Град

dan-pobede-(1)

Polaganjem venaca i šetnjom Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Centralno obeležavanje osamdesetogodišnjice održano je na spomeniku žrtvama fašizma, a senima predaka poklonili su se predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, predstavnici Vlade Srbije, ambasade Rusije, gostiju iz bratskog grada Narvika, ministarstava odbrane, vojske Srbije i unutrašnjih poslova, boračkih organizacija.

Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Bogdan istakao je da je 9. maj doneo pobedu protiv najvećeg zla u istoriji čovečanstva.

-Drugi svetski rat pamtimo po istrebljenju, najvećem broju umrlih i poginulih. Srbi su, uz Jevreje i Ruse, podneli najveću ljudsku žrtvu u ovom ratu jer smo se borili za ono što je naše. U svim ratovima uvek borili smo se samo za svoju slobodu, narod i svoju zemlju. I danas, kada doživljavamo podmukle napade, i spolja i iznutra, treba da se setimo da su naši preci uvek bili jedinstveni kada su trebali da brane zemlju. Zato nam je preko potrebno jedinstvo da budemo na strani istine, pobede i srpskog naroda – naveo je gradonačelnik Bogdan.

General Milorad Stupar, savetnik predsednika za odbranu dodao je da Kikinda ima pravo da slavi Dan pobede jer su njeni stanovnici učestvovali u borbi protiv nacizma.

-I ovog 9. maja treba da se podsetimo hrabrih predaka. Nacisti su u Drugom svetskom ratu ubili 51 milion ljudi. Prema stradanju, u odnosu na ukupnom broj stanovnika, najviše žrtve podneli su Poljaci kojih je stradalo 18 odsto, Rusi 14, a Srba je stradalo 10,6 procenata. To nam daje za pravo da slavimo Dan pobede i da negujemo kulturu sećanja i za generacije koje dolaze – rekao je general Stupar.

Šetnja Besmrtnog puka krenula je od Gradske kuće i okupila je veliki broj sugrađana. Mnogi su nosili fotografije svojih predaka poginulih u ratovima. Među njima je bila i Cica Ljiljak, ćerka Zdravka Ljiljka, odlikovanog borca u Drugog svetskog rata i počasnog građanina Kikinde.

-Četvrta je godina kako nije sa nama i ovo je još jedan povod da ga se setimo. Nije popuštao obeležavanje važnih datuma i uvek nam je pričao o tome kako je bilo u ratu, kako se ne bi zaboravilo stradanje – saznajemo od Cice Ljiljak.
Venci su položeni i na spomenik „Tuga“, kao i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

 

A.Đ.

ET-skola-Andrevlje-(4)

Deset učenika prvog i drugog razreda Ekonomsko-trgovinske škole iz Kikinde učestvovalo je na šestodnevnoj obuci za talentovane srednjoškolce, održanoj od 21. do 26. maja u Kongresnom centru „Ceptor“ na Andrevlju, na Fruškoj gori. Obuka je realizovana uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, a učenike je pratila profesorka Tanja Radovanov.

U kampu su, pored učenika iz Kikinde, učestvovali i srednjoškolci iz Bečeja, Pećinaca i Subotice. Program je bio osmišljen tako da podstiče razvoj samopouzdanja i kvalitetno organizovanje slobodnog vremena kroz radionice i predavanja o aktuelnim temama poput uticaja energetskih pića, veštačke inteligencije i osnova grafičkog dizajna.

Poseban deo programa bila je dramska radionica koju je vodila glumica Milena Dautović, dok su kroz druge aktivnosti učenici imali priliku da pokažu svoje talente, kreativnost i saradnički duh. U okviru obuke organizovane su i edukativne posete Naučno-tehnološkom parku u Novom Sadu i kulturnim institucijama u Sremskim Karlovcima.

Učenici su se sa Andrevlja vratili puni utisaka, novih znanja i uspomena, sa nadom da će im se prilika za ovakav vid druženja i edukacije ponoviti i naredne godine.

