Град

NURDOR-2025

Nacionalno udruženje roditelja dece obolele od raka – NURDOR u Kikindi organizovalo je program na trgu povodom Svetskog dana dece obolele od raka, 15. februara. Događaj je bio deo šire kampanje u 39 gradova u Srbiji i okupio je ljude dobre volje koji su svojim prisustvom i donacijama pružili podršku hrabrim malim superherojima i njihovim porodicama.

– Sve više dece oboleva, a svest o tome je sve manja. Zato je naša ovogodišnja kampanja pod sloganom “Ja se borim, a ti?” usmerena na podizanje svesti i poziv na akciju – rekla je Romana Dragan, predsednica NURDOR-a Kikinda.

Ljubica Takić, majka Jelene koja je godinama hrabro vodila bitku sa bolešću, podelila je svoje iskustvo.

– Jelena je 2012. dobila dijagnozu. Sa teškom bolešću hrabro se borila pet godina. Bila je snažna, išla u školu, planirala je da upiše fakultet. To što je više nema je bol koja ne prolazi, ali nas njene knjige i pesme podsećaju na njenu snagu. Jelena je uvek govorila da treba ići napred, bez osvrtanja. Roditelji takođe moraju biti jaki. Okruženje može puno da pomogne – ako ne materijalno, onda bar moralnom podrškom – navodi Ljubica Takić. – Društvo često nema svest o tome koliko je ovakva borba iscrpljujuća, ne samo za decu već i za njihove porodice. Bitno je da svi shvatimo da je svaki trenutak podrške važan. Jelena je, i u najtežim trenucima, imala snage za osmeh i verovala u život. I danas mi profesori iz Ekonomske škole kažu da se sećaju kako je bila sjajan učenik dok se borila sa opakom bolešću. Zato je važno da, kao zajednica, budemo uz svu decu koja prolaze kroz ovu bitku, da im pokažemo da nisu sami – dodala je Ljubica.

Program je upotpunjen nastupima članova KUD „Mokrin“, plesnih škola „Dance N Soul“ i „Step Up“, Dečijeg pozorišta „Lane“, mlade pevačice Ene Gogić i Bubnjarske sekcije Kikinda. Simboličnim puštanjem zelenih balona, kao znaka hrabrosti, radosti i ljubavi, poslata je snažna poruka podrške deci i porodicama koje prolaze kroz ovu tešku borbu.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od nekog oblika raka, a jedno dete nedeljno izgubi bitku sa tom bolešću. Malignitet se kod dece najčešće javlja u uzrastu od treće do sedme godine, a najzastupljeniji oblik je leukemija, saopšteno je iz NURDOR-a iz kojeg su apelovali na sve koji su u mogućnosti da postanu redovni donatori tako što će slati SMS poruke sa sadržajem 2 na 1150.

S. V. O.

(Foto: KUD “Mokrin” i Romana Dragan)

Novak-Despotovic-(1)

Mladi matematički genije iz Kikinde, Novak Despotović, još jednom je dokazao da izuzetan talenat i naporan rad donose velike uspehe – ovom učeniku beogradske Matematičke gimnazije pripalo je drugo mesto na prestižnom međunarodnom takmičenju, 16. Rumunskom mastersu iz matematike (Romanian Master of Mathematics – RMM), koje je održano u Bukureštu od 10. do 15. februara.

Posle velikog uspeha, osvajanja srebrne medalje na Žautikovskoj olimpijadi u Kazahstanu, Novak nastavlja da niže odlične rezultate. Na ovogodišnjem takmičenju u Bukureštu učestvovalo je 98 učenika iz 18 zemalja, među kojima su bili najbolji mladi matematičari iz celog sveta. U zvaničnoj konkurenciji našlo se 64 takmičara, a tim Matematičke gimnazije iz Beograda, koji je predstavljao Srbiju, vodili su profesori Miljan Knežević sa Matematičkog fakulteta i Teodor fon Burg, predavač u Matematičkoj gimnaziji.

Pored Novakovog uspeha, srpski tim je zabeležio još dve medalje – njegovi školski drugovi, Stefan Šebez i Nina Šušić, osvojili su bronzana odličja.

