Град

ministarke-(2)

Igralište ispred Sportskog centra „Jezero“ svečano je otvoreno. Mališanima su dostupne razne sprave u skladu sa uzrastom, a novi prostor doprineće da deca na kvalitetan način provode slobodno vreme. Crvenu vrpcu presekli su ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka privrede Adrijana Mesarović i gradonačelnik Mladen Bogdan. Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju izdvojilo je oko pet miliona dinara za novo igralište.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Kikinda ispunjava uslove za otvaranje Kancelarije za porodicu, koja je zamišljena kao otvorena vrata za sve porodice, i na nama je da ona svim građanima bude dostupna u što kraćem roku. Njena namena je da bude spona između lokalne samouprave i Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, da usmeri porodice na subvencije koje se dodeljuju i da sakuplja sve značajne podatke koji se odnose na porodice u Kikindi i na njihove potrebe. U vašem gradu nije dovoljno promovisana mera subvencije za kupovinu prve nekretnine za bračne parove sa decom jer nam nijedan zahtev nije stigao iz Kikinde. Kako je u gradu stopa fertiliteta viša u odnosu na prosek u državi, sigurna sam da će uz bolje informisanje javnosti porodice sa decom podneti zahteve za ovu meru – istakla je ministarka Đurđević Stamenkovski.

Ministarke su, sa saradnicima i predstavnicima grad, posetile i radionicu kikindske preduzetnice Mirne Rackov, jedine žene opančarke u Srbiji. Na konkursu pomenutog Ministarstva za stare zanate vlasnica firme „Maca papučarica“ ove godine dobila je sredstva za kupovinu mašine kojom će unaprediti posao.

-Veliko interesovanje za naš konkurs stiglo je iz Kikinde i deset preduzetnika koji se bave starim zanatima dobilo je sredstva za kupovinu mašina i repromaterijala. I ostali privrednici iz severnog Banata vrlo su agilni kada je reč o konkursima Ministarstva privrede koji su prilagođeni potrebama samih preduzetnika. Ove godine opredeljeno je značajno više bespovratnih sredstava u odnosu na ranije godine. Isto tako podržali smo sa 500.000 dinara kroz program žene na selu . Današnju posetu iskoristili smo kako bi od samih zanatlija čuli sa kojim se problemima susreću i šta možemo da uradimo kako bismo im pomogli – precizirala je ministarka Mesarović.

Mirna Rackov upoznala je gošće sa proizvodnjom i dodala koliko je važna pomoć države u opstanku starih zanatlija.

-Sredstva koja sam dobila značajno će ubrzati proizvodni proces. Opanke koje izrađujem šiju se ručno i svaka mašina koja može da pomogne da se lakše i bolje radi puno mi znači. Sama ne bih mogla da je kupim, tako da mogu samo da pohvalim konkurs Ministarstva privrede – napomenula je Mirna Rackov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan predstavio je ministarkama mere lokalne samouprave koje se sprovode, a vezane su za pronatalitetnu politiku, ali i one koje se odnose na preduzetničke radnje i privredna društva.

-Posetu dve ministarke u jednom dani nismo imali ranije i ovo je jedan od načina da pokažemo sugrađanima da svi zajedno radimo na istom cilju, a to je bolji život za sve. Dečije igralište koje smo otvorili je prava oaza i siguran sam da će ga naši mališani koristi svakodnevno. Kancelarija za porodicu koja je u planu puno će nam značiti, naročito što imamo čime da se pohvalimo pošto je Kikinda prepoznata kao sredina koja ima veliki broj mera u domenu populacione politike i dečije zaštite. Privredna kretanja u našem gradu ocenjena su kao dobra, a razgovarali smo i o potencijalnim investitorima s obzirom na to da imamo završenu novu industrijsku zonu – naveo je Bogdan.

Otvaranju novog igrališta prisustvovala su deca i roditelji iz ovog dela grada, predstavnici udruženja „Deca sa ahondroplazijom“, kao i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak. Ministarke Đurđević Stamenkovski i Mesarović sa saradnicama, državnim sekretarkama Sanja Lakić i Andreom Horvat Kiralj i savetnicom ministarke privrede Anom Marinković, u Gradskoj kući na radnom sastanku razgovarale su sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, zamenikom gradonačelnika Dejanom Pudarom, pomoćnicom gradonačelnika Dijanom Jakšić Kiurski i članovim Gradskom veća Željkom Radu i Melitom Gombar.

