Град

radijator

Grejna sezona za više od 3.100 korisnika JP „Toplana“ počela je juče u večernjim satima. Kako je za naš portal istakao v.d. direktor ovog preduzeća Dušan Marjanović stanovi su bili topli od 18 časova.

-Pustili smo grejanje radi, takozvanog, zagrevanja sistema. Jutros je grejanje krenulo na vreme i sistem funkcioniše bez većih problema. S obzirom na to da su najavljene dnevne temperature oko 20 stepeni, poštovaćemo gradsku odluku i u najtoplijem delu dana gasićemo sistem i ponovo ga paliti kada spoljana temperetaura padne ispod 15 stepeni –  istakao je Marjanović.

Ukoliko neko od korisnika nema grejanje ili dođe do curenja ili vazduha u radijatorima potrebno je da preko profesionalnih upravnika odnosno predsednika Skupštine stanara prijavi problem. Zaposleni u „Toplani“ izaći će na teren i rešiti nastalu situaciju.

A.Đ.

hobotnice-carobnice-(1)

Učenici OŠ „Jovan Popović“, članovi sekcije za ručni rad, poklonili su Opštoj bolnici tridesetak ručno rađenih lutkica poznatih kao „hobotnice čarobnice“, namenjenih Odeljenju neonatologije.

-„Hobotnice čarobnice“ prvi put su počele da se primenjuju u Danskoj, kod prevremeno rođene dece u toku boravka u inkubatorima, kako kako bi se prilagodili na uslove spoljne sredine. Beba se uhvati za krak hobotnice, smiri se i stabilizuje disanje. Ovo su potvrdile i naučne studije. Naime, krak podseća na pupčanu vrpcu i beba tako oseti sigurnost kao da je u majčinom stomaku – uz zahvalnost na poklonu objasnila je dr Biljana Plemić, načelnica Neonatologije.

Olivera Gašić,profesorica geografije koja vodi sekciju za ručni rad, rekla je da su planirali aktivnosti povodom Dana škole koji obeležavaju 18. novembra, a imajući u vidu da se dan ranije obeležava Svetski dan prevremeno rođene dece, rodila se ideja da sami naprave „hobotnice čarobnice“.

Tridesetak raznobojnih lutkica, urađenih po svim medicinskim standardima kada je u pitanju veličina i materijal pošto se moraju sterilisati, stiglo je u prave ruke. S obzirom da ih po otpustu iz porodilišta majke i bebe nose kući, kako kažu u ovoj školi, po ugledu na svoje drugare volontere širom sveta, planiraju da ova akcija bude kontinuirana.

SUBNOR-(5)

Obeležavanje dana formiranja 13. Vojvođanske udarne brigade sećanje je na hrabre ljude, na njihov izuzetni patriotizam i spremnost da daju i život za svoju zemlju. Kao i svakog 14. septembra, venac na spomen-obeležje ispred prostorija boračkih organizacija položili su članovi Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkih ratova (SUBNOR-a) i Veterana posebnih jedinica policije (PJP) koji pripadaju ovoj organizaciji. Skupu su prisustvovali i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

Spomen na pale borce Brigade posebno je značajan danas jer se ove godine navršava 80 godina od ovog značajnog događaja. Brigada je formirana Ukazom Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije osam dana po oslobođenju Kikinde i imala je 2.725 boraca, rečeno je na skupu.

– Dat je znak svim rodoljubima da se udruže, da iz ilegale pređu u borbu u jednoj vojnoj formaciji, da bi se suprotstavili neprijatelju i zadali mu poslednje udarce – rekao je predsednik kikindskog SUBNOR-a, Savo Orelj. – Slobodarski duh je tada bio na visokom nivou, što nam je potrebno i danas, s obzirom na vojnu i političku situaciju u celom svetu.

Brigada je formirana iz sastava najuspešnijih partizanskih odreda iz severnog i srednjeg Banata i činili su je provereni borci i rodoljubi Velikokikindskog partizanskog odreda, zatim mokrinskog, melenačkog, kumanovskog, petrovgradskog (zrenjaninskog), kao i većine mesnih odreda iz zrenjaninskog sreza, sve do Višnjićeva, podsetio je profesor Milovan Ćurčić.

