Град

Step-Up-(2)

Prepuna scena i ispunjeno gledalište bili su večeras u amfiteatru Visoke škole za obrazovanje vaspitača gde je održano muzičko-plesno veče Plesnog studija „Step-Up“ i njihovih gostiju. Plesni studio radi u Kikindi i u Novom Sadu i ima oko 50 polaznika.

– Ovo je naš veliki godišnji koncert na kojem predstavljamo savremeni ples – balet, gimnastiku, improvizacije, a ima i glume. Želimo da pokažemo roditeljima i svim zainteresovanima šta sve radimo u Školi jer ima mnogo onih koji žele da nam se priključe. Svim novim polaznicima smo na raspolaganju – rekla je Tijana Levnajić, vlasnica i instruktorka plesa u „Step-Up“-u.

Događaj je podržala lokalna samouprava koju je predstavljao predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan.

– Posvećujemo pažnju ovakvim događajima jer želimo da podstaknemo umeća i talente naše dece, kao i da poručimo da je Kikinda grad porodice, bezbedan za odrastanje, grad koji pruža utočište – istakao je Bogdan. – Uvek ćemo podržavati rad ustanova, institucija i udruženja koji najmlađima omogućavaju da razvijaju svoje talente, što je veoma važan korak u njihovom odrastanju.

Nije slučajno što je i Visoka škola podržala događaj u koji su se uključili i studenti, rekao je Aleksandar Mitrevski, asistent u oblasti Muzička umetnost.

– Ovim proslavljamo kraj školske godine. Imamo dobru saradnju sa studijom i sigurno je da ćemo je nastaviti, nadamo se uz učešće još više udruženja koja žele da prikažu svoj rad. Otvoreni smo za dogovore sa svima – napominje Mitrevski.

Na veliko zadovoljstvo više od stotinu učesnika i njihove podrške u publici, pored više grupa polaznika studija-domaćina i studenata, grupno i u solo tačkama nastupili su i polaznici još dve plesne škole u gradu – „Dance N Soul – Ritmik“ i Plesni studio „Jessy“ sa odraslim plesačima, zatim Horić Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, Orkestar predškolaca VŠSSOV i Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, Hor OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina, ADZNM „Gusle“, solistkinja Ena Gogić i Fitness centar „Red Gym“.

Najviše simpatija, razumljivo, pobrali su najmlađi učesnici, a radost prvih nastupa na velikoj sceni pred prepunim gledalištem svakako je najlepši benefit večerašnjeg programa.

S. V. O.

tehnicka

Sajber bezbednost oblast je u kojoj se nadmetalo 520 učenika iz Evrope i Azije, a domaćin OpenCyberTrials-a bila je Italija. U ovoj, za naše đake, novoj takmičarskoj oblasti, u kojoj se zahtevaju hrabrost, znanje i logičko razmišljanje, učestvovale su četiri učenice Tehničke škole, smera elektrotehničar informacionih tehnologija: Anđelina Popov, Sonja Olajić, Iva Ovčina, učenice drugog, i Marina Bešlin, koja pohađa treći razred.

Na onlajn takmičenje prijavile su se kao tim pod nazivom „Teh-devojke“ i, u oštroj konkurenciji, zauzele sjajno drugo mesto. Njihov mentor bila je profesorica Zagorka Vidović koja predaje elektrotehničku grupu predmeta.

– Zadaci su bili u formi zagonetki, sve je bilo u vezi sa programiranjem, otkrivanjem grešaka u kodu, logičkim zaključivanjem, pronalaženjem kodova i simbola. Ovo je prvo takmičenje za devojke na kojem smo nastupali, uz to bez prethodnog znanja o takmičenju, i veoma se ponosim njima – kaže profesorica Vidović.

Najstarija u timu i kapiten, Marina, kaže da su pripreme trajale mesec dana, od trenutka kada su saznale za takmičenje i poslale prijavu.

– Zadaci su bili različiti, imali su i etičke i logičke aspekte, bilo je i kriptografije. Ušle smo u pozadinu interneta i otkrivale kako je određena stranica tu dospela, i koje su njene dobre i loše strane. I za nas je to bilo nešto sasvim novo – priznaje Marina. – Naša škola je jedna od najboljih, profesori mnogo rade sa nama i, nadam se da smo na lep način, ovim uspehom, i mi doprinele Školi.