A.Đ.

Nasa-kuca-radionica-(10)

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, „Naše kuće“, bili su danas domaćini u Narodnom muzeju, na svojoj prodajnoj izložbi rukotvorina koje su izradili uz podršku stručnih saradnika Muzeja i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Program „Naš suvenir u tvom domu“ trajao je četiri meseca i u njemu je, uz podršku Grada i Ministarstva kulture, učestvovalo 25 korisnika „Naše kuće“. Tokom deset radionica izradili su više od 250 suvenira, rekao je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog.

– Cilj je bio da ih osposobimo da, inspirisani lokalnim nasleđem, izrađuju suvenire od gline. U prvoj fazi upoznali su se sa stalnom postavkom Muzeja, radili su crteže i skice, u drugom delu su izrađivali suvenire i u trećem smo pripremali ovu promociju. Osim što je inkluzivan, ovaj projekat je i participativan, što znači da, zajedno sa našim posetiocima, pravimo programe i plasiramo nastala dela. Na taj način Muzej uključuje svoje posetioce u stvaranje programa, što je praksa već petnaestak godina – napomenuo je Kiurski.

Pored Kiurskog, u projektu su sarađivali Katarina Dragin, muzejski edukator, i Ljubiša Nikolić, konzervator-restaurator iz “Tere”.

– Ovaj projekat se razlikuje po tome što su, prvi put, svi korisnici našeg Dnevnog boravka samostalno, uz podršku, postali aktivni učesnici u životu Muzeja, i svi smo ponosni na njih. Velika vrednost je i održivost projekta koja nema vremenski rok jer svi izrađeni kalupi ostaju u našem Centru i uvek ćemo imati mogućnosti da, sa saradnicima iz „Tere“, pravimo nove suvenire. Takođe je napravljen i poseban štand sa kojim će naši korisnici uvek moći da izađu i prodaju svoje rukotvorine – rekla je Vesna Šavija, stručni saradnik u Centru za pružanje usluga socijalne zaštite.

Jedna od korisnica Centra, Dragana Pavlov, kaže da je pravila suvenire sa vetrenjačama i suvačom i da je neke od njih poklonila drugarima.

Zoran Savičić je istakao da je veoma zadovoljan svojim učešćem u projektu.

– Od septembra do decembra smo radili na tome da napravimo suvenire sa simbolima našeg grada: suvačom, Kikom, biciklima, etno-kućom, sovama – naveo je Zoran. – Nadam se da ćemo nastaviti da pravimo ovakve suvenire.

U završnici projekta, organizatori su svim učesnicima uručili poklone. Na prodajnoj izložbi, koja je imala promotivni karakter, suveniri-magneti, prodavali su se po ceni od 200 dinara. U narednom periodu svi koji to žele, moći će da ih kupe u „Našoj kući“, čime će pomoći u nabavci materijala neophodnog za aktivnosti u ovoj ustanovi.

S. V. O.

Kviz-svi

U velikom finalu kviza “Moja Kikinda: Otkrijmo gde živimo”, održanom danas u Kulturnom centru, sve četiri ekipe pokazale su izuzetno znanje i konačni plasman bio je neizvestan do poslednjeg trenutka. Prvo mesto osvojila je ekipa Gimnazije „Dušan Vasiljev“. Drugoplasirana je bila ekipa OŠ “Vasa Stajić” u Mokrinu, na trećem mestu su đaci iz Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, a na četvrtom OŠ „Žarko Zrenjanin“.

Prvoplasirani – ekipa Gimnazije “Dušan Vasiljev”

Kviz je namenjen završnim razredima osnovnih i početnim razredima srednjih škola i ove godine je, u organizaciji Kancelarije za mlade Grada, održan deseti put.

Drugo mesto – OŠ “Vasa Stajić”

– Ove godine prijavile su se ekipe iz 14 škola sa teritorije grada. Naš cilj je da podstaknemo mlade da steknu što više znanja o kulturnom, istorijskom i geografskom nasleđu grada – rekla je Dunja Ćešić, koordinatorka Kancelarije.