S. V. O.

Dan-pobede-1

Danas se u Srbiji i mnogim zemljama u svetu obeležava Dan pobede nad fašizmom u Drugom svetskom ratu. Ove godine navršava se tačno 80 godina od 9. maja 1945. godine, kada je nacistička Nemačka potpisala bezuslovnu kapitulaciju, čime je okončan najkrvaviji sukob u istoriji čovečanstva u Evropi.

Drugi svetski rat odneo je preko 60 miliona života, a teritorija Jugoslavije bila je jedna od najpogođenijih – sa velikim ljudskim gubicima, razaranjima i stradanjima civila. Pobeda nad fašizmom bila je i ostaje simbol hrabrosti, otpora, ali i večne opomene na cenu slobode.

Maršal Georgij Žukov čita tekst nemačke kapitulacije

U Srbiji, pa tako i u Kikindi, ovaj dan tradicionalno se obeležava polaganjem venaca na spomenike žrtvama fašizma, okupljanjem preživelih boraca, potomaka i građana koji čuvaju uspomenu na sve one koji su živote položili u borbi za slobodu. Najveća parada održava se svake godine 9. maja u Moskvi, sa velikim mimohodom više rodova vojske i preletom avijacije.

Ove godine posebno se ističe značaj očuvanja istorijske istine i poštovanja vrednosti antifašizma u vremenu kada se u pojedinim delovima sveta relativizuju ili zaboravljaju ključne istorijske činjenice. Dan pobede je i podsetnik da sloboda nikada nije data, već izborena, i da je na svima nama da tu tekovinu čuvamo i prenosimo mlađim generacijama.

Norvezani

Bratski gradovi Kikinda i Narvik, nakon višegodišnje pauze započinju novu etapu saradnje – zaključak je prvog zvaničnog sastanka čelnika dva grada, održanog danas u Kikindi, prvog dana dvodnevne posete visoke delegacije iz Norveške.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan ugostio je u svom kabinetu zamenika gradonačelnika Narvika Runea Ostergrena i Larsa Sigurda Eidea, gradskog menadžera za privredu i poslovanje. Prijemu je prisustvovao i v.d. direktor Kultrnog centra, Marko Markovljev. Tom prilikom istaknuta je obostrana želja za revitalizacijom i unapređenjem odnosa koji traju duže od pola veka.

– Velika je čast što posle mnogo godina od potpisivanja Deklaracije o prijateljstvu i bratimljenju imamo priliku da ugostimo naše drage prijatelje iz Narvika. Prva deklaracija potpisana je 6. oktobra 1966. godine, a obnovljena 2017. godine. Današnji susret označava početak novog poglavlja u našim odnosima – poručio je Bogdan.

On je podsetio na istorijske veze dva naroda, koje datiraju iz perioda Drugog svetskog rata, kada je 46 Kikinđana bilo internirano u logor Bejsford kod Narvika, gde je većina stradala, ali gde su našli podršku i saosećanje norveškog naroda.

– To je temelj našeg bratstva. Norveški narod je tada pokazao humanost i mi to nikada nismo zaboravili. Danas razgovaramo o proširivanju saradnje, pre svega u oblasti privrede, ali i u drugim sektorima. Namera obe lokalne samouprave je da se češće sastajemo i ojačamo sve oblike saradnje – naglasio je gradonačelnik.

Zamenik gradonačelnika Narvika Rune Ostergren izrazio je nadu da će ova poseta označiti početak konkretnije i čvršće saradnje.

– Po mom mišljenju, naša saradnja nije onoliko razvijena koliko bi mogla biti. Veliki deo toga još uvek postoji samo na papiru. Naša poseta ima upravo tu svrhu – da zajednički nađemo nove osnove saradnje. Treba da se posećujemo češće, pokrenemo razmenu studenata i izgradimo trajne mostove u svim važnim oblastima – rekao je Ostergren.

Lars Sigurd Eide podsetio je na stradanje dece u Narviku 1942. godine, kao na simbol večne povezanosti i razumevanja dva naroda.

– Mi smo ovde zbog budućnosti. Naši gradovi dele slične izazove, poput odliva mladih. Vi imate mnogo potencijala koji su za nas zanimljivi. Narvik je univerzitetski grad, tehnološki razvijen, sa snažnom rudarskom industrijom – 80 odsto gvožđa u Norveškoj potiče iz naše regije, ali i proizvodnjom cementa. Uveren sam da možemo razviti snažne ekonomske veze – naveo je Eide.