Anđelina kaže da se za takmičenje prijavila jer je fascinira sajber svet.

– Bila sam presrećna što mogu da učestvujem. Nadam se da ću nastaviti da izučavam ovu ili oblast programiranja – rekla je Anđelina.

Nova oblast i vrsta takmičenja, i za Ivu je bila pravi izazov.

– Htela sam da izađem iz „zone komfora“ jer su ova iskustva dragocena za moju buduću karijeru, lični i razvoj veština u ovoj oblasti.

Kao i za njene koleginice iz tima, i za Sonju je takmičenje bilo dobra priprema za buduću karijeru.

– Planiram da upišem Fakultet tehničkih nauka jer mi je programiranje jako zanimljivo. Zato sam i bila spremna da se oprobam u rešavanju ovako teških zadataka – priznaje Sonja.

Ognjen pozvan u nacionalni tim za evropsko takmičenje

Učenik Ognjen Jovandić, đak trećeg razreda smera elektrotehničar informacionih tehnologija, ušao je u razmatranje za prošireni sastav nacionalnog tima koji će predstavljati Srbiju na sledećem Evropskom takmičenju u Italiji – European Cyber Security Challengea 2024.

– Ognjen je prošlog meseca učestvovao na takmičenju “Sajber heroj” i sa svojim timom osvojio 15. mesto. Organizatori su zaključili da je Ognjen među vodećim učesnicima i nagradili ga pozivom u nacionalni tim. Zahvaljujemo se našoj sugrađanki Sanji Kekić, predsednici „Women4Cyber“ Srbije, koja nam je ukazala na takmičenje i spojila nas sa prof. dr Imreom Lendakom sa Fakulteta tehničkih nauka, koji nam je pomogao oko organizacije – rekla je profesorica Vidović.

Pametni, obrazovani, spremni na izazove i smeli, đaci Tehničke škole u Kikindi već su zakoračili u budućnost koju oblikuju po svojim željama i velikim ambicijama, i već sada za to zaslužuju sve čestitke.

S. V. O.

decija pijaca

Igračke, garderoba, knjige, ukrasi i druge predmeti zašareniće se u subotu 15. juna, na tezgama u dvorištu Kulturnog centra. I svake naredne subote, pa sve do kraja raspusta, Dečija pijaca otvoriće vrata malim prodavcima i kupcima u istom terminu, od 9 do 11 sati i 30 minuta.

Već godinama unazad, za ovu pijacu traži se tezga više. Da su pored dobre zabave i druženja, mnogi dečaci i devojčice dolazili i do ozbiljnog džeparca, kaže za KIKINDSKI Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

-Pre nekoliko godina, jedan dečak je od džeparca koji je zaradio prodajom na Dečijoj pijaci, kupio bazen koji je tada koštao 35.000 dinara. Neka deca su sakupila džeparac za letovanje, a druga novac za knjige. Rado nam dolaze i deca iz drugih gradova i iz inostranstva, koja leto provode ovde, kod baka i deka. Bilo ih je iz Španije, Italije, Afrike – navodi Nožica.

Prva Dečija pijaca organizovana je u našem gradu 2007. godine, po ugledu na somborsku.

– Videla sam na internetu da Somborci imaju Dečiju pijacu i smatrali smo da će to biti zanimljiv sadržaj za decu, ali je u početku išlo prilično loše, bio je slab odziv. Vremenom je pijaca zaživela i sada nas više ne iznenađuje slika brojnih mališana koji spremno i strpljivo čekaju da se vrata Kulturnog centra ujutru otvore kako bi na tezge izneli sve što su pripremili- ističe naša sagovornica.

Najavljuje i da će tokom jedne julske sedmice, pijaca raditi svakodnevno, u popodnevnim satima.

-Od 15. do 19. jula imaćemo predstave za decu, a nedelju dana pre ili posle toga, organizovaćemo Dečiju pijacu svakodnevno. Prošle godine to se pokazalo kao pun pogodak, pa ćemo ponoviti- dodaje Nožica.