Trećeplasirani – Tehnička škola “Mihajlo Pupin”

Finalu je, u ime lokalne samouprave, prisustvovao Tihomir Farkaš, član Gradskog veća za resor obrazovanja.

– Mi smo jedna od malobrojnih lokalnih samouprava koja, na ovakav način, uključuje decu u upoznavanje grada i njegove prošlosti. Uživao sam u tome koliko su đaci pokazali znanja i koliko su dobro pripremljeni, što je, takođe i zasluga njihovih profesora, kao i u samom kvizu, koji je osmislio profesor Miroslav Grujić – naveo je Farkaš i dodao da će podrška Grada u ovakvim aktivnostima biti kontinuirana.

Četvrto mesto – OŠ “Žarko Zrenjanin”

Najveći uspeh kviza je, osim njegovog trajanja, znanje koje mladi stiču o svojoj lokalnoj sredini, rekao je profesor Grujić, koji kviz priprema i vodi od samog početka.

– To je moja misija kao profesora geografije, sam sebi sam to zacrtao, da edukujem decu da što više znaju o sredini u kojoj žive i ovaj kviz je nastao iz te ideje. Ovo je lep način da mladi upiju mnogo znanja. Puno oni znaju o Parizu, Londonu, Njujorku, ali treba da imaju znanje i o sredini u kojoj žive. Mislim da je moja misija urodila plodom. Ove godine je bilo veoma napeto u polufinalnim takmičenjima, a i danas je bilo vrlo neizvesno do samog kraja. Deca vole da učestvuju u ovom kvizu, dobrovoljno se javljaju i jako se raduju kad uspeju da postanu deo tima svoje škole. Ovo je divan dan za kikindsko obrazovanje i Kikinđani mogu da budu ponosni na ove mlade ljude – rekao je profesor Grujić.

Jedna od najsrećnijih učesnica danas je bila Mina Radivojša iz pobedničke ekipe Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

– Bilo je teško, ali zabavno i jako poučno – kaže Mina. – Veoma je važno da znamo mnogo o svom gradu i da sa ponosom to širimo dalje.

Sve četiri ekipe finalista na poklon će dobiti klima uređaje, kao i vaučere: prvoplasirani za „Sport Vision“, drugoplasirani za DM, ekipa koja je zauzela treće mesto nagrađena je i vaučerima u firmi „BUS Computes“, dok su đaci koji su zauzeli četvrtu poziciju dobili večeru u restoranu „Slap“.

S. V. O.

Dusan-Vasiljev-(1)

Grad Kikinda raspisao konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2024. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.
Izdavači i autori mogu poslati knjige početiri primerka po pojedinačnom naslovu, tri za žiri i jedan za biblioteku na sledeću adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23.300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 14. februara 2025. godine. Žiri će ocenjivati pristigle radove u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije. Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku. Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta 2025. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

 

bogdan-busteri-(4)

Predškolci kikindskih vrtića dobili su buster i bojanku „Pažljivko“ u okviru akcije lokalne samouprave čiji je cilj bolja bezbednost dece u saobraćaju. Mališani u vrtićima „Poletarac“ u Kikindi i „Lastavica u Banatskom Velikom Selu, gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Miroslava Dučića i predstavnici Savet za bezbednost u saobraćaju i Odeljenja saobraćajne policije u Kikindi, goste su dočekali pesmom.

U ime dece, ali i roditelja na poklonima je zahvalila direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Vaspitači u našim vrtićima svakodnevno decu uče o pravilima ponašanja u saobraćaju. Naš zajednički zadatak je, ne samo vaspitanje, obrazovanje, zdravlje i sreća, nego i bezbednost naših mališana u vrtićima, ali i automobilima kojim ih roditelji dovoze do vrtića – navela je Kristina Drljić.

Sedišta se dodeljuju četvrtu godinu zaredom, a za ovu namenu obezbeđeno je milion dinara iz sredstava koji se lokalnoj samoupravi vraćaju od naplaćenih saobraćajnih kazni.