Simboli prijateljstva dva grada su i „Kikinda plac“ u Narviku, kao i „Park prijateljstva“ u Kikindi, u kojem se nalazi spomenik internircima od kojih se samo sedmoro vratilo kući.

Nakon prijema u Gradskoj kući i razmene poklona, održan je radni sastanak delegacija, kojem su prisustvovali i Dijana Jakšić Kiurski, pomoćnica gradonačelnika, članovi Gradskog veća Đorđe Tešin i Miroslav Dučić, kao i Saša Tanackov iz Regionalne privredne komore.

Tokom popodneva, gosti iz Narvika posetiće Kulturni centar, gde će se upoznati sa kulturnim projektima grada, kao i prisustvovati obeležavanju slave hora „Attendite!“.

Sutra će u Kikindu stići i delegacije Skupštine regije Nordland, Skupštine AP Vojvodine i Narodne skupštine Republike Srbije. Biće deo manifestacije „Besmrtni puk“ povodom Dana pobede, a vence će položiti na Spomenik žrtvama fašizma 1941-1945, gde će se obeležiti 80 godina od pobede nad fašizmom.

Zvanična poseta biće zaključena sastankom o mogućnostima saradnje u okviru „Erasmus+“ programa i budućim kulturnim razmenama.

S. V. O.

Toplana-pocetak-remonta-(1)

Javno preduzeće „Toplana“ jutros je započelo radove na remontu priključka u ulici Braće Tatić broj 2, zbog čega je jedan deo ove ulice zatvoren za saobraćaj.

– Odmah po završetku grejne sezone počeli smo remont delova sistema koji su tokom zime bili kritični i izazivali kvarove. Trenutno radimo na ovom priključku koji je tehnički najzahtevniji, ali smo se potrudili da zatvorimo samo minimalan deo ulice, kako bi građani mogli nesmetano da priđu ustanovama i uslužnim objektima u ovoj ulici. Potrudićemo se da radove završimo u najkraćem roku kako bi se ponovo omogućilo nesmetano odvijanje saobraćaja – izjavio je v.d. direktora JP „Toplana“, Dušan Marjanović.

On dodaje da su evidentirana sva mesta na kojima su neophodne intervencije, te je na osnovu toga napravljen plan remonta.

– Već smo završili radove na priključcima kod blokova A i B u Mikronaselju, što su bili manji poslovi. Paralelno, u toku je i zamena cevovoda u Beogradskoj ulici – navodi Marjanović. – Očekujemo da ovaj posao bude završen do kraja ove sedmice.

Sledeća faza, po predviđenoj dinamici, obuhvatiće remont priključka na Trgu srpskih dobrovoljaca 43, kao i radove na magistralnom priključku za zgradu NIS-a. Ovim će biti završen prvi deo remonta, nakon čega sledi drugi, koji uključuje radove u podstanicama i kotlarnicama, zamenu opreme, automatizaciju i uobičajene pripreme za novu grejnu sezonu.

Svi radovi finansiraju se iz sopstvenih sredstava „Toplane“, a ukupan trošak biće poznat po njihovom završetku.

S. V. O.

fizicka-aktivnost

Međunarodni dan fizičke aktivnosti biće obeležen u subotu, 10. maja na Starom jezeru od 10 do 12 sati u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta. Svake godine obeležava se širom sveta, a inicijator je Svetska zdravstvene organizacija.

Pod sloganom „Kretanjem do zdravlja“ učestvuju članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“
Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života (gojaznost, dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti), da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

 

sindikat-penzioneri-slava-(3)

Članovi Sindikalne organizacija penzionera Kikinde uz rezanje slavskog kolača, u prisustvu gostiju i sveštenika Živana Vasića obeležili su slavu Đurđevdan. Pomenuta organizacija osnovana je aprila 1991. godine, a ove je druga godina kako obeležava slavu.