J. C.

 

 

 

 

 

 

 

zetva-psenice

Žetva ječma je na samom kraju, a sporadične padavine vrlo malo su usporile kombajne. U nekim delovima kikindskog atara kiše nije ni bilo tako da se kosidba obavlja neometano, ističe za naš portal Zoran Simić, savetodavac PSS.

-Žetva ječma u Mokrinu  je završena i prinos je između četiri i pet tona po hektaru. Rod je niži za oko 30 procenata u odnosu i na prošlu godinu, ali i u odnosu na višegodišnji prosek. Ono što zabrinjava jeste činjenica da kada je loš prinos ječma, rod pšenice je još lošiji, jer je ona manje otporna na nepovoljne vremenske uslove koje smo imali – kaže Simić.

U toku je i skidanje žita i to je prvo urađeno na lošijim i na terenima gde nije bilo padavina.

-Ove godine okosnica prinosa su padavine. Manje uticaja ima sorta, kao i vrhunska agrotehnika. Gde je bilo manje padavina, prinos, ali i kvalitet pšenice je lošiji. Ječam  se predaje suv , a pšenica se kosi kada je vlaga ispod 14.  Na oglednim poljima Poljoprivredne stručne službe prinosi su  malo bolji – dodaje naš sagovornik i napominje da će očekuje da će žetva biti gotova do 25. juna.

U Zadružnom savezu Vojvodine izračunali su da proizvodnja ovogodišnjeg roda hlebnog zrna za projektovani prinos od pet i po tona po hektaru, iznosi oko 163 hiljade dinara, što znači da trenutna cena pšenice od 21 do 23 dinara, ne pokriva troškove proizvodnje.

A.Đ.

 

 

 

Maratonci-(4)

Grupa maratonaca gostovala je u našem gradu proteklog vikenda. Sportski i srčano, s lakoćom su, na temperaturi od 32 stepena, istrčali šest kilometara i, ujedno, posetili turističke znamenitosti grada. Inicijatorka i organizatorka trke bila je Branislava Ćirić, dugogodišnja rekreativka, koja oživljava maraton u našem mestu. Posebnu čast, svojim učešćem, učinio je najstariji maratonac u Srbiji i u širem regionu, devedesetogodišnji Vlada Stevanović.

Trčanje kao tajna dugovečnosti

Doajen atletskog trčanja, Stevanović živi u Beogradu, a rodom je iz okoline Leskovca. Ovaj inženjer geologije u penziji, u martu ušao je u desetu deceniju i može da se pohvali da u trkama učestvuje duže od trideset godina. Svoju atletsku premijeru imao je, kaže, na Drugom beogradskom maratonu, a da počne da trči isprovocirala ga je jedna dama.

– Uoči početka maratona video sam na televiziji baku od 76 godina da izjavljuje kako će da istrči „Trku zadovoljstva“ dugu pet kilometara. Uzeo sam patike i stigao na početak trke. Rekao sam sebi – ako može ona, mogu i ja. Imao sam 55 godina i, od tada, nisam prestao da trčim.

Usledili su, kaže, polumaratoni, pa maratoni, triatloni, ultra-maratoni čak, evropski i svetski nastupi, od toga 12 svetskih prvenstava u brdskom trčanju: u Češkoj, Italiji, Poljskoj i Hrvatskoj, gde je, 2009. godine, bio treći.

– Imao sam još tada, kada sam počinjao, problema sa kičmom i mislim da je kretanje usporilo pogoršanje. Treba trčati u svakom slučaju, a posebno to važi za mlađe, mi stvaramo prijateljstva i čuvamo zdravlje. Mesečno učestvujem na tri, četiri trke, prošle godine sam ih imao 34. Rekreiram se u Banjičkoj šumi, to je u mom kraju – kaže Stevanović.

Inače, njegov devedeseti rođendan proslavio je ceo Zemun gde je, na keju, 24. marta ove godine, njemu u čast, održana velika humanitarna trka. Pored velikog broja maratonaca i rekreativaca, u trci su učestvovali i suprežnici Ćirić.

