Економија

tisa
Gradonačelnik Mladen Bogdan i predstavnici Regionalne privredne komore Kikinda posetili su proizvodni pogon kompanije „Tisa Automotiv” u Kikindi, koji u našem gradu posluje od 2019. godine.
Pogon kompanije proizvodi kablovske sklopove koji se koriste u automobilskoj industriji i zapošljava znatan broj radnika iz Kikinde i okoline.
Kako je saopšteno nakon posete, na sastanku sa menadžmentom potvrđena je dobra saradnja lokalne samouprave i kompanije. Razgovaralo se i o trenutnim izazovima u poslovanju „Tisa Automotiv” i planovima kompanije u narednom periodu.
U toku posete, gradonačelnik je imao priliku da se uveri u uslove rada u pogonu i razgovara sa zaposlenima.
– Evidentno je da postoje brojni izazovi i problemi sa kojima se suočava automobilska industrija, usled globalnih geopolitičkih i ekonomskih kretanja i pritisaka na tržištu. To najviše osećaju zaposleni i zbog toga je važno da imamo partnerski odnos sa poslodavcima. Moramo strateški da razmišljamo u budućnost, jer ljude najviše interesuju sigurnost i stabilnost radnog mesta. Raduje me što kompanija ima takve planove i što će, na poziv Ministarstva privrede, učestvovati na Poslovnom forumu Srbija – Mađarska u Budimpešti. Važno je da se svi zajedno borimo za održivost privrede i svako radno mesto- poručio je gradonačelnik Bogdan ovom prilikom.
stecaj

U Privrednom sudu u Zrenjaninu u samo jednom danu, 23. februara, otvoreno je pet stečajnih postupaka.

U poslovnim problemima našlo se pet firmi, od onih koje prave sendviče, do onih koje se bave transportom. Zajedničko svim firmama je da su im računi u blokadi već duže vreme, da imovina koju imaju ne pokriva sve dugove i da ne postoji drugi način da se izvuku iz problema.
U stečaju je završila prezadužena firma MC Sendviči iz Kikinde. Nije u stanju da otplati dugove, uključujući i platu zaposlenoj i poreze. Stečaj je otvoren i nad preduzećem Grafo-komerc, takođe iz Kikinde, koji je u sličnim problemima. I ova firma je ostala dužna za platu zaposlenoj, koja je i podnela zahtev za otvaranje stečaja.
Ni firma Paradizo keramika iz Kikinde nije imala drugog načina da reši finansijske probleme osim da proglasi stečaj. Preduzeće Transport Jakšić D&N iz Novog Miloševa u sličnoj je situaciji. Račun firme je u blokadi, postoji dug za plate i doprinose, pa je jedino rešenje stečaj.

U stečaju se našlo i društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge Maj Citi Vej iz Srpske Crnje. U obrazloženju je navedeno da stečajni dužnik ne može iz procesa rada da izmiruje svoje dospele obaveze u roku, da imovina više nije dovoljna da pokrije sve dugove i da je račun firme u neprekidnoj blokadi od januara 2021. godine.

Izvor: Telegraf Biznis/Kamatica

njiva-atar-vojvodina-poljoprivreda-

Krajem januara završen je prvi krug licitacije za izdavanje državne zemlje u zakup. Nadmetanje je, kao i ranijih godina, obavljeno elektronski preko Ministarstva poljoprivrede odnosno Uprave za poljoprivredno zemljište. Ratari su, u deset katastarskih opština, na raspolaganju imali 1.633 hektara državnih oranica po Godišnjem programu mera zaštite poljoprivrednog zemljišta iz 2025. i površina od 34 hektara prema programima iz 2019, 2020. i 2022. godine, saznajemo od sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslave Narančić.

