јануар 30, 2026

Економија

agroitaly-(6)

Kikinda postaje grad lešnika stoji u kvartalnom biltenu Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije. Najveće površine zasada u vlasništvu su firme „Agroitali”, koja pripada grupaciji „Roncofreddo Holding SRL” iz mesta Froli u Italiji.

Ovo preduzeće ima proizvodnju lešnika na 705 hektara u Kikindi i zapošljava 13 osoba, s tim da angažuju od 70, pa i do 100 sezonskih radnika za orezivanje i okopavanje. Proizvodnja lešnika je pod sistemima za navodnjavanje, postoje savremeni irigacioni sistemi povezani sa kanalskom mrežom DTD na površini od 440 hektara. Poseduju sopstveni mini solarni park koji zadovoljava potrebe za električnom energijom za pokretanje pumpi zalivnog sistema.

-Na plantažama u Kikindi zastupljeno je pet italijanski žbunastih sorti lešnika, a u planu je podizanje novih zasada stablastih sorti. Prvi zasadi lešnika podignuti su 2017. godine, i to na površini od 180 hektara, a nakon osam godina prošlogodišnji prinos bio je 270 tona sa početnih zasada. Skoro 90 odsto lešnika iz Kikinde direktno izvoze u Italiju – rekao je Saša Tanackov, koordinator za poljoprivredu  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga.

On ističe da se, s obzirom na klimatske promene, menja i proizvodni program primarne poljoprivredne proizvodnje u smeru podizanja zasada lešnika – pa i voćnjaka – na području Kikinde.

Srbija je prošle godine imala 8.718 hektara pod leskom, a ostvaren je prinos od 8.910 tona, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Cene se kreću od 900 do 1.300 dinara za kilogram na veletržnici.

RPK-(7)

U Regionalnoj privrednoj komori Severnobanatskog okruga danas je održan stručni skup na temu primene nove Uredbe o dodatnim zahtevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast i druga biljna ulja i masti. Ona je na snazi od 1. avgusta i predviđa da se mlečni proizvodi moraju fizički odvajati od onih koji sadrže biljne masti. Najveća izmena za kupce je ta što će na svakom mlečnom proizvodu morati da stoji jasna oznaka da nije sto odsto mlečni proizvod, odnosno da sadrži palmino ulje ili druga biljna ulja. Ta informacija će morati da se nađe na samoj etiketi proizvoda.

Uredba se odnosi na pravna lica i preduzetnike koji posluju u oblasti veleprodaje i maloprodaje, uvoza, prodaje na daljinu, prodaje u automatima za hranu, kao i na ugostiteljske objekte – restorane, pekare, picerije, objekte brze hrane i sve one u kojima se hrana priprema i isporučuje krajnjem potrošaču.

Skupu je prisustvovao i Jožef Tobijaš, zamenik predsednika Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Srbije. On je podsetio da je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić najavio da će Uredba predstavljati jednu od ključnih mera zaštite potrošača.

– Proizvod koji sadrži palmino ili drugo biljno ulje ne može se nazivati sirom. To mora biti jasno naznačeno, a deklaracija vidljivo istaknuta. Inspekcije već kontrolišu primenu uredbe. Robu koja je bila na policama pre 1. avgusta trgovci mogu da prodaju do 1. decembra. Očekujemo da će rezultati biti vidljivi već do kraja godine. Ovo je tek prvi korak, ali građani će biti sigurniji jer znaju šta kupuju – istakao je Tobijaš.

Da je cilj da se na vreme upoznaju svi subjekti, naglasio je i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

– Važno je da ugostitelji budu informisani i da se preduprede moguće kazne. Svi zajedno, i Veterinarska inspekcija, Privredna komora Srbije i Regionalna privredna komora – treba da radimo u interesu potrošača, ali i poslodavaca – poručio je Bogdan.

Saša Tanackov, koordinator za poljoprivredu RPK, dodao je da je uloga stručnih skupova da članovi Privredne komore dobiju jasna tumačenja novih propisa.

– Za istim stolom imamo severnobanatske privrednike, predstavnike državnih tela koja donose zakone, kao i institucije koje kontrolišu njihovo sprovođenje. Uredba je značajna i za građane i za privredu: građani dobijaju jasnu informaciju o onome što konzumiraju, a privreda dobija ravnopravne uslove, bez nelojalne konkurencije, uz podršku domaćim proizvođačima mleka – objasnio je Tanackov.

Da su ovakvi skupovi korisni, smatra i Jelena Petrović, menadžerka restorana „Tventi“ u Kikindi.

