Град

jefimija-ples-r-selo-(7)

Udruženje žena i plesni studio „Jefimija“ iz Ruskog Sela organizovali su „Novogodišnji  festival plesa“. U Osnovnoj školi „Gligorije Popov“ pored članova „Jefimije“, učestvovali su i mališani iz vrtića „Bubamara“, KUD-a „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, kao i plesne škole „Dance and soul“.

-Koncert je i donatorski. Sva prikupljena sredstva usmerićemo našem vrtiću „Bubamara“ za kupovinu najneophodnijeg za rad sa decom. Na koncertu se predstavilo šezdesetak plesača -istakla je Snežana Aćimović, predsednica udruženja „Jefimija“.


Događaju su prisustvovali Mladen Bogdan, gradonačelnik i Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika.


-Rusko Selo je primer kako se poštuju i vole meštani koji žive u multinacionalnoj sredini. Hvala svima koji, zajedno sa predstavnicima Mesne zajednice, svakodnevno rade na tome da nam deca žive boljim životom i da ovo mesto bude još bolje i lepše – istakao je gradonačelnik Bogdan obraćajući se okupljenima.


Studio plesa „Jefimija“ radi u Kikindi, a prošle godine otvoreno je i odeljenje u Ruskom Selu.


A.Đ.

 

radnici-sri-lanka-3

Firma za proizvodnji drvne ambalaže „Pop Lukić“ iz Banatskog Velikog Sela osnovana e 2001. godine. Od porodičnog posla došli su do preduzeća koje izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije, a sa povećanjem proizvodnje suočili su se sa problemom nedostatka radnika. Vlasnici su braća Svetislav i Đorđe Lukić i kako bi došli do neophodne radne snage unajmili su radnice i radnike iz Šri Lanke.

-Proizvod se dobro prodaje i ulaganje u kvalitetnu proizvodnju dalo je rezultate. Kako bi ispoštovali kupce, ali i naše zaposlene, morali smo da angažujemo radnike iz inostranstva. Dugo smo tražili radnike u našem okruženju, ali ih nismo našli. Čuli smo za agencije koje uvoze radnike. Najpre smo imali Indijce, njih sedmoricu za koje mislim da su najpre bili zaposleni u fabrici „Toza Marković“. Bili su tu nekoliko meseci i otišli su. Iskreno, smatram da smo im mi bili samo usputna stanica do zemalja Evropske unije koje su im bile krajnji cilj. Pre pola godine dobili smo preporuku od firmi koje se bave sličnom proizvodnjom da angažujemo radnike iz Šri Lanke. Tražili smo da to budu žene s obzirom na to da posao nije težak – pojašnjava Svetislav Lukić.

Među onima koji su trbuhom za kruhom prevalile hiljade kilometara da bi stigle do Banataskog Velikog Sela je i četrdesetdvogodišnja Dineta Sanameri. U Kikindi je našla i ljubav, živi sa Milanom, takođe radnikom firme „Pop Lukić“.

-Došla sam prošle godine u aprilu. Posao nije težak, a ljudi su ljubazni. Zavolela sam Srbiju iako je potpuno drugačija od Šri Lanke. Najteže se privikavam na zimu. Hrana je odlična, iako je potpuno drugačija od naše i mnogo sam zavolela burek. Jezik još uvek nisam savladala, ali se trudim. Želja mi je da imam dobar život i ovde sam sigurna da ću ga pronaći. Kuće u Šri Lanci su veće, ali vaše, u Srbiji, su lepše i bogatije. Pre dolaska u Banatsko Veliko Selo radila sam u Hong Kongu osam godina i jedino čemu stremim je da ostanem ovde – saznali smo od Dinete.

Ima stara 26 godina je došla u aprilu i privikava se na nov način života, kulturu i sve ostalo.

-Sviđa mi se Srbija i volela bih da ostanem ovde. Srbi su ljubazni i nasmejani, ali ono na čega još uvek ne mogu da se naviknem je činjenica da su glasni. Sviđa mi se hrana, naročito testa. Otac mi je preminuo i u Šri Lanki imam samo majku s obzirom na to da sam jedinica. Cilj mi je da zaradim dovoljno novca i da i majku dovedem u Srbiju. Imam momka koji je takođe u Srbiji, zaposlen je u Borči i viđamo se kad god možemo – kazala nam je Ima.