-Površina od 34 hektara ponovo je stavljena na licitaciju s obzirom na to da su raskinuti ugovori sa zakupcima usled neispunjavanja uslova. Elektronskim putem, podneto je 18 prijava od kojih jedna nije ispunjavala uslove. Zemlja u državnom vlasništvu izdata je na 15 godina, osim parcela u katastarskoj opštini Banatska Topola gde je zakup na godinu dana zbog spornih imovinsko-pravnih i svojinskih odnosa – istakla je naša sagovornica.

Najviša ponuđena cena po hektaru je 55.500 dinara za zemlju u Novim Kozarcima, dok je najniža cena za hektar izlicitirana u Mokrinu, 11.000 dinara.

-Ukupno je u prvom krugu izdato 55,1604 hektara državne zemlje. U toku je potpisivanje ugovora o zakupu između Uprave za poljoprivredno zemljište i zakupaca. Po završetku ovog postupka, raspisaće se i drugo javno nadmetanje za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini na teritoriji grada. Očekujem da će drugi krug licitacije biti tokom marta – navela je Narančić.

Najviše zemlje za nadmetanje bilo je u katastarskim opštinama Iđoš i Sajan, gde je i najmanje parcela izlicitirano. Naime, u pomenutim selima uglavnom su na raspolaganju slatine, pašnjaci i trstici, te kako zemlja nije obradiva i nije visokog kvaliteta malo je i zainteresovanih za nju.

A.Đ.

basaid-atarski-putevi

Privrednim društvima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu od januara do kraja novembra 2025. izvoz je bio 180,4, a uvoz 120,6 miliona evra, podaci su Regionalne privredne komore u Kikindi. Spoljnotrgovinsko poslovanje bilo je u plusu za 142 miliona evra.

-Kikinda je i dalje nosilac. Spoljnotrgovinsko poslovanje u našem gradu bilo je 236 miliona evra. Izvoz je bio 172,2 miliona evra, a uvoz 112, 9 miliona evra. Naš grad je u suficitu, odnosno plusu 53,9 miliona evra i pored toga što je izvoz blago opao – istakao je Tibor Horvat, direktor Regionalne privredne komore.

Firma „Banini Jafa“ je dobro poslovala, u prošloj godini povećala je broj radnika za desetak odsto, a u planu im je da to urade i u ovoj godini. I dalje su dominanti izvoznici oni koji se bave metalskom industrijom poput „Mekafora“, „Le Beliera“, „Livnice“, „Zopasa“.

-Najznačajnije tržište privrednicima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu je Evropska unija. Od  prvih deset  država, sedam je iz Evropske unije, a preostale tri su Bosna i Hercegovina, Turska i Kina gde je izvoz porastao za 75,4 procenta. Najviše izvozimo u Mađarsku gde je za 11 meseci izvezeno dobara u iznosu od 51,7 miliona evra što je 30 odsto ukupnog izvoza. Najviše se izvoze delovi za automobilsku industriju – precizira naš sagovornik.

I kada je reč o uvozu privredna društva okrenuta su ka Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji, Kini.

U Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu radi i posluje 1.267 privrednih društava, a 2024. bilo ih je osam više. U Kikindi je najviše – 450.

-Nekoliko godina unazad raste broj preduzetnika i svake godine imamo ih pet odsto više u odnosu na prethodnu. U Kikindi je trenutno 1.703 preduzetničke radnje, a zajedno sa Čokom i Novim Kneževcem ima ih 3.764. Najvećim delom one su orijentisane na usluge – zaključio je Horvat.

Najuspešnije su poslovale firme koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, posebno one koje su fokusirane na obnovljive izvore energije, solarne panele i biogas, kao i one koje su uložile sredstva na sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje.

U čitavom okrugu 31. decembra 2025. bilo 4.768, od kojih je u Kikindi 1.858 što je slično u odnosu  na 2024. Najviše je nekvalifikovane radne snage. Čak 45 odsto ljudi bez posla u našem gradu je bez ili samo sa osnovnom školom. U okrugu ih je 63 procenta.