– Doživljavam ih kao prevenciju. Trudićemo se da ispoštujemo sve što zakon nalaže, u saradnji sa Veterinarskom inspekcijom. Najčešće koristimo palmino ulje, dok mlečne proizvode nabavljamo u mnogo manjem obimu. Svi proizvodi stižu sa deklaracijama, ali je važno da znamo šta još treba učiniti kako bi bili zadovoljni i gosti i mi – rekla je Petrović.

Skupu je prisustvovao veliki broj privrednika iz Severnobanatskog okruga. Kako je naglašeno, kazne za privredni prestup po ovoj uredbi mogu biti i do tri miliona dinara za pravna lica, dok su iz Uredbe izuzeti poslastičarnice i sladoledžije.

novac-dinari-isplata

Minimalna cena rada u Srbiji biće povećana na 500 evra odnosno 58.630 dinara od 1. oktobra ove godine. To predstavlja rast od 9,4 odsto.

Minimalna zarada u ovom trenutku iznosi 53.592 dinara, odnosno 457 evra, nakon što je u januaru ove godine povećana za 13,7 odsto. Cilj je da do kraja 2027. godine, minimalna zarada bude 651 evro.

toza-bogdan-(9)

Fabrika „Toza Marković“ ispunila je unapred pripremljen plan reorganizacije tačnije obaveze prema poveriocima koje su i usvojene u Privrednom sudu u Zrenjaninu, pošto je proglašen stečaj, istaknuto je u okviru radne posete gradonačelnika Mladena Bogdana i člana Gradskog veća Đorđa Tešina kikindskoj crepari. Početkom decembra 2024. godine za generalnog direktora fabrike imenovan je Miroslav Gajić koji je rekao da, zajedno sa saradnicima, čini sve da kompaniji koja je ponovo postala DOO, vrati nekadašnju slavu.

– U fabrici je 350 zaposlenih, sa minimalnom fluktuacijom s obzirom na to da je su u najvećoj meri to radnici koji su blizu penziji. To je i optimalan broj za sadašnju proizvodnju. Od decembra prošle godine proizvodnja pločica privremeno je obustavljena. To je bio moj prvi potez kao rukovodioca i to je urađeno zbog ekonomskih razloga. Sa našom tehnologijom, cenom prevoza, gline, količinom, kvalitetom proizvoda, dimenzijama ne možemo da budemo konkurentni uvoznoj keramici iz Turske i Indije.  Pogon keramike je konzerviran i uz određena ulaganje moguće ga je ponovo pokrenuti. Sa lokalnom samoupravom imamo dobru saradnju koja nije samo deklarativna što nam puno znači – rekao je Gajić.

Poseta najstarijoj fabrici na teritoriji grada i šire iskorištena za razgovor o budućim planovima, istakao je gradonačelnik Bogdan.

-Ova kompanija je važna za našu sredinu i želimo da pomognemo da poslovanje bude bolje. Naredne godine „Toza Marković“ obeležava veliki jubilej 160 godina postojanja i rada što je ponos za naš grad, ali i obaveza. Ova godina je, kako smo već ranije konstatovali, teška svim privrednim društvima u zemlji. Da bi fabrika dobro radila potrebna je radna snaga tako da je u planu da se organizuju posete kako bi se mladi i srednjoškolci upoznali sa njenim funkcionisanjem i odlučili da se zaposle u „Tozi Markoviću“. Kako bi olakšali poslovanje grad je u dva navrata konvertovao dug kompanije u kapital – precizirao je Mladen Bogdan.

„Toza Marković“ proizvodi sedam modela crepa.

-Na lageru imamo 8,2 miliona crepa prve klase. Proizvodnja pristojno funkcioniše i naša sreća je što imamo najveće natkriveno skladište gline u Evropi i na lageru imamo oko 50.000 tona sirovine. Da bi crep bio dobar glina mora da odleži minimalno tri nedelje i sada su idealni vremenski uslovi za taj posao – naveo je Gajić.

Plate su redovne i isplaćuju se iz dva dela. Prosek je osamdesetak hiljada.

A.Đ.

 

NSZ-UGOVORI-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje  dodeljeni su ugovori nezaposlenima kojima su odobrene subvencije za samozapošljavanje. Za 30 preduzetnika, koji su registrovali svoje radnje, ugovore je uručio v.d. direktor Nacionalne službe za zapošljavanje Milan Bosnić.

Milica Stanković  iz Paraćina je došla da živi u Kikindu i rešila da otvori salon za ulepšavanje.

-Otvorila sam studio lepote. Bavim se šminkanjem, sređivanjem obrva, trepavica i svim uslugama vezanim za lepotu. Ova sredstva puno će mi pomoći na samom početku poslovanja i mnogo mi znače – rekla je Milica Stanković.

