Град

car-brothers-2026-(6)

Ogromno interesovanje sugrađana izazvao je peti „Tuning show“, u organizaciji automobilskog sportskog kluba „Car brothers“, na Gradskom trgu.  Oko 150 četvorotočkaša učestvovalo je u  takmičenju u stajlingu odnosno izgledu automobila. Bilo je tu i dvotočkaša, ali i oldtajmera.

Uroš Jeličić iz Kruščića ima „seat leon“ sa kojim redovno osvaja nagrade:

-Najviše pehara osvojio sam za takmičenje u muzici, a da na automobilu sam radio dve godine.  Menjao sam haubu, sada ima veći grb, zamenjeni su branici prednji i zadnji, klipovi, spojleri, kompletan enterijer. Zamenjena su i gepek vrata, felne, motor je čipovan. Ljubav prema stajlingu automobila kod mene postoji odmalena. Već tri godine aktivno učestvujem na ovakvim manifestacijama.

Veliku pažnju izazvali su stari automobili. Oldtajmer  klub Bečej- Novi Bečej predstavio se sa svojom kolekcijom. Tu su bili „buba“, „volovo“, „lada“, „opel kadet“, „stojadin“, „golf“  svi nastali u prošlom veku. Posebnu pažnju privukao je žuti „fića“ čija je vlasnica Roža Fekete iz Sente.

-„Fića“ je iz 1981. godine. Gde god da se pojavim privlači pažnju s obzirom na to da je sav u limun žutoj boji. Suprug i ja kupili smo ga pre sedam godina, restaurirali ga i svakog dana je na putu. Kada sam bila mala moj otac vozio je crvenog „fiću“ i za mene ne postoji lepši i bolji automobil. Često mi prilaze ljudi koji žele da se slikaju pored njega, a dok ga vozim velika većina vozača mi maše i pozdravlja me sirenom – otkrila nam je Roža Fekete.

Cilj je okupljanje, druženje, ali i promocija automobilizma. „Car brothers“ okuplja dvadesetak članova.

-Ove godine manifestacija je memorijalnog karaktera u znak sećanja na potpredsednika Sašu Jakšu koji je nedavno preminuo – rekao je Srđan Pomorišac, predsednik udruženja „Car brothers“.  – Ugostili smo učesnike iz Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i svih krajeva naše zemlje. Podelili smo 56 pehara u isto toliko kategorija.

Lokalna samouprava pomogla je ovaj šou, a manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Kikinđani su imali priliku da vide velik broj automobila, a gosti da se upoznaju sa našim gradom – kazao je prvi čovek grada. – Članovi kluba „Car brothers“ i ove godine okupili su veliki broj gostiju, a i sugrađanima priredili pravi ugođaj. Posebni bih istakao činjenicu da se bave i humanitarnim radom i tu su da pomognu kada god je to potrebno.

I ovom prilikom akcenat je bio na bezbednosti u saobraćaju i poštovanju saobraćajnih propisa, posebno ograničenja brzine.

 

zeteoci-sajan-2026-(9)

U Sajanu su organizovane 29. Severnobanatske žetelačke svečanosti. Manifestacija  je okupila goste  iz Ostojićeva, Mađarske iz mesta Aparthalom, Sente, Crne Bare i Sajana.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Mikloš Reperger iz Ostojićeva zajedno sa još trojicom prijatelja prvi put je učestvovao u sajanskoj manifestaciji. Oni su članovi organizacije „Mađarski kulturni krug“.

-I ranije smo odlazili na slična okupljanja. Naša želja je da se, pre svega, družimo, upoznajemo nove ljude, ali i da mlade učimo kako se nekad dolazilo do hleba. Naši preci teško su radili i to ne treba da zaboravimo – rekao je Reperger.

U svojoj 89 godini najstariji kosac bio je Ferenc Hereši iz Sente. Kosu je prvi put uzeo sa 15 godina.