-Želja nam je da deca budu što bezbednija i ova akcija je pravi način da podignemo svest koliko je važno koristiti bustere prilikom prevoženja mališana u automobilima. Deca, stari i pešaci su najugroženiji učesnici u saobraćaju i na nama je da se potrudimo i da, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, njihova bezbednost bude što bolja. Cilj je da do 2030. godine nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju u našoj zemlji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Busteri su obezbeđeni za 443 predškolaca u 18 vrtića.

A.Đ.

 

ena-gogicc-(2)

Sugrađanka Ena Gogić (15) osvojila je titulu laureata i prvo mesto na Internacionalnom takmičenju „THALIA AWARD“. Ena je je pevala pesme „Kruna“ na maternjem jeziku, i „La la love“  u kategoriji svetski hit. Ovom prilikom Ena želi posebno da se zahvali svojoj profesorici pevanja Anđeli Ninković koja ju je pripremala za takmičenje.

 

Onlajn nadmetanje organizuje „THALIA ART DEVELOPMENT FULCRUM“ i od 2020. godine održava tri puta godišnje. Deo je prestižnog internacionalnog festivala „ANGEL VOICE“ čiji je domaćin Beogradu svakog aprila i septembra.

U finalu je bilo 250 učesnika u disciplinama: muzika ,pevanje i instrumentalno izvođenje, pozorište i slikarstvo. Takmičili su se mladi iz Crne Gore, Srbija, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Rumunije, Bugarske, Moldavije, Estonije, Turske, Kipra, Ukrajine, Mađarske, Čilea, Italije, Tajlanda i Poljske.

 

Milos-Paovic

Kikinđane je danas rastužila vest o odlasku poštovanog profesora, dugogodišnjeg direktora Istorijskog arhiva i istaknutog kulturnog radnika, Miloša Paovića.

Profesor Miloš Paović preminuo je u 81. godini, u porodičnom domu, posle kratkog lečenja u kikindskoj bolnici.

Rođen je u Arilju, a u Kikindu se, zbog posla svog oca, doselio sa porodicom i ovde je završio Gimnaziju „Dušan Vasiljev“. U istoj školi je i radio, posle diplomiranja na novosadskom Filozofskom fakultetu i sticanja zvanja profesor srpskog jezika i književnosti. Bio je omiljeni profesor generacijama gimnazijalaca.

Bio je i veoma angažovan u kulturnom životu grada: u Kulturno-prosvetnoj zajednici i u Narodnom pozorištu, gde je bio aktivan u Upravnom odboru i Umetničkom veću.

Iza sebe je ostavio suprugu i ćerku. Datum sahrane biće naknadno saopšten.

(Foto: privatna arhiva, FB stranica)

 

tera-tamara-(2)

U specijalnoj epizodi emisije „Radna akcija sa Tamarom”, uređen je zapušteni objekat u okviru Ateljea Tera namenjen održavanju različitih aktivnosti, kao i edukaciji dece i osoba sa posebnim potrebama. Za deset dana rada Tamarini majstori su renovirali i uredili objekat za profesore i decu.

-Sve dobre priče kreću kreću slučajno ali sa dobrim razlogom uz inicijativu entuzijasta koji veruju u to što rade, a ova naša je protekla ovako. Krajem maja 2023 kontaktirali smo Tamaru i ekipu emisije „Radna akcija sa Tamarom”, posle njene posete Centru Tera, za pomoć oko objekta „zimskog ateljea i portirnice” sa idejom da ga pretvorimo u multifunkcionalni, edukativno-rezidencijalni objekat u kom bi se održavale različite edukativno-radioničarske aktivnosti za decu, mlade i osoba sa invaliditetom, ali i drugih socijalnih grupa i u čijem drugom delu bi se napravio smeštaj za mentore, edukatore i volontere u programskim aktivnostima.

– Tada nismo znali za postojanje „specijal” emisija te smo stidljivo pitali da li postoji i podrška institucijama, pravnim licima. Na našu sreću Tamara je reagovala pozitivno i veoma zainteresovano za ovaj društveno odgovorni projekat, sa napomenom da bi se sve moralo realizovati naredne, 2024. godione jer je produkcijska šema za 2023. već bila zaključana- objašnjava Aleksandar Lipovan, direktor CLPU „Tera”.