 

Sličnim poslom baviće se i Isidor Radu iz Kikinde:

-Muški sam frizer i otvorio sam salon zahvaljujući bespovratni sredstvima koja sam dobio na konkursu. Za 380.000 dinara, koliko sam dobio, kupio sam opremu i uplatio nekoliko kirija za lokal. Treba vremena da se posao razradi, ali već sada mogu da kažem da sam zadovoljan.

Igor Nađ iz Sente otvorio je firmu za keramičarske poslove.

-Bavim se oblaganjem podova i zidova, a novac koji sam dobio bio je presudan da započnem sopstveni biznis. Planiram da kupim neophodne alate, a dobio sam 380.000 dinara. Za moju struku posla ima. Sve manje je majstora i mislim da moje vreme tek dolazi – pojasnio je Nađ.

Samozapošljavanje daje dobre rezultate i interesovanje je veliko.

-Za našu privredu je važno da je sve veća zainteresovanih ljudi za osnivanje sopstvenih preduzeća. Među njima je sve više mladih koji pokretaću sopstveni biznis. Nacionalna služba za zapošljavanje za sve njih je tu i nakon što dobiju sredstva. Trudimo se da imamo kontinuirano partnerstvo sa novim poslodavcima jer želimo da ispratimo njihov rast i razvoj. Pružamo im pomoć od pronalaženja radnika, do davanja novih subvencija  – zaključio je Milan Bosnić.

Direktorica Filijalne NSZ Jelena Mitrović dodala je da je 113 osoba bez posla, a koji su bili na evidenciji, podnelo zahtev za program samozapošljavanja.

-Kako je naša kvota bila 61 ugovor, mi smo je ispunili. Do sada smo sklopili više od 50 ugovora, sa onima kojima su odobrena bespovratna sredstva. Do 26. juna sklopićemo i preostale ugovore. Za nezaposlene osobe i Rome subvencija je 380.000 dinara, a za teže zapošljive i osobe sa invaliditetom je 420.000 dinara. Oni sa kojima je zaključen ugovor u obavezi su da se, delatnošću koju su naveli u biznis planu, bave godinu dana i da uplaćuju poreze i doprinose. – zaključila je Jelena Mitrović i precizirala da preovlađuju uslužne delatnosti.

Prema evidenciji Filijale NSZ 70 odsto preduzetnika koji su pre tri godine potpisali ugovore po programu samozapošljavanja i dalje postoje i rade. Pretprošle godine isti procenat je 87, a prošle, 2024. godine 97 procenata je postojanost zadržavanja u delatnostima za koja su odobrena sredstva.

A.Đ.

nsz-ugovori-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje potpisani su prvi ugovori sa 17 nezaposlenih koji su posao dobili preko javnog poziva za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja.

Maša Šoklovački iz Sente imaće plaćen pripravnički rad za veterinarskog tehničara.

 

-Završila sam srednju Poljoprivrednu školu u Futogu. Pripravnički, koji traje pola godine, odradiću u Veterinarskoj stanici u Čoki. Za sve to vreme dobijaću neto minimalnu zaradu i nakon toga me očekuje pripravnički ispit – saznali smo od Maše Šoklovački.

Kancelarija za računovodstvo „Galić“ i u ranijem periodu koristila je ove podsticaje.

-Zaposlićemo Teu Radojčić i na taj način povećati broj radnika što nam puno znači. Biće zaposlena na mesto knjigovođe kontiste i već je kod nas mesec dana. I sama sam zaposlena preko konkursa Nacionalne službe za zapošljavanje i iskustva su odlična – rekla je  Đurđina Gavrančić iz pomenute kancelarije.

Tea Radojčić (22) dodala je da joj je drago što je prvu priliku da dođe do posla dobila putem konkursa „Moja prva plata“ i što je dobila priliku da ostane i radi posao za koji se školovala.

 

Većina javnih poziva biće otvorena do 28. novembra, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedinih mera namenjenih osobama sa invaliditetom (OSI) 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje bio je otvoren do 14. aprila.

-Upravo je samozapošljavanje mera za koju je najviše zainteresovanih. Do sada je podneto 113 zahteva, a naša kvota je 68 – navela je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović. – U saradnji sa lokalnom samoupravom naša Filijala sklopila je ugovor kojim su odobrena sredstva za sufinansiranje javnih radova za osobe sa invaliditetom. Ove godine ova mera nije uvrštena u javni program Republike, a interesovanja ima. Rok za prijavu je do 30. maja i ovom prilikom poziva poslodavce da konkurišu jer postoji mogućnost da se, na ovaj način, zaposli 28 osoba.