S. V. O.

(Foto: Matematička gimnazija u Beogradu)

Sretenjski-koncert-Gusle-(10)

Sretenjski koncert, održan večeras u Narodnom pozorištu, tradicionalni je nastup članova ADZNM „Gusle“ kojim počinje nova koncertna sezona.

– Juče, 14. februara bilo je tačno 149 godina kako „Gusle“ rade u kontinuitetu i pod nepromenjenim imenom. Imamo misiju – borimo se za tradicionalne vrednosti. Imamo bogatu istoriju, značajne reference, mnogo mladih ljudi i odličan stručni tim. Ovim koncertom najavljujemo 150. sezonu, što znači da smo najstarije muzičko društvo u Srba koje radi u kontinuitetu – rekao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović.

“Gusle” danas obeležavaju i svoju slavu. Ove godine kum je Aleksandar Antunović, etnolog i antropolog, nekadašnji član Društva kao muzičar, kustos u Muzeju Vojvodine. Antunović je zaštitio tamburašku praksu, a danas je član stručnog tima „Gusala“.

– Činjenica da „Gusle“ u kontinuitetu traju od 1876. godine govori o posvećenosti i borbi ako uzmemo u obzir da je u tom periodu od vek i po bilo velikih političkih i društvenih prepreka – istakao je Antunović. – Siguran sam da se nije lako boriti za očuvanje kulturnog nasleđa. Ovde mladi ljudi imaju direktnu interakciju, priliku da se bolje upoznaju sa tim ko su zapravo, da nastave kontinuitet očuvanja identiteta sa kojim se i sami identifikuju, ali i da uče da budu timski igrači, korektne kolege i pošteni ljudi.

Izuzetno dobro posećenom koncertu, kao i uvek kada je nastup „Gusala“ u pitanju, prisustvovali su i gosti, kao i sveštenstvo Srpske pravoslavne crkvene opštine. Posle koncerta na kojem su nastupile sve sekcije, u prostorijama „Gusala“ je, rezanjem slavskog kolača, obeležena slava Društva.

S. V. O.

Dani-vina-(14)

U Iđošu su, 25. put, održani „Dani vina“, manifestacija koja okuplja vinogradare i ljubitelje vina iz cele Vojvodine. Ove godine pristiglo je 185 uzoraka vina iz čitave pokrajine, najviše iz Iđoša i Kikinde. Iako su sva vina bila visokog kvaliteta, prestižne pehare poneli su Ivan Đorđev kao mesni pobednik, Aleksandar Ludajić iz Kikinde kao gradski pobednik, a generalni, pokrajinski šampion je Dušan Adamov iz Melenaca.

– Uglavnom su zastupljena crna i bela vina, nešto manje roze i „šiler“. Prošla godina bila je izuzetno loša zbog suše, ali vinogradari ocenjuju da je kvalitet vina dobar. Dodeljujemo oko 160 medalja, nagrađujemo većinu učesnika – rekao je Marko Mirkonj, predsednik udruženja „Šasla“.

Marko Mirkonj

U sali Doma kulture, izložena takmičarska vina osveštali su sveštenici Banatske parohije. Tradicionalna rezidba vinove loze obavljena je u vinogradu Željka Nikolina iz Iđoša, čiji vinograd je, takođe, i osveštan.

– Ja sam među mlađim vinogradarima, ali sam imao podršku starijih kolega – kaže Nikolin. – Vinograd traži ozbiljan rad i posvećenost. Ove godine sam dobio zlatnu medalju za roze, a nagrađen mi je i italijanski rizling. Žao mi je što se mladi sve manje interesuju za vinogradarstvo, plašim se da nećemo imati kome da prenesemo svoja iskustva i znanje.

Ivan Đorđev, mesni pobednik, pehar je osvojio sa svojim crvenim vinom „Pantelija“. Saglasan je sa svojim kolegama da vremenske prilike lane nisu bile naklonjene vinogradarima.

Ivan Đorđev

– Godina je bila nezapamćeno loša na ovim prostorima. Visoke temperature sušile su i listove i grozdove. Imao sam prepolovljen rod, ali je kvalitet vina dobar. Doduše, bili su izraženi šećeri, a kiseline smanjene. Morao sam da ih korigujem, inače vino ne bi bilo postojano – objašnjava Đorđev.

