Град

nasa-kuca-nagrada-(3)

U Crvenki na trećem Festivalu dramskog stvaralaštva osoba sa mentalnim poteškoćama 12 korisnika Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde „Naša kuća” odigrali su predstavu „Vulkanizerska drama“. Ovom prilikom posebna nagrada za najistaknutijeg glumca dodeljena je Milanu Selaku, koji je publiku osvojio svojom prirodnošću i lakoćom u izvođenju uloge. Milanov nastup bio je autentičan i emotivan, što je dodatno doprinosilo snažnom uticaju predstave na gledaoce. Njegova sposobnost da se poveže s likom koji igra i da prenese emocije na publiku bila je očigledna tokom celog izvođenja. Milan je uspeo da uverljivo dočara nijanse svoje uloge, što je dodatno naglasilo značaj dramskog stvaralaštva za izražavanje ličnih iskustava i osećanja.

-Osećao sam se odlično, nisam nimalo imao tremu, jer je po prirodi nikada nemam. Ponosan sam na sve nas kao glumce, jer smo svi izrazili kreativnost na svoj način. Uloga mi je odgovarala, jer mi se to dešava u stvarnosti, pa sam možda baš zato bio toliko prirodan na sceni. Pošto uvek sarađujemo i podržavamo jedni druge, smatram da smo zajedno jači. Bez naše međusobne saradnje, niko ne bi osvojio naklonost publike i nagradu, tako da sam zahvalan svim svojim drugarima na podršci. Drago mi je što sam dobio nagradu za najboljeg glumca, jer je to u meni izazvalo veliku sreću – rekao je Milan Selak.
Milanov uspeh na festivalu inspirisao je sve prisutne, dok je njegova prirodna i otvorena izvedba ostavila trajan utisak na sve.

Festival dramskog stvaralaštva osoba sa mentalnim poteškoćama u Crvenki jedinstven je događaj koji je okupio umetnike i gledaoce s ciljem promovisanja kreativnosti i izražavanja. Na festivalu su učestvovale različite grupe koje su prezentovale svoje dramske radove, uključujući predstave, monologe i improvizacije. Podržan u okviru programa „Za dostojanstven život osoba sa invaliditetom u Vojvodini“ Saveza udruženja za pomoć MNRO u AP Vojvodini. Program finansira Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom u okviru programskog konkursa za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom u RS u 2024. godini.

Podsetimo i da je predstava „Vulkanizerska drama“ nastala kao rezultat saradnje između korisnika Centra „Naša kuća” i terapeuta, a proces njenog stvaranja bio je izuzetno inspirativan i inkluzivan. Uloge su pažljivo dodeljene, uzimajući u obzir jedinstvene osobine i talente svakog učesnika.
A.Đ.

 

zena-zmaj-sandra-

Ikonopisac Sandra Stanković dobila je priznanje „Žena zmaj“ za 2024. godinu u kategoriji za razvoj starih zanata. Nagradu dodeljuje udruženje poslovnih žena Srbije.

-Svako priznanje značajno je jer je to korak više u napretku mog poslovanja. Posebno mi je značajna jer je sam naziv „Žena zmaj“ podsticaj da budem još bolja. Ujedno je i motivacija da dam svoj maksimum u poslu kojim se bavim. Prilikom konkurisanja za sredstva na projektima vrednuju se i priznanja i nagrade, što je i potvrda o kvalitetu rada i usluga – istakla je Sandra Stanković.

Naša sugrađanka slika kanonske ikone uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve i nosilac je sertifikata starih zanata. Njene ikone deo su mnogih domova i crkava, a gotovo 3.000 do sada urađenih ikona krase brojne hramove u zemlji i inostranstvu, Srpsku crkvu u Sarajevu trajno ulepšava stalna postavka njenih radova – Srpske kraljice i princeze. Posebno je ponosna na ikonostas koji je uradila u Hramu svetih Kozme i Damjana, ali i na oslikavanje crkvice na Vodicama, kao i na ikone koje je naslikala za manastir Preobraženje Gospodnje u Crnoj Gori.

-Bilo uspona i padova. Uspela sam da opstanem uz pomoć Grada, Pokrajine i Republike. Imam podršku porodice, ali i institucija koje vide značaj mog posla. Ljubav prema zanatu prenela sam i na ćerku Natašu koja mi je velika pomoć i podrška. Pored toga, kao mlada ima inovativniji pristup poslu koji sam rado prihvatila. I sin Aleksandar, zahvaljujući svojoj mladosti, puno mi pomaže u promociji mojih proizvoda kod kupaca do kojih bi teže došla – napominje Sandra Stanković.