U međuvremenu, Ministarstvo kulture odobrilo je tri miliona dinara za projekat rekonstrukcije starog krova na istom objektu, po Konkursu za zaštitu kulturnog nasleđa Republike Srbije. Grad Kikinda i JP Kikinda su projekat pomogli obezbeđivanjem dela građevinskog materijala, kao i angažovanjem radnika na poslovima postavljanja izolacije, vodovoda i kanalizacije.

-Početkom septembra 2024, za deset dana rada Tamarini majstori su renovirali i uredili objekat za profesore i decu i staru portirnicu vratili prvobitnoj nameni, nakon čega su usledili radovi na krovu.
Da zadovoljstvo bude veće, dobijamo poziv iz Serbia Better Energy kompanije da će nam uz podršku USAID na krov objekta postaviti i solarne panele kako i objekat bio energetski efikasniji i upotrebljiv tokom cele godine. Da se lepe priče nižu, pre nekoliko dana dobijamo informaciju da su nam po konkursu ASITEŽ fondacije odobrena sredstva za osnivanje Omladinskog kluba Tera čije će sedište upravo i biti renovirani objekat i gde praktična primena već biti vidljiva početkom 2025- najavljuje Lipovan.

Foto: Printskrin Prva TV

U Teri dodaju da su izuzetno zahvalni Tamari i čitavoj ekipi emisije, kao i svim sponzorima koji su učestvovali, i da su presrećni što se misija Tere prepoznaje i prihvata.

Za ovu renomiranu ustanovu kulture, nije sam kraj godine obeležen dobrim vestima. takav će biti i početak iduće, kada će skulpture nastale na „Terinom” simpozijumu biti izložene u Kulturnom centru Srbije u Parizu, o čemu smo već pisali.

Idjos-(1)

U Iđošu su u toku završni radovi na delu krova Doma kulture i bivšeg Zadružnog doma. I na drugim delovima zgrade koju koriste udruženja i mnogobrojni članovi Kulturno-prosvetnog društva „Milivoj Omorac“, takođe su neophodne popravke.

– Zahvaljujući donaciji NIS-a u iznosu od dva miliona dinara, uspeli smo da zamenimo strujnu instalaciju na spratu i da obnovimo deo krova do ulice i prema dvorištu. Ovi radovi biće završeni do kraja godine. Nadamo se da ćemo, uskoro, imati novca i da popravimo deo krova iznad sale i ulaza – da zamenimo  crep i deo građe koja je propala – kaže predsednica Saveta Mesne zajednice, Ivanka Grujić.

Da se u ovom mestu trude da što više urade sa raspoloživim sredstvima, pokazali su i na taj način što su restaurirali Spomenik palom borcu u centru sela, i postavili spomen-ploču sa imenima četvorice poginulih meštana u ratovima 1991-1993. godine.

U Domu kulture redovno se okupljaju članovi udruženja i KPD „Milivoj Omorac“ koji ovih dana obeležavaju godinu dana od kada je obnovljen rad Društva. Članovi nekoliko sekcija – glumačke, folklorne i hora, od najmlađih do odraslih članova vredno su radili i priređivali premijere i programe za svoje meštane. U nedelju, od 19 sati, zakazali su proslavu godišnjice u Domu kulture, u kojem će izvesti priredbu pod nazivom „Nek’je život igra i pesma“.

S. V. O.

SBUO

Sinhronizovane aktivnosti lokalnih samouprava radi bolje bezbednosti u saobraćaju bile su tema danas održane sednice Saveta Severnobanatskog upravnog okruga (SBUO) u Čoki.

– Bezbednost u saobraćaju u fokusu je svih lokalnih samouprava koje pripadaju Okrugu, a mi, kao Grad, moramo da budemo stožer i primer u podizanju svesti sugrađana o značaju pravilnog ponašanja u saobraćaju, kao i da u tome pomognemo drugim lokalnim samoupravama – rekao je gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan.

Prema statistici, iznesenoj na sednici, bezbednost u saobraćaju malo je lošija ove u odnosu na prethodnu godinu, ali je na nivou 2021. i 2022. godine, naveo je gradonačelnik.