Nova sportska prijateljstva započeta na Plitvicama

Naš čika Vlada je doajen, na maratonima ga i pobednici iz Kenije dočekuju aplauzima, napominje još jedan učesnik trke u Kikindi, Željko Graovac, atletski kondicioni trener i sudija, diplomirani menadžer u sportu. Graovac je maratonac sa više od 20 maratona i desetak ultra-maratona, ukupno 700 trka, inače organizator puta na Plitvički maraton, na kojem se ova sjajna ekipa i okupila.

– Bio je to i sportski i turistički, hedonistički i istorijski događaj – istakao je Graovac. – Trke od pet i deset kilometara su uvek dobre, ali maratone i maratone preporučujem samo potpuno zdravima jer su to izuzetni fizički napori. Volim ljude koji zrače pozitivnom energijom, tako smo se i okupili.

Dr Vesna Crnjanski, potomak Miloša Crnjanskog, kaže – polubanaćanka, koja se vratila atletici i do sada istrčala jedan maraton i više od 50 polumaratona, kao i bankar, uvek vedar Milan Cvejić, slobodna umetnica Marija Đapić Živković i privatnik Branko Lejić, zaljubljenici u atletiku, te sparne subote su u naš grad stigli autobusom, jer zdrave navike i druženje, kažu, nemaju cenu. Uz to, kako napominju, ovaj sport luči serotonin koji im kasnije „ne dozvoljava“ da prestanu.

U toku boravka gosti-maratonci upoznali su i Muzej „Teru“ i osvežili se kod još jedne svoje domaćice, Jelene Pižurice Pjević, u njenoj prelepoj Vili „Dane“. Domaćini, Branislava i Zlatko Ćirić, priredili su im i večeru za ispraćaj.

– U sportu sam od svojih dvadesetih godina. Posle višegodišnje pauze lako sam se vratila jer sam to imala „zabeleženo“ u nogama. Ovo mi je bila već sedma trka. Trčanje nije samo dobro za telo, već i za um jer kiseonik „hrani“ mozak i, na taj način, utiče i na kognitivne sposobnosti – kaže Branislava Ćirić. – Mislim da našem gradu ovo nedostaje i da smo, organizacijom prijateljske, neformalne, turističke trke, to i dokazali. Velika mi je čast što su se ovi divni ljudi odazvali. Veliki su jer su jednostavni, druželjubivi. Ispratili smo ih sa divnim utiscima o našem gradu i ljudima u njemu i sa željom da se ponovo, ovde, uskoro sretnemo.

Ako je ovo bio začetak maratonskog trčanja u Kikindi, učinjeno je to na visokom nivou – uz sjajne ljude koji od njega ne odustaju i, svakim korakom, čine dobro, i najbolje i sebi i drugima. Maratonci, hvala.

S. V. O.

deponija-gori

Požar koji je u ponedeljak u 19.40 sati izbio na gradskoj deponiji ugašen je danas oko 14.30 časova, nakon skoro 20 sati. Kako saznajemo u Policijskoj upravi zaposleni u kompaniji FCC još uvek zatrpavaju zemljom i polivaju vodom područje koje je zahvatila vatra.

Gorelo je oko 400 kvadratnih metara otpada, a otežavajuća okolnost bila je što je požar izbio na kosini, tako da samo mesto nije bilo pristupačno za gašenje.

Od momenta kada je požar prijavljen vrlo brzo na lice mesta stigle su ekipe vatrogasno-spasilačke jedinice zajedno sa vatrogascima NIS-a koji su uz pomoć pet vozila suzbijali vatrenu stihiju. Olakšavajuća okolnost bila je ta što je veče bilo mirno, bez vetra, tako da nijednog momenta požar nije bio van kontrole. Gust dim koji je kuljao nije se širio prema gradu već prema Nakovu i Rumuniji.

Ovo je drugi požar koji je izbio na deponiji posle nepune tri nedelje s obzirom na to  da je  i 17. maja takođe vatra zahvatila gradsko smetlište. Tada je gorelo takođe oko 400 metara kvadratnih i kada su zaposleni pokušali da ugase požar, jedan radnik nagutao se dima.