Prošle godine dobila je mogućnost da koristi i znak „Najbolje iz Vojvodine”, a u ranijem periodu bila je i među pobednicama nacionalnog nagradnog konkursa „100 uspešnih poslovnih žena“ koji raspisuje Pošta Srbije, a nosilac je i nagrade grada za razvoj ženskog preduzetništva.

Ove godine organizovala je izložbu radova u Austriji i u planu joj je da sličan događaj organizuje i u drugim zemljama. Nada se da će u skorijoj budućnosti njene radove moći da vide i Kikinđani s obzirom na to da je poslednju izložbu u rodnom gradu organizovala pre dve decenije. Želja joj je da izložba bude posvećena srpskim vladarima i vladarkama.
A.Đ.

nikola-johnny-mirkovic-2iZuC-LK7EQ-unsplash

U Srbiji je subota proglašena za Dan žalosti povodom teške nesreće izazvane urušavanjem betonske nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.

Najdublje izraze saučešća porodicama nastradalih uputio je i Grad Kikinda.

„U ovoj teškoj i tužnoj situaciji, grad Novi Sad nosi bol koji je pogodio sve nas. Naša srca su uz porodice i prijatelje onih koji su izgubili život ili su povređeni u ovoj tragičnoj nesreći.

U trenutku kada se svet čini tamnim važno je da se setimo snage zajedništva i podrške, navedeno je u saopštenju Grada Kikinde. Zajedno možemo pronaći utehu i snagu da se suočimo sa ovom boli. Počivajte u miru, a sećanje na vas neka bude večna inspiracija za ljubav i solidarnost među nama”, navodi se u saopštenju.

KIKINDSKI.RS-DRUGI-RODjENDAN

Kikindski portal počeo je sa radom pre tačno dve godine- 1. novembra 2022. godine.

U nameri da obogatimo, ali i donesemo inovacije na medijskom nebu grada, upustili smo se u novi medijski projekat, želeći da sugrađani dobiju relevantan, profesionalan i sveobuhvatan izvor informacija o gradskim dešavanjima, važnim temama, uz raznovrsnost sadržaja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Kako su internet mediji otvorili nove mogućnosti i promenili dosadašnje načine informisanja, od početka smo koncipirani kao multimedijalna platforma koja pratiocima pruža ne samo tematski i žanrovski raznovrsne sadržaje već i atraktivnu video produkciju.

Ići u korak sa vremenom danas podrazumeva da su nam najnovije informacije dostupne na klik, putem mobilnih uređaja.Rukovodeći se time, ubrzo smo sopstvenim snagama razvili mobilnu aplikaciju za Android uređaje, a uskoro ćemo izaći i sa mobilnom aplikacijom za IPhone.

Čitaju nas najviše Kikinđani, ali nas svakodnevno prate i javljaju nam se bivši sugrađani širom sveta, koji žive u Nemačkoj, SAD, Rusiji, Austriji, Švedskoj…

Pored podkasta, nedavno smo pokrenuli i novi medijski projekat (i podmladili redove). U nekoliko minuta donosimo video pregled najvažnijih nedeljnih dešavanja- TVOJ BRZI INFO možete pratiti na našem instagramu, fejsbuk profilu i tik toku.

tehnicka-skola

Od ove školske godine, Tehnička škola u Kikindi ponovo u svom nazivu ima ime velikog naučnika i pronalazača, Mihajla Pupina. Time je školi vraćen naziv po kojoj je prepoznatljiva generacijama Kikinđana i koji je, u jednom periodu, nosila sve do 1993. godine.

– Te godine je, odlukom Vlade, svim srednjim školama su promenjeni nazivi, a imena poznatih ličnosti zadržana su samo gimnazijama. Od 577 srednjih škola u Srbiji, naziv Tehnička škola nosi 35 jer su škole, vremenom, vraćale lična imena u svoje nazive – objašnjava direktorica Milanka Halilović. – Inicijativa postoji već godinama, pre svega od učenika, institucija, roditelja i pojedinaca. Pre nego što smo pokrenuli postupak, prvo smo pitali đake i oni su, u većini, bili za to da se vrati naziv sa imenom Mihajlo Pupin. Isti stav imali su Savet roditelja i Školski odbor.

Uvažavajući stavove đaka i organa škole, upućen je zahtev za saglasnost za promenu naziva.