-Ranije nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Radilo se od ujutro do uveče. Žito smo vezivali u snopove koje su vukli konji na kolima. Za kosce je najvažniji dobar alat, kosa, koja mora da bude oštra. U suprotnom kosac bi se brzo umorio. Kosu sam nasledio od oca i ona je generacijama u našoj porodici – istakao je Ferenc Hereši.

Domaćini iz Sajana imali su najmlađu ekipu. Članovi folklorne sekcije KUD-a „Adi Endre“ nastavljaju seosku tradiciju.

-U kosidbi učestvujemo četvrti put. Naši dede i očevi naučili smo da držimo kosu, da je oštrimo i da radimo u polju sa njom. Naša želja je  da sačuvamo tradicionalnu manifestaciju u našem selu – rekao nam je Atila Benjocki.

Rad u polju bio je nezamisliv bez žena. One su pripremale hranu, a fruštuk, pre ulaska u njivu, mora da bude sit, rekla nam je Ildika Abraham iz Crne Bare.

-Kao što je to moja baka radila nekada i ja sam umesila domaći hleb. Nije bilo teško. Ona je to radila maltene svakog dana, a ja nekoliko puta godišnje. Na parčad smo mazali mast i papriku, uz kobasicu, krastavce, slaninu. Zadatak žena je sakupljaju pokošeno žito i da klasje ređaju u krst. Već 15 godina, kao članica kulturnog udruženja iz našeg mesta učestvujem na žetelačkoj svečanosti –  navela je naša sagovornica.

Sa gostima iz mađarskog grada Aparthalma Sajan se pobratimio 2013. godine i više od decenije oni su deo svečanosti. Susedi vole okupljanje koje ih vraća u prošlost i rado dolaze.

Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice. KUD „Adi Endre“ čuva ovu manifestaciju jer je žetva  bila dan radosti i zajedništva.

-Naša dužnost je da očuvamo narodnu tradiciju i da je prenesemo na mlade. Kada vide kako se teško dolazilo do hrane na trpezi, mladi će više ceniti ono što sada imaju – napomenula je Šara Benjocki, predsednica KUD-a.

Ove godine organizovana su i sportska nadmetanja. Takmičari su se oprobali u trčanju po strnjici, guranju paorskih kola i vučenju konopca.

Pomoć žetelačkim svečanostima pružili su i Pokrajina i fondacija „Betlen Gabor“ iz Mađarske.

A.Đ.

 

tera-2-2026.jpeg

Na platou ispred Galerije „Tera“ na Trgu, otvorena je izložba skulptura sa prošlogodišnjeg saziva Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Time je zvanično otpočeo novi, ovogodišnji, četrdeset peti saziv. Tokom jula u prostoru nekadašnje ciglane, petoro umetnika iz Srbije, Austrije, Francuske i Severne Makedonije stvaraće monumentalna dela koja će ostati našem gradu.

Otvarajući izložbu Sanja Radusin Smiljanić, vršilac dužnosti direktora „Tere“ naglasila je:

-Ovu izložbu čine radovi sa prošlogodišnjeg saziva, na kom je učestvovalo šest umetnika iz Srbije, Hrvatske, Meksika, Slovačke, Finske i Velike Britanije. Svi umetnici, sem učesnika iz Hrvatske, koji je trenutno u Veneciji na Bijenalu, večeras su prisutni u našem gradu. Ovo je veoma važan događaj za našu zemlju, ali pre svega za naš grad. Opet smo u javnom prostoru postavili nove skulpture sa prošlogodišnjeg saziva i one će tu biti u narednih godinu dana. Što se tiče Galerije i Salona muzeja „Tera“, izložbe će tamo biti do početka septembra. Kikinda je, podsetiću, jedinstveno mesto u svetu u kojem se stvaraju savremene skulpture u terakoti velikog formata. Imamo najveću svetsku kolekciju te vrste -ponosna je Sanja Radusin Smiljanić.