Na pitanje da li je isplativo, Svetislav Lukić kaže:

-Nije jeftino. Svi strani radnici imaju osiguranje, fiksnu platu, obezbeđen stan i novac za hranu. Svaki sat prekovremenog rada se dodatno plaća. Zahvaljujući njima završili smo dobro sezonu i ispoštovali sve kupce. Nisu radnici kao što su naši državljani, ali su korektni i trude se. Kada ih pitamo kako im je kod nas, tvrde da im je dobro. Lepo su se snašli i deo njih je već dugo van rodne zemlje. Jedna od radnica bila je dugo u Pekingu, a jedan od radnika deset godina proveo je radeći u Dubaiju – dodao je Lukić.

Firma „Pop Lukić“ najviše proizvodi drveni patos za gajbe koje izvozi u Francusku, Italiju i Grčku. Proizvode i gajbe za voće za domaće tržište, kao i palete.

A.Đ.

jelka-bvs-(4)

U Banatskom Velikom Selu okićena je jelka, a novogodišnja rasveta krasi centar sela. U stvaranju novogodišnje atmosfere priključili su se svi, a inicijativa je potekla od meštanke Đurđine Vojvodić koja je i prošle godine organizovala ukrašavanje sela.

Novogodišnjoj magiji najviše su se obradovali najmlađi koji su takođe dali svoj doprinos.

Da bi sve bilo bajkovito, kako i treba da bude za Novu godinu, svečanom paljenju novogodišnje rasvete prisustvovao je i Deda Mraz koji je stigao na kočijama i na radost mališana delio je slatkiše, dok su stariiji posluženi kuvanim vinom.

A.Đ.

 

police-378255-1280

Optužnica koju je Više javno tužilaštvo u Zrenjaninu podiglo protiv okrivljenog N. M. (72) iz Kikinde, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, potvrđena je pravosnažnim rešenjem Apelacionog suda u Novom Sadu, prenosi zrenjaninski.rs.

Optužnicom se ovom vremešnom Kikinđaninu stavlja na teret da je 22. septembra ove godine, u Kikindi, u kući u kojoj živi, neovlašćeno radi prodaje držao različite vrste opojnih droga.

Kod njega je pronađeno više od kilogram kanabisa, oko 800 grama amfetamina i manja količina kokaina.

ministarke-(2)

Igralište ispred Sportskog centra „Jezero“ svečano je otvoreno. Mališanima su dostupne razne sprave u skladu sa uzrastom, a novi prostor doprineće da deca na kvalitetan način provode slobodno vreme. Crvenu vrpcu presekli su ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka privrede Adrijana Mesarović i gradonačelnik Mladen Bogdan. Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju izdvojilo je oko pet miliona dinara za novo igralište.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Kikinda ispunjava uslove za otvaranje Kancelarije za porodicu, koja je zamišljena kao otvorena vrata za sve porodice, i na nama je da ona svim građanima bude dostupna u što kraćem roku. Njena namena je da bude spona između lokalne samouprave i Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, da usmeri porodice na subvencije koje se dodeljuju i da sakuplja sve značajne podatke koji se odnose na porodice u Kikindi i na njihove potrebe. U vašem gradu nije dovoljno promovisana mera subvencije za kupovinu prve nekretnine za bračne parove sa decom jer nam nijedan zahtev nije stigao iz Kikinde. Kako je u gradu stopa fertiliteta viša u odnosu na prosek u državi, sigurna sam da će uz bolje informisanje javnosti porodice sa decom podneti zahteve za ovu meru – istakla je ministarka Đurđević Stamenkovski.

Ministarke su, sa saradnicima i predstavnicima grad, posetile i radionicu kikindske preduzetnice Mirne Rackov, jedine žene opančarke u Srbiji. Na konkursu pomenutog Ministarstva za stare zanate vlasnica firme „Maca papučarica“ ove godine dobila je sredstva za kupovinu mašine kojom će unaprediti posao.