Aleksandra-Dukatarov-1

Aleksandri Dukatarov iz Kikinde, četrdesetdvogodišnjoj majci maloletne devojčice, potrebna je naša pomoć.

U januaru 2021. godine javili su se prvi simptomi bolesti, nakon čega je uspostavljena dijagnoza zloćudnog karcinoma materice (C53.0 Neoplasma malignum endocervices uteri).

Lečenje citostaticima i zračenjem u nekoliko navrata nije dalo željene rezultate, a poslednjim kontrolnim pregledom utvrđeno je da je bolest u progresiji, zbog čega je Aleksandra na izuzetno jakim lekovima za ublažavanje bola.

Jedino rešenje za poboljšanje njenog zdravstvenog stanja jeste lečenje imunoterapijama na privatnoj klinici, što zahteva značajna finansijska sredstva.

Aleksandri je hitno potrebna pomoć svih ljudi dobre volje u vidu donacija, kako bi što pre nastavila lečenje. Sredstva su potrebna za imunološke terapije, hemoterapije, lekove, pelene, specijalističke preglede i za bolničko lečenje, ukupno 2.300.000 dinara.

Donacije je moguće uputiti preko Humanitarne fondacije Aleksandra Šapića, „Budi human“ – na brojeve računa ili SMS porukom sa brojem 1666 na 3030. Cena poruke je 200 dinara.

deponija-gori

Na gradskoj deponiji, kojom rukovodi kompanija FCC, ponovo je izbio požar. Kako nam je potvrđeno u Policijskoj upravi Kikinda požar je prijavljen u 19.40 sati.

Na licu mesta nalazi se pet vozila vatrogasno – spasilačke jedinice zajedno sa vatrogascima NIS-a.  Za sada je poznato da požar zahvatio više stotina kvadrata površinskog sloja deponije. Vatra je pod kontrolom, a s obzirom na to da nema vetra neće se širiti.

Podsetimo i da je 17. maja takođe izbio požar na deponiji. Tada je zahvaćeno oko 400 metara kvadratnih i kada su zaposleni pokušali da ugase požar, jedan radnik nagutao se dima.

Dance-N-Soul-Palic-(4)

Članice Udruženja sportskog plesa “Dance N Soul – Ritmik” ponovo su zaslužile veliki broj nagrada, ovoga puta na juče održanom Internacionalnom plesnom festivalu “Infinity” na Paliću. Mlade plesačice imale su 12 solo i četiri grupna nastupa.

Jovana Radulović bila je najbolja u „street style mini“ kategoriji, Manja Injac osvojila je prvo mesto u „jazz style mini“, a u „jazz style children“ kategoriji, zlato je dobila Teodora Cvitanović.

U kategoriji „open mini“ prva je bila Nika Beleslin, dok je Sofija Nikić bila drugoplasirana. Srebro je zaslužila Anđela Vasilev u „show dance mini” kategoriji u kojoj je Maša Marić bila treća.

U kategoriji „street style children“ drugo mesto osvojila je Renata Žoldoš. Drugoplasirane su bile i Mila Marić i Milijana Stankov u kategoriji „open style childrensu“, kao i juniorke Škole, Danica Čavić i Teodora Palinkaš u „hop style“-u.

U grupnim nastupima, za zlato su plesale Plave i Crvene šljokice, u „show dance children“, odnosno „open style junior“ kategorijama. Ciklama šljokice bile su treće u “hop style mini” kategoriji. Na istoj poziciji takmičenje su završile Tirkizne šljokice, u „open style“-u.

Sa obzirom na to da je takmičenje internacionalno i da su deca u svim nastupima imala jaku konkurenciju, prezadovoljni smo njihovim plasmanima i ponosni sto su nas predstavljale na ovom Festivalu – rekla je Mirna Krnić, profesor sporta i fizičkog vaspitanja, instruktorka i predsednica Udruženja sportskog plesa “Dance N Soul – Ritmik”.

Veliki međunarodni festival modernog plesa i folklora na Paliću okupio je, na Velikoj terasi i Letnjoj pozornici 38 klubova sa oko 1.500 učesnika iz Srbije i inostranstva. Organizator Festivala bio je subotički Plesni klub “Stars”.