Verica Nemet, kustoskinja „Tere“ i jedan od šest selektora ovogodišnjeg Simpozijuma iznela je zapažanje da su se okupljeni umetnici zajedno našli istim, kreastivnim povodom, a to je dijalog sa glinom, svako spram svog temperamenta.

-Neki od umetnika su već imali iskustva, drugima je ovo bilo prvi put. Ali svako od njih je postavljao različita pitanja koja je ostavljao svima nama da ih iščitavamo. Tu pre svega mislim na radove koji će krasiti gradski trg u narednih godinu dana-naglasila je Nemet, ističući da je velika sreća što i dalje imamo i čuvamo uslove za ovakav jedinstven Simpozijum.

Prošlogodišnji učesnik, Britanac Dezmond Bret nije krio oduševljenje što je ponovo u Kikindi.

–Mnogo je za mene učinila „Tera“. Koliko god da sam postigao u karijeri pre vašeg Simpozijuma, nakon „Tere“, otvorila su mi se nova polja i novi načini razmišljanja, a ono što je isto važno je da me je „Tera“ učinila prisnijim sa materijalom koji mi je inače jako važan. Moje prošlogodišnje učešće uticalo je veoma na to kako ću dalje pristupati svakom radu, jer iskustvo na „Teri“, promenilo je na bolje moje umetničke odnose i moj način rada- navodi onaj umetnik.

Utiske je podelila i mlada francuska umetnica Rafael Sabati:

– Živim u Lionu, na jugu Francuske. Prvi put sam u Kikindi. Došla sam ovde po preporuci Bernarda Ludingera koji je bio deo „Terinog“ Umetničkog saveta i jedan od učesnika prethodnih godina. On mi je u superlativu pričao o ovom Simpozijumu i samom gradu, naglašavajući da su ovde uslovi fantastični da se umetnički razvijam, i drago mi je što je moje prvo učestvovanje na nekom inostranom Simpozijumu baš ovde- naglašava mlada umetnica.

Otvaranju izložbe prisustvovala je i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam:

-Volim da kažem da je kultura jednog grada- duša grada, a srce te duše je „Tera“. Zahvalni smo neizmerno svima koji su ovo gradili, od osnivača do umetnika koji ostavljaju deo svoje duše u ovom gradu. Malo je gradova koji mogu da se pohvali da imaju jedan ovakav brend, koji je prestižan i koji se s punim ustima izgovara u celom svetu. Nije čudo što u naš grad dolaze ne samo umetnici iz celog sveta, nego i turisti- istakla je Mirkov.

N.S.

pesticidi-odlaganje

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj obaveštava sve poljoprivredne proizvođače da će se organizovano sakupljanje ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja i drugih hemijskih preparata obaviti 7. jula.

U  Iđošu od 8.45 sati (stovarište Subotički na putu za Kikindu) u Kikindi u 9.15 časova (stočna pijaca), u Nakovou u 10.15 sati (put za Banatsko Veliko Selo kod ZZ M.Orešković), u Banatskom Velikom Selu u 10.45 časova (izlaz prema Novim Kozarcima pre pruge sa leve strane), u Ruskom Selu u 11.15 sati (iza restorana Baja) i u Bašaidu u 12 časova (Vašarište).

Iz pomenutog Sekretarijata apeluju na sve proizvođače da ambalažu donesu očišćenu trostrukim ispiranjem, kako bi bila bezbedna za dalje postupanje, kao i da ispranu ambalažu probuše kako ne bi bila ponovo korišćena.

Potrebno je trostruko ispiranje koje podrazumeva da se isprazni ambalaža u potpunosti.
Potom napuniti ambalažu vodom do 1/3 zapremine, zatvoriti i dobro promućkati i to tri puta.

Svi poljoprivredni proizvođači koji budu predali ambalažni otpad u skladu sa propisanim uslovima, dobiće potvrdu o izvršenoj predaji ambalažnog otpada. Prikupljanjem ambalažnog otpada smanjujemo zagađenje i doprinosimo očuvanju životne sredine.