-Veliko interesovanje za naš konkurs stiglo je iz Kikinde i deset preduzetnika koji se bave starim zanatima dobilo je sredstva za kupovinu mašina i repromaterijala. I ostali privrednici iz severnog Banata vrlo su agilni kada je reč o konkursima Ministarstva privrede koji su prilagođeni potrebama samih preduzetnika. Ove godine opredeljeno je značajno više bespovratnih sredstava u odnosu na ranije godine. Isto tako podržali smo sa 500.000 dinara kroz program žene na selu . Današnju posetu iskoristili smo kako bi od samih zanatlija čuli sa kojim se problemima susreću i šta možemo da uradimo kako bismo im pomogli – precizirala je ministarka Mesarović.

Mirna Rackov upoznala je gošće sa proizvodnjom i dodala koliko je važna pomoć države u opstanku starih zanatlija.

-Sredstva koja sam dobila značajno će ubrzati proizvodni proces. Opanke koje izrađujem šiju se ručno i svaka mašina koja može da pomogne da se lakše i bolje radi puno mi znači. Sama ne bih mogla da je kupim, tako da mogu samo da pohvalim konkurs Ministarstva privrede – napomenula je Mirna Rackov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan predstavio je ministarkama mere lokalne samouprave koje se sprovode, a vezane su za pronatalitetnu politiku, ali i one koje se odnose na preduzetničke radnje i privredna društva.

-Posetu dve ministarke u jednom dani nismo imali ranije i ovo je jedan od načina da pokažemo sugrađanima da svi zajedno radimo na istom cilju, a to je bolji život za sve. Dečije igralište koje smo otvorili je prava oaza i siguran sam da će ga naši mališani koristi svakodnevno. Kancelarija za porodicu koja je u planu puno će nam značiti, naročito što imamo čime da se pohvalimo pošto je Kikinda prepoznata kao sredina koja ima veliki broj mera u domenu populacione politike i dečije zaštite. Privredna kretanja u našem gradu ocenjena su kao dobra, a razgovarali smo i o potencijalnim investitorima s obzirom na to da imamo završenu novu industrijsku zonu – naveo je Bogdan.

Otvaranju novog igrališta prisustvovala su deca i roditelji iz ovog dela grada, predstavnici udruženja „Deca sa ahondroplazijom“, kao i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak. Ministarke Đurđević Stamenkovski i Mesarović sa saradnicama, državnim sekretarkama Sanja Lakić i Andreom Horvat Kiralj i savetnicom ministarke privrede Anom Marinković, u Gradskoj kući na radnom sastanku razgovarale su sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, zamenikom gradonačelnika Dejanom Pudarom, pomoćnicom gradonačelnika Dijanom Jakšić Kiurski i članovim Gradskom veća Željkom Radu i Melitom Gombar.

A.Đ.

Nasa-kuca-radionica-(10)

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, „Naše kuće“, bili su danas domaćini u Narodnom muzeju, na svojoj prodajnoj izložbi rukotvorina koje su izradili uz podršku stručnih saradnika Muzeja i Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Program „Naš suvenir u tvom domu“ trajao je četiri meseca i u njemu je, uz podršku Grada i Ministarstva kulture, učestvovalo 25 korisnika „Naše kuće“. Tokom deset radionica izradili su više od 250 suvenira, rekao je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog.

– Cilj je bio da ih osposobimo da, inspirisani lokalnim nasleđem, izrađuju suvenire od gline. U prvoj fazi upoznali su se sa stalnom postavkom Muzeja, radili su crteže i skice, u drugom delu su izrađivali suvenire i u trećem smo pripremali ovu promociju. Osim što je inkluzivan, ovaj projekat je i participativan, što znači da, zajedno sa našim posetiocima, pravimo programe i plasiramo nastala dela. Na taj način Muzej uključuje svoje posetioce u stvaranje programa, što je praksa već petnaestak godina – napomenuo je Kiurski.

Pored Kiurskog, u projektu su sarađivali Katarina Dragin, muzejski edukator, i Ljubiša Nikolić, konzervator-restaurator iz “Tere”.