-Zaposlenost je u blagom opadanju. U Severnobanatskom okrugu prošlu godinu završili smo sa 37.144 zaposlena, od kojih je najveći broj u Kikindi 17.394. Zaposlenih u privrednim društvima ima najviše – saznajemo od Tibora Horvata.

Zarade u Severnobanatskom okrugu za 11 meseci 2025, veće su u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Regionalne privredne komore. U okrugu je za pomenuti period ona iznosila u 93.471, a  u Kikindi su plate bile 90.555. U Senti su primanja bila 92.259, dok je u Čoki sa 85.620 dinara i dalje najniža zarada.

-U Severnobanatskom okrugu zarada je od januara do kraja novembra prošle, u odnosu na isti period pretprošle godine,veća za 11,5, a u Kikindi za 11, 6 procenata. Prosečna zarada u Kikindi veća je 3.200 dinara u odnosu na Sombor, ali je za isti iznos manja u odnosu na Suboticu i Sremsku Mitrovicu  – napominje Horvat.

A.Đ.

metanol

Hemijska industrija u Evropi već čitavu deceniju je u velikom problemu. Sve ovo vreme tokom kog Metanol ima diskontinuitet u proizvodnji, razlozi su objektivni, navode u upravi. U MSK je zaposleno 550 radnika i ovo preduzeće jedno je od tri iz petrohemijskog kompleksa koji su predviđeni za privatizaciju.

-Čak i da nam je dozvoljeno da radimo sa gubitkom, mi ne bismo imali kome da prodamo robu – istakao je Mirko Latinović, direktor MSK. – Fabrika je koncipirana tako da posle 45 dana rada ima pune skladišne kapacitete. U  toku je izrada studija, koje su na liniji onima u Evropskoj uniji, i za godinu dana imaćemo povratnu informaciju kuda MSK ide. Zajedno sa kabinetom predsednika Republike Srbije i resornim Ministarstvom posvećeni smo razvojnim programima koji će obezbediti sigurnu budućnost za Metanol.

Podsetimo da je Metanol počeo sa radom 1987. godine, ali od tada do danas rad je više puta prekidan zbog visoke cene gasa kao osnovnog energenta. Kada radi ova fabrika jedan je od najvećih izvoznika. Godinama unazad traži se strateški partner, jer je vlasništvo raspodeljeno tako da 71,85 odsto kapitala pripada JP „Srbijagas“, a 24, 8 procenata je u vlasništvu republike Srbije.

 

pexels-karina-olenchenko-127741379-10832992

Privredni sud u Zrenjaninu otvorio je stečajni postupak nad preduzećem „Montingenergetikars“ iz Kikinde. Za stečajnog upravnika imenovan je Vasilije Jovanović. Prvo poverilačko ročište zakazano je za 20. februar, a ročište radi ispitivanja potraživanja za 22. maj.

Stečaj nad preduzećem Montingenergetikars otvoren je na predlog samog stečajnog dužnika, koje je navelo da je u postupku likvidacije. U toku tog postupka obustavljeno je obavljanje delatnosti i nisu izmirena dugovanja, a račun je u neprekidnoj blokadi od januara 2021. godine.

Preduzeće Montingenergetikars je navelo i da nema imovine niti potraživanja iz kojih bi se mogle izmiriti obaveze. Sud je konstatovao da stečajni dužnik, prema izveštaju Narodne banke Srbije, ima neizmirene obaveze u ukupnom iznosu od 813.506 dinara.

Firma je osnovana 2011. i bavila se postavljanjem vodovodnih, kanalizacionih, grejnih i klimatizacionih sistema.

 

Pijaca

Pijačni prodavci u Srbiji ni u narednoj godini neće biti u obavezi da koriste fiskalne kase. Vlada je odlučila da rok za uvođenje fiskalizacije na zelenim pijacama pomeri do 31. decembra 2026. godine, što je među prodavcima dočekano sa olakšanjem.