„Promišljajući o vremenu u kome živimo, tragičnim događajima koji su pogodili srpske škole, ogromnom uticaju negativnog javnog mnjenja i društvenih mreža na mladost koju obrazujemo, njihove nedopustive uzore koji postaju novi idoli, smatramo da se treba okrenuti neprolaznim vrednostima i podsetiti se značaja naučnika i kulturnih delatnika koje je Srbija u prošlosti iznedrila. Tako ćemo se potruditi i u velikoj meri uspeti da ličnosti koje se još formiraju simbolično povežemo sa integritetom i autoritetom velikog Mihajla Pupina. Na taj način podsticala bi se predana i potvrđena pripadnost školi kao zajednici, uz negovanje sećanja na naučna postignuća, ali i ona diplomatska i humanistička kojima nas je zadužio Mihajlo Idvorski Pupin“, navodi se, između ostalog u zahtevu direktorice za dobijanje saglasnosti da Škola ponovo nosi Pupinovo ime, kao u periodu od 1977. do 1993, čime se i vraća tačan naziv pod kojim je osnovana 1923 godine.

Gradska uprava i Pokrajinski organi dali su saglasnosti, konačno odobrenje stiglo je u maju, pa je nova školska godina mogla da se započne sa novim nazivom.

– Lično jesam za to da škole nose nazive sa imenima značajnih ličnosti, da bismo ih pamtili i odali poštovanje. Mislim da Tehničkoj školi apsolutno pripada ime tako velikog i značajnog naučnika – kaže direktorica Halilović.

Mihajlo Idvorski Pupin bio je srpski i američki naučnik, pronalazač, univerzitetski profesor, publicista, akademik i dobrotvor. Rođen je u Idvoru kod Kovačice 1854, a preminuo je u Njujorku 1935. godine. Porodica Pupin je autohtona u Banatu, gde živi od prve polovine 18. veka. Mihajlo, koji je, dolaskom u Ameriku, svom imenu dodao Idvorski kako bi naglasio svoje poreklo, bio je profesor na Univerzitetu Kolumbija. Tokom svog naučnog i eksperimentalnog rada dao je značajne zaključke na polju višestruke telegrafije, bežične telegrafije, telefonije i rendgenologije. Takođe, ima i velikih zasluga za razvoj elektrotehnike, kao i za pronalazak „Pupinovih kalemova“. Bio je i jedan od osnivača i dugogodišnji predsednik Srpskog narodnog saveza u Americi, i počasni konzul Srbije u SAD-u. Za autobiografsko delo „Sa pašnjaka do naučenjaka“ dobio je Pulicerovu nagradu.

Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ Kikinda osnovana je 1923. godine pod nazivom Stručna produžna škola. Godine 1948, počinje ponovo da radi kao Stručna škola za učenike u industriji, a naredne godine osnovana je Željeznička industrijska škola. Od 1952. godine nosi naziv Mešovita industrijska škola. Godine 1965, prerasta u Školski centar za tehničko obrazovanje, a 1977. godine dobija naziv Centar za obrazovanje stručnih radnika metalske, elektro i saobraćajne struke „Mihajlo Pupin“. Pomenutom odlukom Vlade Republike Srbije iz 1993. godine o mreži srednjih škola, dobija naziv „Tehnička škola“.

Danas ima više od 700 učenika koji se obrazuju za zanimanja u tri područja rada: elektro, mašinskom i saobraćajnom i postižu značajne uspehe na svim nivoima takmičenja. Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ ima sto zaposlenih nastavnika i nenastavnog kadra.

S. V. O.

dr-mladenovic-3

Mladi lekar-radiolog, zaposlen na Institutu sa zaštitu dece i omladine u Novom Sadu, dr Aleksandar Mladenović, od aprila, jednom mesečno obavlja besplatne ultrazvučne preglede dece do 18 godina u ordinaciji „Ki Medik”.

Do sada je obavljeno stotinak pregleda, a akcija se nastavlja. Kod dr Mladenovića može da se zakaže širok spektar dijagnostičkih pregleda: ultrazvuk mozga, lumbalno-sakralnog dela kičme (do trećeh meseca), abdomena i male karlice, bubrega i mokraćnog sistema, mekih tkiva vrata, štitne žlezde, testisa, mišićno-zglobnog sistema, ingvinuma, aksila, mekih potkožnih tkiva, kao i UZ ispitivanje GER-a (gastroezofagealnog refluksa), a odnedavno i ultrazvuk pluća.

Doktora Mladenovića, koji je rodom iz Leskovca, a sa porodicom danas živi i radi u Novom Sadu, za naš grad veže prvo zaposlenje. Naime, u kikindskoj bolnici je dobio svoj prvi radni angažman 2018. godine.