– Oformljena je sa zadatkom da, uz pomoć Crvene armije, oslobodi ceo Banat i Bačku od fašističke vojske. U pohodu od Kikinde do Subotice prvo je oslobođen prostor Banata, zatim je Brigada krenula prema Subotici, gde su Nemci proterani u Mađarsku – ispričao je profesor Ćurčić. – Na Dunavu je i dobijena čuvena i poslednja borba na ovim prostorima, Batinska bitka. Vođena je krajem 1944. godine po veoma hladnom vremenu, kada su sante leda plovile Dunavom koji je tada i odneo mnoge od boraca. Ovaj podatak govori o njihovoj hrabrosti i odlučnosti da se narod oslobodi od najvećeg zla. Zato im pred ovim spomenikom odajemo najveću počast i zahvalnost.

Profesor Ćurčić je dodao da je važno da se zna da su borci bili, za ono vreme, veoma pismeni – doktori, advokati, stručnjaci, studenti, učenici, zanatlije, a doprinos su dali i izuzetno imućni domaćini koji su im, na svojim salašima, obezbeđivali smeštaj i hranu.

S. V. O.

 

kanal-kopanje

Javno vodoprivredno preduzeće „Vode Vojvodine“ saopštilo je da su, u okviru projekta prenamene dela kanalske mreže za odvodnjavanje u sistem koji će imati i funkciju navodnjavanja, započeti radovi na još dva dvonamenska sistema  „Međa“ i „Šećeranski“.

Na teritoriji Kikinde radovi na sistemu „Šećeranski“ na oko 5,4 kilometara kanalske mreže,  omogućiće dodatno navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta na 1.500 hektara. Zahvaljujući radovima na sistemu „Međa“ biće omogućeno navodnjavanje 4.000 hektara.

-Radovi na ova dva sistema su deo druge faze radova na prenameni kanalske mreže koja obuhvata devet projekata – kažu u JVP „Vode Vojvodine“ i dodaju da ovo preduzeće kontinuirano radi na razvoju kanalske mreže i sistema za navodnjavanje širom Vojvodine.

U okviru radova na sistemima „Međa“ i „Šećeranski“, čija vrednost iznosi blizu 82 miliona dinara, predviđeno je mašinsko uklanjanje vegetacije, izmuljenje korita dva kanala i odvoz postojeće deponije nastale prethodnim izmuljenjima i iskopima.

 

Top-Brkin-(7)

Replika prvog srpskog topa, u originalnoj veličini, rad Kikinđanina, doktora nauka Milana Brkina, odnedavno je postavljena na trgu ispred Gradske kuće. Dr Brkin je svoje delo poklonio lokalnoj samoupravi, kako kaže, u želji da se ne zaboravi važan period u istoriji Srba.

– Malo je podataka iz istorijskih izvora, istraživao sam godinama da bih izradio pravu repliku topa. Imao sam potrebu da svoje umeće uložim u delo kojim će se Kikinda ponositi, a u znak sećanja na značajan datum u našoj istoriji – 7. mart 1882. godine, kada je Kneževina Srbija postala Kraljevina. Ovo je moj doprinos očuvanju istorije našeg naroda – kaže autor.

Izrada topa trajala je duže od godine. Replika je, po karakteristikama, identična prvom topu napravljenom u našoj zemlji. Dugačka je 3,5 metra, teška oko 600 kilograma, promer otvora je sto milimetara i ovakav top gađao je do 1.700 metara.

– Prvi top neuspešno je izliven 1807. godine – priča dr Brkin. – Tek 1853. napravljen je funkcionalni top u Kragujevcu, zahvaljujući jednom francuskom stručnjaku.

Dr Brkin, konstruktor i pronalazač, javnosti je poznat po replikama američkog džipa „hamer“ i broda, ali i po svojim humanim delima. Velika posuda u obliku srca koja krasi dečije igralište na trgu i služi za sakupljanje plastičnih čepova u humanitarne svrhe, takođe je njegovo delo.

