosno predsednika Skupštine stanara prijavi problem. Zaposleni u „Toplani“ izaći će na teren i rešiti nastalu situaciju.

A.Đ.

hobotnice-carobnice-(1)

Učenici OŠ „Jovan Popović“, članovi sekcije za ručni rad, poklonili su Opštoj bolnici tridesetak ručno rađenih lutkica poznatih kao „hobotnice čarobnice“, namenjenih Odeljenju neonatologije.

-„Hobotnice čarobnice“ prvi put su počele da se primenjuju u Danskoj, kod prevremeno rođene dece u toku boravka u inkubatorima, kako kako bi se prilagodili na uslove spoljne sredine. Beba se uhvati za krak hobotnice, smiri se i stabilizuje disanje. Ovo su potvrdile i naučne studije. Naime, krak podseća na pupčanu vrpcu i beba tako oseti sigurnost kao da je u majčinom stomaku – uz zahvalnost na poklonu objasnila je dr Biljana Plemić, načelnica Neonatologije.

Olivera Gašić,profesorica geografije koja vodi sekciju za ručni rad, rekla je da su planirali aktivnosti povodom Dana škole koji obeležavaju 18. novembra, a imajući u vidu da se dan ranije obeležava Svetski dan prevremeno rođene dece, rodila se ideja da sami naprave „hobotnice čarobnice“.

Tridesetak raznobojnih lutkica, urađenih po svim medicinskim standardima kada je u pitanju veličina i materijal pošto se moraju sterilisati, stiglo je u prave ruke. S obzirom da ih po otpustu iz porodilišta majke i bebe nose kući, kako kažu u ovoj školi, po ugledu na svoje drugare volontere širom sveta, planiraju da ova akcija bude kontinuirana.

SUBNOR-(5)

Obeležavanje dana formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade sećanje je na hrabre ljude, na njihov izuzetni patriotizam i spremnost da daju i život za svoju zemlju. Kao i svakog 14. septembra, venac na spomen-obeležje ispred prostorija boračkih organizacija položili su članovi Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR-a) i Veterana posebnih jedinica policije (PJP) koji pripadaju ovoj organizaciji. Skupu su prisustvovali i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

Spomen na pale borce Brigade posebno je značajan danas jer se ove godine navršava 80 godina od ovog značajnog događaja. Brigada je formirana Ukazom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije osam dana po oslobođenju Kikinde i imala je 2.725 boraca, rečeno je na skupu.

– Dat je znak svim rodoljubima da se udruže, da iz ilegale pređu u borbu u jednoj vojnoj formaciji, da bi se suprotstavili neprijatelju i zadali mu poslednje udarce – rekao je predsednik kikindskog SUBNOR-a, Savo Orelj. – Slobodarski duh je tada bio na visokom nivou, što nam je potrebno i danas, s obzirom na vojnu i političku situaciju u celom svetu.

Brigada je formirana iz sastava najuspešnijih partizanskih odreda iz severnog i srednjeg Banata i činili su je provereni borci i rodoljubi Velikokikindskog partizanskog odreda, zatim mokrinskog, melenačkog, kumanovskog, petrovgradskog (zrenjaninskog), kao i većine mesnih odreda iz zrenjaninskog sreza, sve do Višnjićeva, podsetio je profesor Milovan Ćurčić.

– Oformljena je sa zadatkom da, uz pomoć Crvene armije, oslobodi ceo Banat i Bačku od fašističke vojske. U pohodu od Kikinde do Subotice prvo je oslobođen prostor Banata, zatim je Brigada krenula prema Subotici, gde su Nemci proterani u Mađarsku – ispričao je profesor Ćurčić. – Na Dunavu je i dobijena čuvena i poslednja borba na ovim prostorima, Batinska bitka. Vođena je krajem 1944. godine po veoma hladnom vremenu, kada su sante leda plovile Dunavom koji je tada i odneo mnoge od boraca. Ovaj podatak govori o njihovoj hrabrosti i odlučnosti da se narod oslobodi od najvećeg zla. Zato im pred ovim spomenikom odajemo najveću počast i zahvalnost.

Profesor Ćurčić je dodao da je važno da se zna da su borci bili, za ono vreme, veoma pismeni – doktori, advokati, stručnjaci, studenti, učenici, zanatlije, a doprinos su dali i izuzetno imućni domaćini koji su im, na svojim salašima, obezbeđivali smeštaj i hranu.

S. V. O.

 

kanal-kopanje

Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ saopštilo je da su, u okviru projekta prenamene dela kanalske mreže za odvodnjavanje u sistem koji će imati i funkciju navodnjavanja, započeti radovi na još dva dvonamenska sistema  „Međa“ i „Šećeranski“.

Na teritoriji Kikinde radovi na sistemu „Šećeranski“ na oko 5,4 kilometara kanalske mreže,  omogućiće dodatno navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta na 1.500 hektara. Zahvaljujući radovima na sistemu „Međa“ biće omogućeno navodnjavanje 4.000 hektara.

-Radovi na ova dva sistema su deo druge faze radova na prenameni kanalske mreže koja obuhvata devet projekata – kažu u JVP „Vode Vojvodine“ i dodaju da ovo preduzeće kontinuirano radi na razvoju kanalske mreže i sistema za navodnjavanje širom Vojvodine.