Apsolutni šampion, pokrajinski pobednik, Dušan Adamov iz Udruženja vinogradara i voćara „Peskara“ iz Melenaca, ističe značaj kontinuiranog unapređenja kvaliteta.

Dušan Adamov

– Imao sam tri zlatne medalje na ovoj manifestaciji, ali prvi put sam šampion. Pobedio sam sa “kaberneom”, ali moj glavni proizvod je belo vino „Petra“. To je mirisno vino, domaća sorta proizvedena u Sremskim Karlovcima. Imam oko 18 ari vinograda, ali je zbog terena, koji je kod nas dosta peskovit, suša dosta uticala na rod. Ipak, prošle godine su sva vina bila dobra, razlika je u nijansama. Pre 15 godina nije bilo ovako dobrih vina, sada su sva kvalitetna. Važno je da se takmičimo – rekao je Adamov.

U Iđošu je pod rodnim vinogradima oko 15 hektara. Udruženje „Šasla“, koje broji 60 članova, uz pomoć drugih lokalnih udruženja, ugostilo je brojne posetioce, pokazujući im najbolje od svoje vinske tradicije. „Dani vina“ u Iđošu koji su ove godine održani dan posle praznika Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, ostali su važan događaj koji povezuje vinogradare, promoviše domaće proizvode i podstiče očuvanje tradicije.

Organizatori i učesnici se nadaju da će ova manifestacija nastaviti da raste i okuplja sve više ljubitelja dobrog vina i istinskih vrednosti vinogradarstva.

S. V. O.

mladen-gradonacelnik

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da danas slavimo dan kada se hrabrost pretočila u slobodu, a vizija u temelje naše državnosti.

– Sretenje je više od istorije – to je simbol nepokolebljive vere u pravdu, napredak i zajedništvo. Poštujemo nasleđe koje su nam ostavili naši preci i preuzimamo odgovornost da ga dostojno nastavimo. Naš zadatak je jasan – da ujedinjeni gradimo snažniju, razvijeniju i ponosniju Srbiju. Svim građanima Kikinde čestitam Sretenje i Dan državnosti Republike Srbije! Neka nas ovaj dan podseti da samo zajedno možemo dosegnuti visine koje su naši preci sanjali- poručio je gradonačelnik.

kutija-zelja

Našoj medijskoj kući uručena je Zahvalnica za pruženu pomoć i podršku u realizaciji jedinstvene akcije za mališane „Kutija želja“.

Pored toga što redovno medijski pratimo jednu od najlepših akcija Grada u kojoj je, krajem decembra, darivano više od 6.000 dece, naša medijska kuća se, kao društveno odgovorna, rado uključila i shodno svojim mogućnostima, donirala sredstva za novogodišnje paketiće za kikindske mališane.

„Kutija želja“ realizuje se u saradnji Grada i firmi koje žele da daju doprinos i deci ulepšaju novogodišnje i božićne praznike.

 

Predstava-za-dan-zaljubljenih-(2)

Povodom Svetog Trifuna i Dana zaljubljenih, Grad Kikinda i Turistička organizacija poklonili su sugrađanima predstavu „Šta muškarci/žene žele?“, koja je večeras odigrana u prepunoj sali Narodnog pozorišta.

U pitanju je kabaretska komedija o muškim i ženskim odnosima, rađena u produkciji beogradskog „Pan teatra“. Režirala ju je Mirjana Karanović, a igraju njena bivša studentkinja, Tijana Janković i Ivan Ivanov. Ova komedija, rađena po motivima teksta Riča Orlofa „Romantične budale“, na sceni je već 15 godina.

– Predstava nije jedna priča, već imamo sedam, osam različitih parova i prikazujemo njihove odnose od početne zaljubljenosti do trenutka kada se „sapletu o kamen“ i stupe u brak. Drugim rečima, pratimo period „muvanja“, kako bi rekli mladi – kaže Ivan Ivanov.

Takođe je i priča o tome kako doći do savršenog/savršene, odnosno o potrazi za ljubavlju, nastavlja Tijana.