Odluka je doneta izmenama Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja. Na taj način produžen je prethodni rok, koji je isticao krajem 2025. godine, pa prodavci još najmanje godinu dana mogu da rade bez izdavanja fiskalnih računa.

Prodavci na kikindskoj zelenoj pijaci smatraju da bi uvođenje fiskalnih kasa bilo teško izvodljivo zbog same prirode pijačne prodaje. Kako navode, cene voća i povrća nisu fiksne i često se menjaju u toku dana, u zavisnosti od svežine robe i uslova prodaje.

-Mi smo zadovoljni što je odgođeno. Mislim da ne treba uvoditi fiskalne kase na ovoj zelenoj pijaci. Ne mogu da budu fiksne cene, jer povrće uvene, bacimo, spustimo cenu. Ne može biti ista cena kad je sveže i kad uvene – kaže Marko Čakar, prodavac na kikindskoj pijaci.

Sličan stav ima i Klara Božinovska, koja naglašava da se cene njene robe menjaju i po nekoliko puta dnevno. Prema njenim rečima, osetljivost robe dodatno komplikuje eventualnu primenu fiskalnih uređaja.

-Roba je osetljiva na temperaturu i vremenske uslove. Ako je previše hladno ili previše toplo, brzo se pokvari i menja boju. U toku jednog dana ima mnogo škarta. Ovo je pijaca, ljudi su navikli da se cenkaju, da spustimo cenu. Sa fiskalnim kasama pijaca bi se za kratko vreme zatvorila – ističe Božinovska.

Prodavci ukazuju i na društvenu ulogu pijace, koja prevazilazi čisto trgovinsku funkciju. Kako kažu, neposredan kontakt sa kupcima, cenkanje i mali gestovi pažnje deo su tradicije koju ne bi trebalo narušavati.

-Porez treba da se plaća, ali draž pijace ne treba da se dira. Taj duh treba da ostane – poručuju sa gradske pijace.

Iako odlaganje fiskalizacije donosi privremeno olakšanje, pitanje uvođenja fiskalnih kasa na pijacama ostaje otvoreno. Za sada je izvesno samo da će prodavci do kraja 2026. godine nastaviti da rade po postojećem sistemu, dok se u narednom periodu očekuje traženje rešenja koje bi uvažilo specifičnosti pijačne prodaje.

T. D.

 

bogdan-expo-(2)

Koordinacioni sastanak, u okviru priprema za Specijalizovanu izložbu Ekspo 2027,  okupio je predstavnike lokalnih samouprava i načelnika upravnih okruga, među kojima su bili i gradonačelnik Mladen Bogdan i Nebojša Jovanov, načelnik SBO. Cilj je uključivanje lokalnih samouprava u nacionalne i regionalne EXPO aktivnosti i predstavljanje privrednih, turističkih, kulturnih, razvojnih i drugih programa.

-Značajno je uključivanje Grada Kikinde u predstavljanju na nacionalnom projektu Ekspo 2027 Beograd. – naveo je prvi čovek grada. – Ovakvi projekti otvaraju mogućnosti za unapređenje infrastrukture, privrede i ukupnog kvaliteta života građana. Kikinda, kao važan centar severnog Banata, raspolaže potencijalima koji mogu biti dodatno valorizovani kroz promovisanje na ovakvom projektu i saradnju sa republičkim institucijama.

Ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović izjavila je da je Međunarodna izložba Ekspo 2027 nacionalni projekat, koji je podjednako važan i podjednako će biti zastupljen i u najmanjoj jedinici lokalne samouprave, kao i u Beogradu, ali i velika prilika za privlačenje investitora u svim delovima zemlje. Jedinice lokalne samouprave imaće svoj paviljon na Ekspo, koji će se izvesno zvati „Srpska kuća“.