Uz to, stručna javnost ga je prepoznala kao uspešnog pronalazača. Dr Brkin je autor medicinskog patenta za rehabilitaciju stopala sa kojim je odbranio doktorat u naučno-istraživačkoj ustanovi, Evropskom centru za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija.

– Predložio sam da top koji sam poklonio gradu bude na postolju, ogradi i osvetli. Voleo bih da bude eksponat po kojem će, takođe, naš grad biti prepoznatljiv – kaže dr Brkin dok nam pokazuje umanjenu, ali istovetnu repliku topa koji je prethodio izradi onog koji je darivao svojim sugrađanima.

U međuvremenu, ovaj konstruktor, ali i strastveni kolekcionar, ne miruje i već radi na novim projektima koje najavljuje kao iznenađenje. Ne sumnjamo da će biti na korist i dobrobit ljudima i zajednici, kao i uvek do sada.

S. V. O.

Sajam-cveca-(6)

Redovni programi Turističke organizacije Grada, Oktobarski bazar i Sajam cveća, odvijaju se danas na gradskom trgu. Veliki broj prodavaca ponudio je svoje zanatske proizvode i cveće, baštensko i kućno.

– Imamo veliku ponudu, sobne biljke i jesenje cveće – „dan i noć“, „hrizanteme“, „kalune“, „tuje“, i sve se dobro prodaje, a cene su od 60 do tri hiljade dinara, koliko košta „dracena“. Redovno dolazimo u Kikindu i veoma smo zadovoljni – kaže Margareta Deguš iz Rasadnika „Margareta“ iz Temerina.

Dobra ponuda i pristupačne cene su i na Oktobarskom bazaru koji se postavljen od Gradske kuće prema centru trga. I ovoga puta na tezgama su domaći prehrambeni proizvodi i rukotvorine.

– Uvek dolazim na Bazar, ovo je dobra prilika da ponudim magnete koji su, ujedno i suveniri iz našeg grada – kaže Biljana Tot, predsednica Udruženja „Biljini magnetići. – Zato su nam najbolji kupci koji su u Kikindi kao gosti, posetioci ili turisti.

Na Biljaninoj tezgi su unikatni magneti potpuno ručne izrade sa simbolima grada, ali i šaljivim natpisima, karakterističnim za ovo podneblje.

Bazar i Sajam privukli su veliki broj Kikinđana koji su lepo vreme iskoristili za šetnju, razgledanje i kupovinu. Manifestacija traje do 17 sati.

S. V. O.

Idjoske djakonije (6)

Udruženja „Vreteno“ organzuje u subotu, 12. oktobra, 8. „Iđoške đakonije“. Manifestacija je osmišljena kako bi se od zaborava sačuvala tradicionalna jela i kako bi se meštani okupili na jednom mestu u vreme kada su poslovi u polju privedeni kraju. Očuvanje tradicije, narodnih običaja i rukotvorina upravo je misija udruženja „Vreteno” iz Iđoša koje je osmislilo ovu manifestaciju, rekla je predsednica Brankica Mikalački.

-Cilj nam je da promovišemo gastronomske specijalitete našeg sela i nematerijalno kulturnog nasleđa. Organizujemo kuvanje pilećeg iđoškog paprikaša, izložbu starinskih kolača, a prijavljeno je i više od 40 obrednih peškira od kojih ćemo izabrati najlepši – istakla je Brankica Mikalački.

Za kuvanju paprikaša prijavljeno je desetak ekipa sa teritorije grada. Gostima, ali i posetiocima biće poslužene čuvene iđoške krofne i mekike.

Prema programu u 10 sati je okupljanje ekipa, a u 11 časova je otvaranje izložbe obrednih peškira.

A.Đ.

krave

Prijave na Javni poziv za zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini bez plaćanja naknade,  po osnovu prava prečeg zakupa, mogu se podneti do 31. oktobra.

– Na sajtu Uprave za poljoprivredno zemljište,  zainteresovani za zakup za 2025. godinu, mogu da preuzmu obrasce zahteva za prijavljivanje. Za stočare je po programu za 2024. godinu opredeljeno 127 hektara od ukupno raspoložive državne zemlje koja je bila predmet licitacije – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj.