Broj telefona za zakazivanje pregleda je 065 244 29 40, a pregledi se obavljaju jednom mesečno- subotom. Ordinacija „Ki Medik“ nalazi se u Svetosavskoj ulici broj 43 u Kikindi.

 

 

 

 

 

policija-dec-nedelja

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova podsećaju da je raspisan konkurs za upis 1.500 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO), za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i to za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.
Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, starosti od 18 do 30 godina života, mogu se prijaviti do 6. novembra, u policijskim stanicama po mestu prebivališta.

Za područje Policijske uprave u Kikindi predviđen je upis 53 polaznika i to 15 polaznika za radno mesto policajac, 10 polaznika za radno mesto saobraćajni policajac za poslove
saobraćajnih nezgoda i  28 polaznika za radno mesto granični policajac. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs

Kikinda2027-foto-Promo-(8)

U našem gradu je, samo do kraja oktobra, zabeleženo čak sto hiljada noćenja, što je, do sada, najveći zabeleženi broj po zvaničnim podacima, registrovanim na sajtu e-turista, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Turističkoj organizaciji Grada kojoj su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i v. d. direktorica, Jasmina Milankov.

Postignuti rezultati su veliki zajednički uspeh, ukazao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Taj cilj smo zacrtali još na početku godine i ponosan sam na činjenicu da se broj noćenja povećava iz godine u godinu. Predano smo radili na povećanju i turističke ponude i na poboljšanju njenog kvaliteta jer smo, nažalost, grad koji nema prirodne potencijale – reku, more, planine. Zato smo morali da se fokusiramo da poboljšamo ono što imamo, što je i dovelo do ovakvog rezultata – rekao je Bogdan.

On je istakao i da će se raditi na obogaćivanju programa najvećih manifestacija i na proširenju ponude grada, kako bismo privukli još veći broj turista.

– Jedan od najvažnijih zadataka jeste da rešimo segmente koji su se, u proteklim godinama, pokazali kao problem, a to su smeštajni kapaciteti. Izaći ćemo u susret privatnim pružaocima usluga i podržaćemo sve koji žele da počnu time da se bave. Mi imamo problem zbog devastiranog hotela „Narvik“, što utiče na smeštajne kapacitete, ali ćemo se truditi da pronađemo rešenje na najbolji mogući način – rekao je gradonačelnik i pohvalio rad zaposlenih u Turističkoj organizaciji koji su, kako je naveo, Kikindu učinili prepoznatljivom i posećenijom nego ikad.

U celoj prošloj godini bilo je 88 hiljada noćenja, a ove godine smo, zajedničkim trudom i radom, već stigli do sto hiljada, istakla je Jasmina Milankov.

– Želim da se zahvalim vlasnicima ugostiteljskih objekata, građanima Kikinde, svim zaposlenima u objektima u koje su turisti dolazili. Posetioci stiču utisak i u kontaktu sa građanima i sve to je uticalo na postizanje ovog rekorda. Verujem da smo na  početku jednog novog poglavlja. Naš cilj je da, u narednim godinama, bude i 150 hiljada, možda čak i 200 hiljada noćenja – rekla je Milankova.

Iako su i sami zvanični podaci impresivni, može da se računa da je ovaj broj i veći jer je mnogo posetilaca našeg grada dolazilo kod svojih rođaka i prijatelja, što nije deo ukupnog zbira. Računa se da je, ove godine, Kikindu posetilo oko 20 hiljada turista jer je prosečan broj boravka pet dana.

– Od ukupnog broja turista, oko 80 odsto je domaćih i 20 odsto stranih, najviše iz okruženja. Turisti iz Rumunije su, u najvećem broju, dolazili na Dane ludaje. Za četiri dana zabeleženo je 19 hiljada ulazaka na tri granična prelaza, ali malo njih je i noćilo u Kikindi. Inače, najveća posećenost je bila u maju, avgustu i septembru, mesečno je beleženo oko 11 hiljada noćenja. Gosti našeg grada plaćaju usluge, što dovodi do slivanja više novca u budžet Grada i pomaže nam da radimo na poboljšanju i proširenju turističke ponude i proizvoda – kazala je v. d. direktorica i navela da prostora za to ima u seoskom i vinskom turizmu, kao i u uvođenju tematskih događaja.

Prednost Kikinde, kada je turizam u pitanju, jeste činjenica da imamo dobru i raznoliku ponudu tokom cele godine, rečeno je u Turističkoj organizaciji. Narednih dana počinje „Sovembar“, mesec posvećen sovama ušarama.