Učesnici su se upoznali sa mogućnostima korišćenja prostornih kapaciteta hala, kao i sa vremenskim okvirom i dinamikom aktivnosti tokom trajanja izložbe. Na izložbi će učestvovati 129 zemalja, što je 129 potencijalnih prijatelja i 129 šansi da se jedinice lokalne samouprave povežu sa svojim kolegama i zemalja iz kojih će doći naši posetioci.

A.Đ.

NZS-2

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje u Kikindi danas je održan sastanak predstavnika NSZ, Privredne komore i Grada Kikinde sa lokalnim poslodavcima. Razgovaralo se o najvećim izazovima koji pogađaju privredu — nedostatku stručnog kadra, uticaju povećanja minimalne cene rada, zloupotrebi bolovanja i potrebi za stabilnim poslovnim okruženjem.

Gradonačelnik Mladen Bogdan i direktor NSZ Milan Bosnić istakli su značaj redovnog dijaloga između institucija i privrede, dok su predstavnici komore naglasili da je najveći problem manjak kvalifikovanih radnika, posebno inženjera i tehničkih struka.

-Voleo bih da ovo postane praksa i način na koji komuniciramo. Cilj nam je da razumemo krvnu sliku naše privrede – ko raste, ko stagnira, ko zapošljava i sa kakvim se preprekama susreće – poručio je Bosnić.

Kako je dodao, nezaposlenosti gotovo da i nema, ali je problem to što „poslodavci ne mogu da nađu ljude sa adekvatnim nivoom znanja i kvalifikacija“. Upravo zato je, ističe on, neophodno sistemski rešavati probleme koji se pojavljuju na lokalu, ali i na regionalnom nivou.

Gradonačelnik Bogdan rekao je da je sastanak organizovan kako bi se čuo što širi spektar mišljenja – i pozitivnih i onih koji ukazuju na nedostatke sistema.

-Dobro je da čujemo iz prve ruke kako firme posluju. Naš zajednički cilj je da održimo stabilnost Kikinde, da privreda živi i radi, da radnici ostanu na svojim radnim mestima i da ne dozvolimo veći odliv radne snage – izjavio je Bogdan.

V.d. direktorka Filijale NSZ Kikinda, Jelena Mitrović, potvrdila je da je nezaposlenost u okrugu na niskom nivou, ali da to istovremeno stvara nove izazove za poslodavce.

-Poslodavci se sve više okreću NSZ-u i traže kadrove, ali imamo problem da na evidenciji nađemo kvalitetnu radnu snagu. Najviše se traže radnici građevinske struke, a njih gotovo da nemamo – navela je Mitrović.

Prema rečima Tibora Horvata, v.d. direktora Regionalne privredne komore Kikinda, najkritičniji izazov sa kojim se lokalni poslodavci susreću je manjak stručnog kadra.

Kao jedno od rešenja naveo je razvoj dualnog visokog obrazovanja, kao i podsticanje kompanija da kroz stipendije i saradnju sa fakultetima „vežu“ najbolje studente za lokalnu sredinu.

smart

Na jesenjoj sednici Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga u Kikindi dodeljene su nagrade pojedincima i privrednim društvima koji su svojim poslovnim rezultatima obeležili prošlu i ovu godinu.

Nagradu za regionalnog lidera dobio je Živa Bajšanski, direktor i vlasnik „Bajša Agrara“ iz Kikinde.

Za poseban doprinos razvoju privrede regiona u sektoru poljoprivrede nagrađena je firma „Ninkov“ doo iz Bašaida, dok je isto priznanje u sektoru usluga pripalo preduzeću za informatički inženjering „BUS Computers“ iz Kikinde.

Kao i svake godine dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore, a ovogodišnji lauerati su kikindsko privatno trgovinsko preduzeće „Royal Trade“ za tri decenije rada, dok su povodom 20 godina postojanja nagrade pripale „Labinprogresu“ iz Novog Kneževca, kikindskom „Rolomontu“, privrednom društvu „Vojvođanin“ iz Mokrina i bašaidskom „Ćorić agraru“.