Dostupni su zahtevi za ostvarivanje prava korišćenja poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini bez plaćanja naknade, kao i zahtevi za priznavanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini po osnovu vlasništva nad poljoprivrednom infrastrukturom i po osnovu stočarstva.

Popunjeni zahtevi sa dokumentacijom, podnose se Sekretarijatu za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj.

PKS-radionica-(2)

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga je, sa Udruženjem finansijskih institucija Privredne komore Srbije i Narodnom bankom Srbije, organizovala radionicu o bezgotovinskim plaćanjima pod nazivom: „Trgovci i bezgotovinska plaćanja“.

Predstavnici Narodne banke Srbije, Aleksandar Stanojević – rukovodilac Sektora razvoja platnog sistema i Bogdan Stanišić – samostalni stručni saradnik istog sektora predstavili su načine za smanjenje troškova prihvatanja bezgotovinskih platnih instrumenata radi povećavanja prometa, naročito kod korisnika koji do sada nisu pružali mogućnost takvog plaćanja, a sve u cilju povećanje fizičkog i finansijskog obima prodaje i prometa, naročito za transakcije niske prosečne vrednosti.

Plaćanje debitnim i kreditnim platnim karticama na POS terminalima je višegodišnji standard i kod nas, dok se putem SoftPOS aplikacija (preko mobilnog telefona ili tableta koji se koriste za prihvatanje platnih kartica), odnosno instant plaćanja (IPS NBS sistem), uveliko praktikuje u razvijenom svetu. Instant plaćanja (IPS NBS sistem) obezbeđuju pružaocima platnih usluga izvršavanje pojedinačnih transfera 24/7 svakog dana u godini, u roku od nekoliko sekundi, rečeno je na skupu.

Predstavnici firmi, preduzetnika, javnih preduzeća i udruženja upoznati su i sa značajem prihvatanja korišćenja domaće DinaCard, s obzirom na nižu naknadu za izvršenu transakciju koju ona pruža. To u praksi znači da transakcija pružaoca usluge za plaćanje sa DinaCard platnom karticom košta 0,89 odsto naplaćenog računa, dok za međunarodne, koje su u opticaju kod, nas trošak je od 2 do 2,5 odsto. Takođe, DinaCard štiti domaći sistem bezgotovinskog plaćanja i on je nezavistan od uticaja i odluke inostranih da li će raditi na nekom tržištu ili ne.

Prisutni u Regionalnoj privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga imali su mogućnost da, na interaktivnoj radionici, saznaju i druge informacije važne za unapređenje njihovog poslovanja, kao i činjenicu da je bezgotovinsko plaćanje moguće i za registrovana poljoprivredna gazdinstva i za fizička lica koja su pružaoci usluga smeštaja, a registrovani su u sistemu e-Turista.

osnovci-turnir

Učenički parlament OŠ „Sveti Sava“, u saradnji sa učeničkim parlamentima ostalih osnovnih škola, organizovao je  sportske turnire humanog karaktera. U okviru Dečije nedelje pod sloganom „Ja sam dete imam plan, budi human svaki dan“ organizovano je više nadmetanja.

-U proteklih nekoliko dana imali smo turnire u odbojci, rukometu,  košarci i fudbalu. Cilj nam je da prikupimo što više sredstava za Osnovnu školu  „Kralj Milutin“ iz Gračanice  na Kosovu i Metohiji kojima će prikupljen novac biti  usmeren – istakla je Svetlana Mirčić Vukobrat, nastavnica fizičkog vaspitanja.

Sportskom dešavanju odazvala se većina škola sa teritorije grada, a turnir je podržala i gradska uprava.

-Naši osnovci pokazali su na delu koliko su humani. Kroz sport uče se pravim vrednostima, fer pleju i zdravom načinu života – naveo je  Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

Humanitarnu akciju podržali su i Crveni krst, nastavnici veronauke u školama i Aktiv nastavnika fizičkog vaspitanja.

A.Đ.