– Prva veća grupa ruskih turista koja dolazi specijalno zbog sova, stiže nam 23. novembra. Početkom decembra, sa britanskim turistima stiže prijatelj grada, Dejvid Lindo, ekspert za proučavanje divljih ptica i poznati novinar, a početkom naredne godine prvi put će nas posetiti i prekookeanski gosti, turisti iz Sjedinjenih američkih država – navela je Jasmina Milankov.

Iako su nama koji ovde živimo mnoge stvari uobičajene, treba da budemo svesni vrednosti koje imamo i da to cenimo, kao i da podignemo nivo turističke ponude, zaključeno je u Turističkoj organizaciji.

S. V. O.

učionica 1

Prosvetari su za sutra, 1. novembar, najavili štrajk, a obustava rada ili delimična nastava neće zaobići ni škole na teritoriji grada. U SSŠ „Miloš Crnjanski“, Ekonomsko-trgovinskoj školi, Gimnaziji „Dušan Vasiljev“,  Tehničkoj školi, kao i osnovnim školama „Đura Jakšić“, „1. oktobar“ iz Bašaida“, „Vuk Karadžić“, „Žarko Zrenjanin“, „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima i „Sveti Sava“ nastava će biti delimično organizovana. Časovi u trajanju od 30 minuta biće organizovani u školama „Bratstvo-jedinstvo“ u Banatskoj Topoli, „Mora Karolj“ u Sajanu, „Milivoje Omorac“ u Iđošu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, „Petar Kočić“ u Nakovu, „Jovan Popović“, „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu i „Slavko Rodić“ u Banatskom Velikom Selu. Potpuna obustava nastave biće u školi „6. oktobar“, dok će redovno raditi jedino OŠ „Feješ Klara“

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović pozvala je  članove četiri prosvetna sindikata koji su nezadovoljni predlogom Vlade za rešavanje njihovog materijalnog položaja, da ga još jednom razmotre i da se do sutra, 1. novembra izjasne.

– Ako prosvetari misle da je stupanje u štrajk, izlazak na ulice i obustava rada način da se stvari bolje reše, mislim da jako greše. Koristim priliku da ih pozovem da još jednom razmotre predlog koji im je premijer dao, a to je da nastavljamo u januaru sa pregovorima, da će 2025. biti godina dijaloga između sindikata i vlade i da će se tražiti što bolja rešenja. Prosvetni radnici su dobili više od svih drugih od 2025. godine, odnosno povećanje plate od 11 odsto, dok će učitelji i razredne starešine imati povećanje od 12 odsto  – rekla je ministarka.

Ona je naglasila da ovaj problem ne bi trebalo da se rešava “preko leđa” učenika i da nastava trpi. Dodala je da će se težiti da najniža plata u obrazovanju bude izjadnačena sa prosečnom platom u Srbiji.

vezba-crveni-krst-(3)

U okviru programa Crvenog krsta Srbije „Smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i drugih opasnosti u lokalnoj zajednici“ u Tehničkoj školi u Kikindi organizovana je vežba plan evakuacije prema scenariju „Zemljotres“. Cilj je ojačanje kapacitete lokalne zajednice podizanjem svesti o sistemu ranog upozoravanja i spremnosti za sprovođenje mera samozaštite i međusobne zaštite.

-Ovo je druga vežba Crvenog krsta Kikinde organizovana kako bismo proverili pripremljenost naših timova u sprovođenju evakuacije učenika i zaposlenih u školi. Cilj je da đaci i zaposleni uvežbaju bezbedan izlazak iz zgrade u slučaju zemljotresa, kao i drugih eventualnih elementarnih nepogoda i nesreća. Važno je da se lokalna zajednica pripremi i da zna da primeni planove evakuacije kako bi bili spremni u slučaju bilo kakvih nedaća – istakla je Danijela Bjelac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.

Saradnici kikindskog Crvenog krsta koji su članovi Nacionalnog i Pokrajinskog tima za delovanje u nesrećama u prethodnom periodu organizovali su informativna predavanja  o  evakuaciji za 675 učenika i 100 prosvetnih radnika.

-Naš cilj je da se svaki učenik, ali i zaposleni upozna sa načinom bezbedne i sigurne evakuacije. Svi zajedno ozbiljno smo shvatili pokaznu vežbu koja je uspešno i sprovedena. Ideja je potekla od Tima za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, a u našoj školi ovakve vežbe praktikovaće se i u narednom periodu – navela je Radojka Francuski, psiholog u Tehničkoj školi.

U vežbi su učestvovale službe koje predstavljaju snage sistema smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama Vatrogasno-spasilačka jedinica MUP-a i vatrogasna jedinica „NIS- a“.

A.Đ.