Za dodatne informacije obratiti se na brojeve telefona 0230/315-904, 315-905, 315-906.

mora-karolj-konkurs

Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine- nacionalne zajednice Osnovnoj školi „Mora Karolj“ iz Sajana odobrena su sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije za investiciono održavanje fasade u iznosu od 348 hiljada dinara, kao i sredstva, pet miliona 849 hiljada dinara za prvu fazu građevinsko-zanatskih radova na održavanju fasade objekta.

– Ukupna vrednost odobrenih sredstava premašuje osam miliona dinara. Posebna pažnja posvećena je bezbednosti učenika i zaposlenih – napominje Lidija Kikić Bari, direktorica. – Škola je obezbedila 526 hiljada dinara za nabavku i postavljanje sistema video-nadzora, kao i za unapređenje protivpožarne zaštite kroz ugradnju sistema za dojavu požara. Radi poboljšanja uslova rada i nastavnog procesa, obezbeđena su i sredstva za nabavku neophodne računarske opreme  i nameštaja, kao i za nabavku savremenih sportskih rekvizita.

Domu učenika „Nikola Vojvodić“ uručen je ugovor vredan 1,5 miliona dinara za unapređenje protivpožarne zaštite kroz ugradnju sistema za dojavu požara.

Za novi nameštaj Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ odobreno je 387 hiljada dinara, a za istu namenu „Mora Karolj“  dobila je 216 hiljada dinara.

Računarsku opremu dobiće i Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ koja je po ovom konkursu dobila 1,8 miliona dinara. Za istu namenu Osnovna škola „Feješ Klara“ dobila je 319,5 hiljada dinara, dok je Ekonomsko-trgovinskoj školi pripalo 313 hiljada dinara. Nova oprema omogućiće bolju organizaciju kabinetske nastave.

A.Đ.

sajan-zetva-2025-(13)

Sajanske Severnobanatske žetvene svečanosti, 29. po redu, u organizaciji Kulturno-umetničkog društva „Adi Endre“ biće održane sutra, 4. jula.

Nakon svečanog otvaranja,uslediće defile učesnika, kao i takmičenje žetelaca u ručnoj kosidbi žita. Cilj organizatora je da neguju veštinu baratanja kosom, na način kako se ranije skidala pšenica na rodnim vojvođanskim njivama. Očekuju se žeteoci iz Mađarske, Crne Bare, Sente , Ade, okolnih sela.

Ove godine biće organizovana i sportska nadmetanja koja počinju u 13 sati, nakon žetve. Takmičari će se oprobati u trčanju po strnjici, guranju paorskih kola.

 

planet-fox-accident-7507756-1920

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodile su se 100 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginulo jedno lice, a povređeno je 60 lica. Tokom prethodnog dana u Kanjiži, Senti i Čoki dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima je povređeno 11 lica.

Zbog predstojećeg vikenda i letnje turističke sezone, danas i narednih dana očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja, naročito na glavnim koridorima i putnim pravcima ka turističkim centrima, povećane kolone na naplatnim stanicama i graničnim prelazima, povećan umor kod vozačai veće prisustvo dece u saobraćaju u svojstvu putnika.

-Planirajte putovanje tako da pre početka i tokom vožnje budete odmorni, pravite redovne pauze ukoliko je u pitanju duže putovanje, jer je umor češći kada su ekstremno visoke temperature. Posebno skrećemo pažnju na odgovorno konzumiranje alkohola, alkohol i
vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, naročito tokom noćnih sati i vikendom – navode u MUP-u.

kamp-kozma-i-damjan-2026-(6)

Dečiji duhovni u hramu Svetih Kozme i Damjana počeo je u ponedeljak i traje do nedelje. Ove godine posvećen je srpskim svetiteljima i junacima, zastavi. Među devedesetak učesnika, đaka osnovnih škola bila je Marija Cukić.