– Prikazujemo sve situacije u kojima se muškarci i žene mogu naći dok ne upoznaju „onog pravog“ ili „onu pravu“. Predstava govori i o tome da li uopšte znamo šta želimo, da li više očekujemo nego što nudimo i postavlja mnogo pitanja. Na kraju, svako u publici prepozna bar jednu scenu koja ga se lično tiče i zapita se gde greši – kaže Tijana Janković.

Svaka scena donosi novu dinamiku i komične zaplete, sa poznatim muzičkim hitovima koje izvode glumci.

– Od vegetarijanaca do neandertalaca, ima tu raznih tipova, i muških i ženskih. Po reakcijama publike tačno prepoznajemo ko se u kome pronašao. Priča je univerzalna i može da se igra svuda, jer se ljudi svugde isto ponašaju kada je reč o ljubavi – bilo da su u pitanju najcivilizovanije sredine ili neka udaljena plemena. Igrali smo po zemlji i regionu, kao i u inostranstvu, i svuda se isto „čita“ – dodaje Ivan.

U ovom interaktivnom komadu glumci, takođe, animiraju publiku da se uključi. Zato Tijana i Ivan poručuju – budite zajedno, učestvujte sa nama, opustite se, smeh je zarazan. Čak i na Dan zaljubljenih.

S. V. O.

peticija

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je u svom kabinetu primio Marka Jelisavca, jednog od inicijatora peticije za izgradnju dečjeg igrališta u Novim Kozarcima.

Peticiju, koju je potpisalo preko 700 meštana, Jelisavac je, uz svoje komšije, pokrenuo kako bi se na konkretan način obnovila ideja o izgradnji dečijeg igrališta, želeći da poboljša uslove za igru i odrastanje najmlađih.

Gradonačelnik je izrazio podršku inicijativi i zajedno sa Jelisavcem razgovarao o narednim koracima kako bi se ovaj važan projekat ostvario na radost dece i roditelja u selu.

U planu je da se sa projektom izgradnje igrališta konkuriše kod Ministarstva za brigu porodici, na predstojećem konkursu koji će biti raspisan 1. marta. O toj temi je, kako saznajemo, gradonačelnik već razgovarao sa predstavnicima pomenutog Ministarstva i dobio garancije da će projekat izgradnje igrališta u Novim Kozarcima dobiti zeleno svetlo, kao što je to bio slučaj i sa dečijim igralištem kod Sportskog centra Jezero koje je, takođe, izgrađeno sredstvima Ministarstva za brigu o porodici.

Na lokalnoj samoupravi je, da do raspisivanja konkursa pripremi potrebnu dokumentaciju za prijavu kako bi želja Novokozarčana bila ispunjena.

Sledeće nedelje, kako saznajemo, gradonačelnik će i posetiti Nove Kozarce, razgovarati sa meštanima i lično im preneti planove.

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je juče da se započeto sprovođenje obuke profesionalnih korisnika koji koriste sredstva za zaštitu bilja odlaže zbog neusklađenosti organizacije i nepridržavanja jasnih procedura.

Kako je navedeno, važno je da se na početku isprave nejasnoće i dileme kao i da pravna lica koja vrše obuku budu dostupna svim zainteresovanim licima na teritoriji Srbije.

U skladu sa tim, potrebno je da se uspostavi sistem obuka i u službama u kojima do sada nije bio, pogotovo što je zainteresovanost poljoprivrednih proizvođača veoma velika, navedeno je u saopštenju.

Kako se navodi, odlaganje obuke je u vezi sa uspostavljanjem uniformnosti u sprovođenju obuke, podizanjem nivoa kvaliteta obuke, uspostavljanjem informacionog sistema, baze podataka, pokrivenosti sa pravnim licima koja sprovode obuku na celoj teritoriji Srbije i dostavljanjem štampanog materijala polaznicima obuke.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naglašava da sam koncept obuke neće biti promenjen.

Na osnovu jednodnevne obuke i položene provere znanja polaznici će dobiti sertifikat profesionalnog korisnika, koji će biti uslov za kupovinu sredstava za zaštitu bilja, navodeno je u saopštenju. Polaznici obuke podnose zahtev za obuku, a uz zahtev se prilaže i dokaz o plaćenoj taksi za pohađanje obuke, proveru znanja i izdavanje sertifikata profesionalnog korisnika u iznosu od 3.310 dinara, koja je propisana Zakonom o republičkim administrativnim taksama.