-Ovo je prilika da pozovemo naše partnere i saradnike, ali i da razgovaramo o planovima – istakao je predsednik kikindske Sindikalne organizacija penzionera Radovan Subin – Naša organizacija broji više od 9.200 članova. Interesantno je da to nisu samo Kikinđani i samo penzioneri. Imamo i članove koji su iz Beograda, Novog Sada, Žablja, Stajićeva. Smatram da je posebno interesantan naš program turizma trećeg doba koja su povoljna i naši članovi rado putuju, druže se i upoznaju nova mesta.

Kum slave bio je Ilija Drljić, predsednik SSS za Kikindu, Čoku i Novi Kneževac.

-Hvala na ukazanom poverenju, a kako mi se bliže penzionerski dani nastavićemo uspešnu saradnju koja traje više od tri decenije. Uključiću se u rad organizacije kako bi dao svoj skromni doprinos – kazao je Drljić.

Ovom prilikom dodeljene su i povelje Sindikalne organizacije penzionera za saradnju. Između ostalih, povelju je u ime naše medijska kuće primila direktorica i glavna i odgovorna urednica Jelena Crnogorac.

A.Đ.

slavski-kolac

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 16. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

INTERNIRCI-VENCI-(3)

U znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore 1942. godine predstavnici lokalne samouprave, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima. Nemački fašisti, na Đurđevdan, internirali su 46-oro sugrađana u logore u Norvešku.

– Naši sugrađani su sa 4.500 Jugoslovena, smešteni u 36 logora smrti, a najviše Kikinđana zarobljeno je u logoru Bejsford, na desetak kilometara od grada Narvika. Imena ispisana na pločama spomenika dokaz su njihove hrabrosti, spremnosti na žrtvu u borbi za slobodu i njihove besmrtnosti – rekao je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva. – Stariji i bolesni streljani su već 16. i 17. jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su bili na prinudnom radu, mučeni i izgladnjivani. Grad je u njihovu slavu podigao spomenik koji podseća na njihovu hrabrost i stradanja.

Vratilo se svega sedmoro Kikinđana: Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov. Oni su isticali velike strahote koje su doživeli u logoru. Isto tako svedočili su o pomoći i prijateljstvu lokalnog stanovništva u Narviku. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je pet decenija kasnije.

– Važno je da negujemo kulturu sećanja na sve one koji su dali svoje živote kako bi mi živeli u slobodi. Teška i zla vremena iznedrila su i nešto dobro, prijateljstvo između Kikinde i Narvika koje traje – naveo je Željko Radu, član Gradskog veća.

Na formiranje Jugoslovensko – norveškog društva najviše uticaja su imali internirci. Spomenik stradalima, delo akademskog vajara mr Slobodana Kojića, podignut je 1975. godine.

A.Đ.

besmrtni-puk-1

Grad Kikinda poziva sugrađane da uzmu učešće u manifestaciji „Besmrtni puk“, koja će se održati u petak, 9. maja, na Dan pobede, povodom svečanog obeležavanja 80 godina od završetka Drugog svetskog rata.

Okupljanje učesnika počinje u 9 sati, na Trgu srpskih dobrovoljaca ispred Gradske kuće, a „Besmrtni puk“ će se kretati trasom od Gradske kuće, do spomenika „Tuga“, da bi se, nakon toga, povorka završila ispred Spomenika žrtvama fašizma 1941 – 1945. gde će biti obeleženo 80 godina pobede nad fašizmom.

„Besmrtni puk“ okuplja potomke i poštovaoce onih koji su dali doprinos u oslobodilačkim ratovima u kojima je učestvovao naš narod, sa posebnim naglaskom na borce Prvog i Drugog svetskog rata.

Učesnici u povorci nose fotografije svojih predaka – vojnika, boraca, stradalnika i heroja – u znak sećanja i poštovanja.

Pozivamo sve zainteresovane građane da se prijave i preuzmu uputstva za učešće u „Besmrtnom puku“ Kikinde u prostorijama SUBNOR-a Kikinda, na adresi Trg srpskih dobrovoljaca 10.

Sačuvajmo sećanje – neka njihova imena ne izblede, navodi se u pozivu koji je potpisao gradonačelnik Mladen Bogdan.

error: Content is protected !!