– Ovaj projekat se razlikuje po tome što su, prvi put, svi korisnici našeg Dnevnog boravka samostalno, uz podršku, postali aktivni učesnici u životu Muzeja, i svi smo ponosni na njih. Velika vrednost je i održivost projekta koja nema vremenski rok jer svi izrađeni kalupi ostaju u našem Centru i uvek ćemo imati mogućnosti da, sa saradnicima iz „Tere“, pravimo nove suvenire. Takođe je napravljen i poseban štand sa kojim će naši korisnici uvek moći da izađu i prodaju svoje rukotvorine – rekla je Vesna Šavija, stručni saradnik u Centru za pružanje usluga socijalne zaštite.

Jedna od korisnica Centra, Dragana Pavlov, kaže da je pravila suvenire sa vetrenjačama i suvačom i da je neke od njih poklonila drugarima.

Zoran Savičić je istakao da je veoma zadovoljan svojim učešćem u projektu.

– Od septembra do decembra smo radili na tome da napravimo suvenire sa simbolima našeg grada: suvačom, Kikom, biciklima, etno-kućom, sovama – naveo je Zoran. – Nadam se da ćemo nastaviti da pravimo ovakve suvenire.

U završnici projekta, organizatori su svim učesnicima uručili poklone. Na prodajnoj izložbi, koja je imala promotivni karakter, suveniri-magneti, prodavali su se po ceni od 200 dinara. U narednom periodu svi koji to žele, moći će da ih kupe u „Našoj kući“, čime će pomoći u nabavci materijala neophodnog za aktivnosti u ovoj ustanovi.

S. V. O.

Kviz-svi

U velikom finalu kviza “Moja Kikinda: Otkrijmo gde živimo”, održanom danas u Kulturnom centru, sve četiri ekipe pokazale su izuzetno znanje i konačni plasman bio je neizvestan do poslednjeg trenutka. Prvo mesto osvojila je ekipa Gimnazije „Dušan Vasiljev“. Drugoplasirana je bila ekipa OŠ “Vasa Stajić” u Mokrinu, na trećem mestu su đaci iz Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, a na četvrtom OŠ „Žarko Zrenjanin“.

Prvoplasirani – ekipa Gimnazije “Dušan Vasiljev”

Kviz je namenjen završnim razredima osnovnih i početnim razredima srednjih škola i ove godine je, u organizaciji Kancelarije za mlade Grada, održan deseti put.

Drugo mesto – OŠ “Vasa Stajić”

– Ove godine prijavile su se ekipe iz 14 škola sa teritorije grada. Naš cilj je da podstaknemo mlade da steknu što više znanja o kulturnom, istorijskom i geografskom nasleđu grada – rekla je Dunja Ćešić, koordinatorka Kancelarije.

Trećeplasirani – Tehnička škola “Mihajlo Pupin”

Finalu je, u ime lokalne samouprave, prisustvovao Tihomir Farkaš, član Gradskog veća za resor obrazovanja.

– Mi smo jedna od malobrojnih lokalnih samouprava koja, na ovakav način, uključuje decu u upoznavanje grada i njegove prošlosti. Uživao sam u tome koliko su đaci pokazali znanja i koliko su dobro pripremljeni, što je, takođe i zasluga njihovih profesora, kao i u samom kvizu, koji je osmislio profesor Miroslav Grujić – naveo je Farkaš i dodao da će podrška Grada u ovakvim aktivnostima biti kontinuirana.

Četvrto mesto – OŠ “Žarko Zrenjanin”

Najveći uspeh kviza je, osim njegovog trajanja, znanje koje mladi stiču o svojoj lokalnoj sredini, rekao je profesor Grujić, koji kviz priprema i vodi od samog početka.

– To je moja misija kao profesora geografije, sam sebi sam to zacrtao, da edukujem decu da što više znaju o sredini u kojoj žive i ovaj kviz je nastao iz te ideje. Ovo je lep način da mladi upiju mnogo znanja. Puno oni znaju o Parizu, Londonu, Njujorku, ali treba da imaju znanje i o sredini u kojoj žive. Mislim da je moja misija urodila plodom. Ove godine je bilo veoma napeto u polufinalnim takmičenjima, a i danas je bilo vrlo neizvesno do samog kraja. Deca vole da učestvuju u ovom kvizu, dobrovoljno se javljaju i jako se raduju kad uspeju da postanu deo tima svoje škole. Ovo je divan dan za kikindsko obrazovanje i Kikinđani mogu da budu ponosni na ove mlade ljude – rekao je profesor Grujić.