Ova obuka se sprovodi u cilju bezbedne primene sredstava za zaštitu bilja i zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, u skladu sa Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja, navedeno je u saopštenju.

Obavezu da prođu obuku imaju svi profesionalni korisnici odnosno sva lica koja koriste sredstva za zaštitu bilja u okviru obavljanja svojih profesionalnih aktivnosti, kao i lica koja svoje poljoprivredne proizvode stavljaju na tržište.

(RTV)

nakovo-2025-(4)

U Mesnoj zajednici Nakovo u protekloj godini predstavnici Saveta i meštani potrudili su se da u selo bude bolje mesto za život, uz nove sadržaje i akcije uređenja.

-Najveća investicija u selu bila je zamena krovne konstrukcije na zgradi OŠ „Petar Kočić“, za koju odgovorno tvrdim da je jedna od najlepših osnovnih škola u Srbiji – saznajemo od Branislava Čubrila iz Saveta Mesne zajednice. – U radove je uloženi 14 miliona dinara, a sredstva je obezbedila lokalna samouprava. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

Krajem 2024. godine započeto je još jedno kapitalno ulaganje koje se nastavlja i u ovoj.

-U toku su pripremni radovi za postavljanje mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode. Izgrađen je temelj, a vrlo brzo očekujemo da se postave i cevi, nakon čega će se montirati rezervoar koji će omogućiti da i Nakovčani imaju zdravu vodu za piće. Investiciju finansiraju Pokrajinska vlada i Grad Kikinda – navodi naš sagovornik.

Nekoliko godina unazad uređuje se sportsko-rekreativni centar oko jezero i dečije igralište. Radovi se obavljaju zajedno sa udruženjem ribolovaca.

-Dečije igralište se svakodnevno koristi, na radost naših najmlađih meštana. Izgradili smo i letnjikovac, ali i objekat koji još uvek nije pokriven, ali je materijal pripremljen i sa prvi prolećnim danima uradićemo i ovaj posao. Tada ćemo imati preko potreban prostor u okviru kog će se sakupljati meštani koji će na raspolaganju imati i pečenjaru koja će takođe biti završena ove godine. Terasa se već koristi za obeležavanje dečijih rođendana. Upravo ovakav prostor su meštani apostrofirali kao sadržaj koji im nedostaje – kaže Čubrilo.

U sklopu kompleksa jezera nalazi se i teren za balotanje. Svake nedelje poslepodne okupi se najmanje dvadesetak igrača.

-To je igra koju su nam preci ostali u amanet. Svaki igrač igra sa dve balote ili buće koje su okrugle. Velike su toliko da mogu da stanu u šaku. Bulin je najmanji, a cilj igrača je da baci buću tako da se ona dokotrlja što bliže bulinu. Dozvoljeno je izbijanje protivničkih ili buća saigrača, kao i bulina. Želja svakog igrača da svoje dve balote baci što bliže bulinu, ili da svojom balotom izbije protivničku i tako je udalji od bulina. Da ne bi bilo prevelike ljutnje, odstojanje se nekada mora meriti metrom – navodi Branislav Čubrilo.

Kako bi kompleks bio potpun nepohodna su sredstva za izgradnju staze oko jezera, za šta je selo konkurisalo kod nadležnih pokrajinskih sekretarijata. Istaknuta je i sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju kako mladi, tako i stariji stanovnici.

Zahvaljujući konkursu Ministarstva za brigu o selu Nakovo dobija nove, mlade stanovnike. Selo koje je na samoj granici sa Rumunijom i svega je sedam kilometara udaljeno od grada interesantno je mladim bračnim parovima. Mesto je uređeno, čisto, a tu je i prednost biciklističke staze koje ga povezuje sa Kikindom.

-Presvlačenje asfalta neophodno je u osmoj i devetoj ulici. Na nekoliko najkritičnijih lokacija prošle godine uređeni su trotoari, ali ostalo je je još da se uradi u ovoj godini. Imamo nekoliko kuća u kojima niko ne živi i koje se ruše. Trotoari ispred takvih objekata su zatrpani i za to moramo tražiti rešenje – precizira Čubrilo.

A.Đ.