-Već nekoliko godina dolazim na kamp. Najviše vremena provodim u radionici zlatne ruke u okviru koje crtam i izrađujemo razne predmete. Veoma mi se sviđa, svašta sam naučila, a stekla sam i nove drugare – otkrila nam je Marija.

Organizovane su radionice ikonografija, kaligrafija, likovna, zlatne ruke, horska, ruke u testu, ali i radionica izrade kolača. Velinka Miletin od samog decu uči ikonopisanju:

-Ove godine tema nam je bila Bogorodičin pojas. Deca su slikala Bogorodicu, ali i cara Lazara kako drži pojas što je i dokaz da je on srpski.

Prvobitno je kamp tri godine organizovan u OŠ „Vuk Karadžić“ i tada su organizovane samo likovne i literarne radionice, podsetio je starešina hrama protojerej Boban Petrović.

-Cilj je da decu dovedemo u hram, da ga shvate kao svoju kuću, da nas deca doživljavaju kao sebi drage ljude, da se druže, ali i da kvalitetno provedu vreme i nauče nešto novo. Zadnja dva dana kampa deca će postiti i u nedelju će se pričestiti. Prvog dana kampa tema je bila himna, zastava i grb Srbije, drugog dana časni krst, u sredu ćirilica, četvrtak je bio posvećen svetiteljima i junacima sa osvrtom na lokalne Đoku Radaka, Melaniju Gaičić. U petak će se govoriti o srpskim narodnim pesmama, a u subotu o Srbima koji su menjali svet gde će deca više čuti o Pavlu Kenđelcu i njegovoj porodici.

Zahvaljujući upravo dečijem kampu nastao je i dečiji hor „Sveti Josif Šangajski“.

U nedelju će biti organizovana i završna priredba u hramu na kojoj će biti prikazano je sve što je nastalo na sedmodnevnom kampu, a biće organizovan i kviz znanja.

A.Đ.

 

 

jovana-savic

Kupovina polovne garderobe odavno više nije samo način da se uštedi. Za mnoge žene postala je prava mala avantura, a lajv prodaje na društvenim mrežama svojevrsni vid zabave, druženja i „lova” na dobre komade. Upravo na tom talasu nastala je i priča sugrađanke Jovane Savić, vlasnice butika polovne garderobe, koja je iz sigurnog posla u velikoj kompaniji zakoračila u neizvesne preduzetničke vode.

Sve je počelo tokom pandemije koronavirusa, kada je Jovana bila trudna.

– Tada su lajv prodaje doživele pravu ekspanziju. Počela sam da ih pratim i kupujem na taj način, a onda sam primetila koliko žene uživaju u tome. To nije samo kupovina, to je neka vrsta zabave, uzbuđenja i adrenalina – priča Jovana. Dok je bila na porodiljskom odsustvu, rodila se i ideja o dodatnom poslu.

– Suprug i ja smo razgovarali kako da poboljšamo kućni budžet, pa sam došla na ideju da počnem sa lajv prodajama. Kasnije sam shvatila da mi posao koji sam radila više ne predstavlja izazov i da je nestala ona iskra bez koje ne možete da radite nešto sa ljubavlju – kaže ona.

Preduzetništvo nije bio njen prvi izbor. Osam godina provela je radeći u velikoj proizvodnoj kompaniji, gde je napredovala do operatera do pozicija u kvalitetu i menadžmentu. Ipak, nakon što je postala majka, prioriteti su se promenili. Želela je posao koji će joj omogućiti veću fleksibilnost i prisustvo u odrastanju svoje dece.

– Kada su deca bolesna ili imaju neku priredbu, želela sam da budem uz njih. Suprug i ja smo razgovarali i rekli sebi da su nam prioritet porodica i posao koji volim. Tako je nastala ova priča – objašnjava Jovana, majka petogodišnjeg Luke i trogodišnjeg Alekse.