S. V. O.

Mina-i-Mateja-(2)

Blizanci Mina i Mateja Radivojša završavaju osnovnu školu sa diplomama za đaka i sportistu generacije, i sa još deset posebnih, Dositejevih diploma za postignute uspehe u pojedinim oblastima. U svojoj, sada već bivšoj školi, OŠ „Vuk Karadžić“, brat i sestra nisu se samo zadovoljavali peticama. Redovno su učestvovali na takmičenjima i sa njih se vraćali sa diplomama i peharima.

– Takmičila sam se iz matematike, fizike, biologije, hemije, srpskog jezika i književnosti. Posebno sam ponosna na treću nagradu na državnom takmičenju iz fizike koju i najviše volim jer je ona za mene kao zanimljivija matematika. Volim da rešavam logičke zadatke, da pronalazim nova rešenja, jer to mogu da zamislim i dešava se u stvarnom životu. Oblast kretanja i gravitacije mi je najinteresantnija. Za fiziku me je zainteresovao tata koji je nastavnik ovog predmeta, i, uz nastavnicu Biljanu Grulović, pomagao mi je u pripremama za takmičenja. U Regionalnom centru za talente sam se takmičila iz biologije, i u tome mi je pomagala i starija sestra, Marina, a od sledeće školske godine volela bih da se takmičim iz fizike – priča Mina.

Mina je bila aktivna i u Crvenom krstu sa kojim je učestvovala na pokrajinskom takmičenju iz pružanja prve pomoći, na kojem su pobedili prethodne dve godine.

– Najlepše mi je bilo u Petnici, prošlog oktobra – dodaje Mina. – Imali smo predavanja po čitav dan, upoznavali smo se sa različitim naukama.

Kaže da je u slobodno vreme trenirala plivanje, a sada je redovna na treninzima odbojke. Mina priznaje da joj je, 20 minuta mlađi brat, uvek pružao podsticaj jer su, kako ističe, jedno drugom pozitivna konkurencija.

Mateja je, s druge strane, izuzetan bio, pre svega, u sportu. Ipak, pored diplome za sportistu generacije, dobitnik je i četiri Dositejeve nagrade.

– Prvo sam počeo da treniram plivanje, sa četiri godine, a zatim sam, od sedam godina započeo i sa treninzima fudbala – kaže Mateja. – Za školu sam se takmičio u fudbalu, odbojci, košarci, plivanju i atletici. Pet puta sam učestvovao na državnom takmičenju iz plivanja i ponosan sam na osvojeno četvrto mesto.

Kao i njegova sestra, takmičio se i iz fizike i matematike i iz tehničkog obrazovanja, i postizao značajne uspehe. U takmičenju iz saobraćaja njegova ekipa je pobedila na opštinskom i okružnom takmičenju. Takođe, nadmetao se sa ekipom Crvenom krsta. Ipak, najviše voli sport, tačnije fudbal, i upravo u ovom sportu bi voleo da se zadrži. Sada je u kadetima OFK „Kikinde“ i, kaže, voleo bi da se i ubuduće, za školu, takmiči u plivanju i košarci.

– Više ja podstičem Minu, ali je ona, zapravo, naša pokretačka snaga – priznaje Mateja.

Oboje su, za dalje školovanje, izabrali prirodni smer u Gimnaziji. Što se tiče izbora fakulteta, Mina razmišlja o medicini i Građevinskom fakultetu, a Mateja se dvoumi između arhitekture i medicine.

Za ovaj izuzetan dvojac, koji je učinio ponosnim, ne samo svoje roditelje, Oliveru i Željka, kao i učiteljicu Milku Koldan Šević i razrednog starešinu, Draganu Vukašinović, zahvaljujući njihovoj želji za učenjem, trudu i energiji koju ulažu u vannastavne aktivnosti, sigurno će se još čuti.

I najvažnije – ovi đaci, pametni i vredni, izrastaju u uspešne, lepo vaspitane i dobre ljude, i zaslužili su svaku sreću u svemu novom što započnu dok koračaju ka svojim ciljevima.

S. V. O.