Jedna od najsrećnijih učesnica danas je bila Mina Radivojša iz pobedničke ekipe Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

– Bilo je teško, ali zabavno i jako poučno – kaže Mina. – Veoma je važno da znamo mnogo o svom gradu i da sa ponosom to širimo dalje.

Sve četiri ekipe finalista na poklon će dobiti klima uređaje, kao i vaučere: prvoplasirani za „Sport Vision“, drugoplasirani za DM, ekipa koja je zauzela treće mesto nagrađena je i vaučerima u firmi „BUS Computes“, dok su đaci koji su zauzeli četvrtu poziciju dobili večeru u restoranu „Slap“.

S. V. O.

Dusan-Vasiljev-(1)

Grad Kikinda raspisao konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2024. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.
Izdavači i autori mogu poslati knjige početiri primerka po pojedinačnom naslovu, tri za žiri i jedan za biblioteku na sledeću adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23.300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 14. februara 2025. godine. Žiri će ocenjivati pristigle radove u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije. Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku. Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta 2025. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

 

bogdan-busteri-(4)

Predškolci kikindskih vrtića dobili su buster i bojanku „Pažljivko“ u okviru akcije lokalne samouprave čiji je cilj bolja bezbednost dece u saobraćaju. Mališani u vrtićima „Poletarac“ u Kikindi i „Lastavica u Banatskom Velikom Selu, gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Miroslava Dučića i predstavnici Savet za bezbednost u saobraćaju i Odeljenja saobraćajne policije u Kikindi, goste su dočekali pesmom.

U ime dece, ali i roditelja na poklonima je zahvalila direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Vaspitači u našim vrtićima svakodnevno decu uče o pravilima ponašanja u saobraćaju. Naš zajednički zadatak je, ne samo vaspitanje, obrazovanje, zdravlje i sreća, nego i bezbednost naših mališana u vrtićima, ali i automobilima kojim ih roditelji dovoze do vrtića – navela je Kristina Drljić.

Sedišta se dodeljuju četvrtu godinu zaredom, a za ovu namenu obezbeđeno je milion dinara iz sredstava koji se lokalnoj samoupravi vraćaju od naplaćenih saobraćajnih kazni.

-Želja nam je da deca budu što bezbednija i ova akcija je pravi način da podignemo svest koliko je važno koristiti bustere prilikom prevoženja mališana u automobilima. Deca, stari i pešaci su najugroženiji učesnici u saobraćaju i na nama je da se potrudimo i da, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, njihova bezbednost bude što bolja. Cilj je da do 2030. godine nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju u našoj zemlji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Busteri su obezbeđeni za 443 predškolaca u 18 vrtića.

A.Đ.

 

ena-gogicc-(2)

Sugrađanka Ena Gogić (15) osvojila je titulu laureata i prvo mesto na Internacionalnom takmičenju „THALIA AWARD“. Ena je je pevala pesme „Kruna“ na maternjem jeziku, i „La la love“  u kategoriji svetski hit. Ovom prilikom Ena želi posebno da se zahvali svojoj profesorici pevanja Anđeli Ninković koja ju je pripremala za takmičenje.

 

Onlajn nadmetanje organizuje „THALIA ART DEVELOPMENT FULCRUM“ i od 2020. godine održava tri puta godišnje. Deo je prestižnog internacionalnog festivala „ANGEL VOICE“ čiji je domaćin Beogradu svakog aprila i septembra.

U finalu je bilo 250 učesnika u disciplinama: muzika ,pevanje i instrumentalno izvođenje, pozorište i slikarstvo. Takmičili su se mladi iz Crne Gore, Srbija, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Rumunije, Bugarske, Moldavije, Estonije, Turske, Kipra, Ukrajine, Mađarske, Čilea, Italije, Tajlanda i Poljske.