Registrovala je firmu krajem prošle godine, a vrata radnje otvorila početkom decembra. Danas ne krije zadovoljstvo zbog odluke koju je donela.

– Da sam znala koliko ću uživati u ovom poslu, mnogo ranije bih se odlučila na ovaj korak. Kupci dolaze po preporuci, vraćaju se i to mi je najveća potvrda da radim pravu stvar – kaže naša sagovornica.

KLIKOM DO ŽELJENOG KOMADA

Zašto su lajv prodaje preko fejsbuka toliko popularne? Odgovor je za Jovanu jednostavan.

– Žene mogu da kupuju iz fotelje, kuhinje ili dok uspavljuju decu. Dovoljan je jedan klik da rezervišu stvar koja im se dopadne. Brzo, jednostavno i bez obilaska deset radnji – objašnjava ona.

U njenom butiku u Kikindi u ulici Žarka Zrenjanina 22, mogu se pronaći odevni komadi po cenama dostupnim svakome.

– Cene su od 250 dinara do oko 2.000 dinara za kvalitetnije jakne ili kapute. Trudim se da garderoba bude kvalitetna, očuvana i pristupačna za svačiji džep. Ima i potpuno novih stvari sa etiketom – kaže Jovana.

Iako su dame u prednosti, i pripadnici „jačeg” pola dolaze ovde u kupovinu. Zadovoljne mušterije su Jovani ogromna motivacija.

– Dok god osećam ovu energiju i motivaciju, nastaviću da ulažem svoje vreme, znanje i ljubav u ovaj posao – ističe.

POVOLjNO I ZABAVNO

Da njeni lajvovi imaju vernu publiku, potvrđuju i zanimljive anegdote.

– Jedna gospođa mi je rekla da ona i prijateljica svake nedelje sednu zajedno i prate moje lajvove. To mi je bilo predivno. Druga mama mi je pokazala snimak svoje ćerke koja kod kuće glumi mene i snima „lajv prodaje“. Takve stvari su mi ogroman vetar u leđa – priča sa osmehom Jovana.

 

 

 

osmeh-vojvodine-

Izdata je privremena građevniska dozvola, kao i potvrda o prijavi pripremnih radova koji prethode izgradnji brze saobraćajnice prvog B reda, granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg) – Sombor Kula – Vrbas – Srbobran – Bečej – Kikinda – granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo), odnosno „Osmeha Vojvodine”.

Poslanici Skupštine AP Vojvodine su na poslednjoj sednici usvojili predlog odluke o izradi prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta prvog reda deonica Kula – Bogojevo i državnog puta deonica Bašaid – Srpska Crnja.  Pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine Nemanja Erceg je u obraćanju poslanicima objasnio da se oba koridora tiču brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine”.

-Opština Nova Crnja i Grad Kikinda pokrenule inicijativu o izradi prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta, deonica Bašaid –  Srpska Crnja. I taj putni pravac, koji će spojiti krak „Osmeha Vojvodine” sa srednjim Banatom i dalje sa auto – putem Beograd – Zrenjanin – Novi Sad, odnosno „Vojvođanskim P”. Najveći benefit imaće Nova Crnja, Kikinda, Žitište i Zrenjanin. Deonica će imati oko 10 kilometara, a ovaj planski osnov će imati elemente detaljne razrade jer će se uporedo raditi idejno rešenje – rekao je Erceg.

Trasa će Kikindu obići sa južne, a dalje nastavlja ka Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Planirano je da se na tom putu odvija saobraćaj motornih vozila na jedinstvenom kolovozu i da ima dve vozne trake za dvosmerni saobraćaj.

Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada taj put traje više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata. Granični prelazi Bački breg (Mađarska) i Nakovo (Rumunija) biće udaljeni manje od dva sata vožnjom, dok su trenutno udaljeni  oko tri sata vožnje.

Izvor: Dnevnik