U okviru radova na sistemima „Međa“ i „Šećeranski“, čija vrednost iznosi blizu 82 miliona dinara, predviđeno je mašinsko uklanjanje vegetacije, izmuljenje korita dva kanala i odvoz postojeće deponije nastale prethodnim izmuljenjima i iskopima.

 

Top-Brkin-(7)

Replika prvog srpskog topa, u originalnoj veličini, rad Kikinđanina, doktora nauka Milana Brkina, odnedavno je postavljena na trgu ispred Gradske kuće. Dr Brkin je svoje delo poklonio lokalnoj samoupravi, kako kaže, u želji da se ne zaboravi važan period u istoriji Srba.

– Malo je podataka iz istorijskih izvora, istraživao sam godinama da bih izradio pravu repliku topa. Imao sam potrebu da svoje umeće uložim u delo kojim će se Kikinda ponositi, a u znak sećanja na značajan datum u našoj istoriji – 7. mart 1882. godine, kada je Kneževina Srbija postala Kraljevina. Ovo je moj doprinos očuvanju istorije našeg naroda – kaže autor.

Izrada topa trajala je duže od godine. Replika je, po karakteristikama, identična prvom topu napravljenom u našoj zemlji. Dugačka je 3,5 metra, teška oko 600 kilograma, promer otvora je sto milimetara i ovakav top gađao je do 1.700 metara.

– Prvi top neuspešno je izliven 1807. godine – priča dr Brkin. – Tek 1853. napravljen je funkcionalni top u Kragujevcu, zahvaljujući jednom francuskom stručnjaku.

Dr Brkin, konstruktor i pronalazač, javnosti je poznat po replikama američkog džipa „hamer“ i broda, ali i po svojim humanim delima. Velika posuda u obliku srca koja krasi dečije igralište na trgu i služi za sakupljanje plastičnih čepova u humanitarne svrhe, takođe je njegovo delo.

Uz to, stručna javnost ga je prepoznala kao uspešnog pronalazača. Dr Brkin je autor medicinskog patenta za rehabilitaciju stopala sa kojim je odbranio doktorat u naučno-istraživačkoj ustanovi, Evropskom centru za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija.

– Predložio sam da top koji sam poklonio gradu bude na postolju, ogradi i osvetli. Voleo bih da bude eksponat po kojem će, takođe, naš grad biti prepoznatljiv – kaže dr Brkin dok nam pokazuje umanjenu, ali istovetnu repliku topa koji je prethodio izradi onog koji je darivao svojim sugrađanima.

U međuvremenu, ovaj konstruktor, ali i strastveni kolekcionar, ne miruje i već radi na novim projektima koje najavljuje kao iznenađenje. Ne sumnjamo da će biti na korist i dobrobit ljudima i zajednici, kao i uvek do sada.

S. V. O.

Sajam-cveca-(6)

Redovni programi Turističke organizacije Grada, Oktobarski bazar i Sajam cveća, odvijaju se danas na gradskom trgu. Veliki broj prodavaca ponudio je svoje zanatske proizvode i cveće, baštensko i kućno.

– Imamo veliku ponudu, sobne biljke i jesenje cveće – „dan i noć“, „hrizanteme“, „kalune“, „tuje“, i sve se dobro prodaje, a cene su od 60 do tri hiljade dinara, koliko košta „dracena“. Redovno dolazimo u Kikindu i veoma smo zadovoljni – kaže Margareta Deguš iz Rasadnika „Margareta“ iz Temerina.

Dobra ponuda i pristupačne cene su i na Oktobarskom bazaru koji se postavljen od Gradske kuće prema centru trga. I ovoga puta na tezgama su domaći prehrambeni proizvodi i rukotvorine.

– Uvek dolazim na Bazar, ovo je dobra prilika da ponudim magnete koji su, ujedno i suveniri iz našeg grada – kaže Biljana Tot, predsednica Udruženja „Biljini magnetići. – Zato su nam najbolji kupci koji su u Kikindi kao gosti, posetioci ili turisti.

Na Biljaninoj tezgi su unikatni magneti potpuno ručne izrade sa simbolima grada, ali i šaljivim natpisima, karakterističnim za ovo podneblje.

Bazar i Sajam privukli su veliki broj Kikinđana koji su lepo vreme iskoristili za šetnju, razgledanje i kupovinu. Manifestacija traje do 17 sati.

S. V. O.

Idjoske djakonije (6)

Udruženja „Vreteno“ organzuje u subotu, 12. oktobra, 8. „Iđoške đakonije“. Manifestacija je osmišljena kako bi se od zaborava sačuvala tradicionalna jela i kako bi se meštani okupili na jednom mestu u vreme kada su poslovi u polju privedeni kraju. Očuvanje tradicije, narodnih običaja i rukotvorina upravo je misija udruženja „Vreteno” iz Iđoša koje je osmislilo ovu manifestaciju, rekla je predsednica Brankica Mikalački.

-Cilj nam je da promovišemo gastronomske specijalitete našeg sela i nematerijalno kulturnog nasleđa. Organizujemo kuvanje pilećeg iđoškog paprikaša, izložbu starinskih kolača, a prijavljeno je i više od 40 obrednih peškira od kojih ćemo izabrati najlepši – istakla je Brankica Mikalački.

Za kuvanju paprikaša prijavljeno je desetak ekipa sa teritorije grada. Gostima, ali i posetiocima biće poslužene čuvene iđoške krofne i mekike.

Prema programu u 10 sati je okupljanje ekipa, a u 11 časova je otvaranje izložbe obrednih peškira.

A.Đ.