– Ipak, u narednom periodu moramo što više da radimo na edukaciji svih učesnika u saobraćaju, treba da se oforme posebni operativni timovi na nivou Saveta u svim lokalnim samoupravama Severnobanatskog okruga i da se prati strategija Agencije za bezbednost u saobraćaju. Najvažnije je da zaštitimo najugroženije grupe, a to su deca – da ne bude nijedno poginulo dete do 2030. godine, što je osnovni cilj, kao i da se obrati pažnja na najstarije učesnike u saobraćaju, da se, kroz programe, aktivnosti i mere apeluje da se poštuju propisi, da njihovo nepoštovanje u celom društvu bude sagledano kao nepoželjno, što je posebno važno za mlade vozače. U Kikindi su, kao najugroženija grupa, prepoznati biciklisti – naveo je Bogdan i dodao da je Grad već sproveo nekoliko aktivnosti u saradnji sa Agencijom i Institutom za bezbednost u saobraćaju sa ciljem edukacije biciklista, ali i drugih učesnika u saobraćaju koji ih ugrožavaju. Sledeća akcija gradskog Saveta je već sutra, kada će, kao i ranijih godina, u vrtićima biti podeljena buster-sedišta za decu u automobilima, najavio je Bogdan.

Nebojša Jovanov, načelnik SBUO, ocenio je da je sastanak bio izuzetno produktivan i da su dogovorene koordinisane aktivnosti.

– Akcenat je stavljen na najugroženije kategorije: pešake, bicikliste, motocikliste i starije osobe, kao i na edukaciju dece – rekao je Jovanov. – Mi već sprovodimo i obuke poljoprivrednika koje daju rezultate jer je sada problem nedovoljne osvetljenosti poljoprivrednih mašina mnogo manji. Jedan od projekata je i uređenje zona škola, u skladu sa strategijom da nijedno dete ne strada u saobraćaju.

Sednici su prisustvovali i Miroslav Dučić, član Gradskog veća, predstavnici MUP-a, i Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Srbije.

– Naša strategije nalaže i da se prepolovi broj teško povređenih i poginulih u odnosu na 2019. godinu. Predstavnici lokalnih samouprava su izneli svoje probleme, a mi podržavamo sve aktivnosti koje su iznesene na današnjoj sednici. Na teritoriji ovog okruga primećeno je da su ugroženi učesnici u saobraćaju biciklisti, a da su poseban problem vozači poljoprivrednih mašina i traktora koji ne uklanjaju blato sa točkova i kolovoza – istakao je Ilić.

On je izneo i podatke da je u saobraćajnim nezgodama sa nastradalima u 40 odsto slučajeva uticajni faktor bilo pogrešno izvođenje radnje, u 13 odsto – brzina kretanja i u 12 odsto slučajeva alkoholisanost vozača.

– Takođe, treba stalno isticati da upotreba pojasa može da spasi život: 80 odsto poginulih na zadnjem sedištu nije bilo vezano, a pojas nije koristilo stotinu poginulih vozača, i to samo u prošloj godini – naveo je Ilić. – Putno-pružni prelazi su, takođe, veliki problem. Prema našim podacima, u 95 odsto slučajeva saobraćajne nezgode na ovim mestima izazvane su ljudskim faktorom. Poslednjim izmenama zakona precizirano je da je vozač dužan da se zaustavi pre pružnog prelaza kako bi se uverio da li je bezbedno da prođe. Tehnički faktor, takođe, može da doprinese saobraćajnoj nezgodi na prelazu, ali u mnogo manjoj meri.

Stana Đember, predsednica Opštine Čoka, napomenula je da je njihovo Radno telo za bezbednost u saobraćaju iniciralo ovaj sastanak.

– Hteli smo da razmenimo iskustva o bezbednosti u saobraćaju. Naša opština sarađuje sa Agencijom za bezbednost u saobraćaju, već smo imali niz aktivnosti, ali je potrebno da edukujemo građane i da na tome zajedno rade sve lokalne samouprave Okruga kako bismo, što više, poboljšali sigurnost sugrađana – rekla je Stana Đember.

Na sastanku je zaključeno da će sve opštine i Grad zajedno sprovoditi strategiju, kako bi se broj stradalih na putevima kontinuirano smanjivao.

S. V. O.