Republičkim programom raspisano je  12 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, biti uključeno više od 15.000 lica. Za mere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini planirano je izdvajanje 6,25 milijardi dinara, dok će dodatna sredstva biti obezbeđena i od strane lokalnih samouprava, kako kroz zajedničko finansiranje sa NSZ, tako i kroz samostalno finansiranje, uz tehničku podršku Nacionalne službe.

A.Đ.

kol-centar-1

Centar za informisanje o podsticajima u poljoprivredi otvoren je u Upravi za agrarna plaćanja. Brze odgovore i osnovne informacije poljoprivrednici će dobijati putem kol-centra, dok će se složeniji problemi rešavati direktno, uz pomoć službenika Ministarstva poljoprivrede. Cilj Centra da se pomogne proizvođačima koji se nisu snašli u sistemu E-agrar, kao i da se ubrza isplata subvencija i učini proces transparentnijim. Kol centar nalazi se u  ulici Bulevar kralja Aleksandra 84 u Beogradu i otvoren je radnim danima od 07.30 do 15.30 časova.

Ministar Dragan Glamočić poručuje da Centar za pomoć poljoprivrednicima nije klasičan šalter, već mesto za komunikaciju na višem nivou. Dodaje da će službenici koji se bave rešavanjem većih problema svoja zapažanja o čestim preprekama prenositi Ministarstvu.

U kol-centru, u kome trenutno radi deset službenica, biće dostupna brza uputstva i servisne informacije. Od aprila ove godine odgovorile su na više od 22.000 pitanja.

Najčešća pitanja su: kada će biti objavljeni javni pozivi, zašto nisam dobio novac, a komšija koji je konkurisao tri dana posle mene jeste. Nisu svi dovoljno vešti da prate elektronsku upravu, platformu E-agrar i obaveštenja koja stižu na mejl.

 

rpk-esg-(1)

Seminar na temu „RBH ESG škola“ održan je u Regionalnog privrednoj komori Severnobanatskog upravnog okruga. Organizatori su Privredna komora Srbije u saradnji sa Centrom za zelenu ekonomiju Univerziteta u Kragujevcu, a razgovarano je o standardima koji usmeravaju korporativne politike kako bi bile u skladu sa konceptima održivog razvoja u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja.

-Okupljenim predstavnicima kompanija pružili smo praktičan uvid u početak prikupljanja podataka kako bi na što bolji način uradili izveštaj koji je u skladu sa standardima – pojasnila je Tanja Linder, projekt menadžer Responsible Busniess Hub (RBH) Privredne komore Srbije. – Naša ideja je da pojasnimo kako da na najbolji način kreiraju dokument koji obuhvata set standarda o odgovornom i održivom poslovanju. Izveštaje predstavlja pravu sliku kompanije, svih njenih aktivnosti tokom godine. On treba da ima tri komponente odnos prema zaštiti životne sredine, zaposlenima, kakva je upravljačka struktura, poslovanje, ali i uticaj na poslovnu i lokalnu zajednicu. Ovim dokumentom svaka firma predstavlja za kakav način poslovanja se odlučila.

Najznačajniji elementi zaštite životne sredine su: korišćenje prirodnih resursa, energetska efikasnost, emisija štetnih supstanci u vodu i vazduh, emisija ugljen dioksida, generisanje otpada, inicijative održivosti. U društvenu odgovornosti spadaju bezbednost i zdravlje na radnom mestu, ljudska prava, zaštita podataka o ličnosti i privatnosti, obuke zaposlenih, politike različitosti i mogućnosti, programi za zajednicu. Elementi upravljanja su: poslovna etika, prava vlasnika, komunikacija sa zainteresovanim stranama, posvećenost menadžmenta.

A.Đ.

preduzetnici-ugovori-(11)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su na gradskom konkursu aplicirali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Na konkurs je pristiglo 25 zahteva, a podsticaji su odobreni vlasnicima 20 firmi. Ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Firma „Bajša agrar“ uz pomoć lokalne samouprave osavremeniće proizvodnju.

-Prvi put učestvujemo na konkursu i novac ćemo utrošiti za analizator neophodan u klasifikaciji robe. Na ovaj način moći ćemo robu da klasifikujemo po kvalitetu čime ćemo postići bolju cenu na tržištu – rekao je Živa Bajšanski. – Sredstva grada su značajna i uticaće da poboljšamo naš rad.

I Sanja Krnić iz pekare „Trojka“ prvi put je aplicirala za sredstva.

-Kupićemo laminator za lisnato testo. Mašina će nam ubrzati proizvodnju i samim tim podići kvalitet. Pomoć nam puno znači – dodala je Sanja Krnić.

Gradonačelnik Bogdan istakao je da je za podsticajne mere preduzetnicima, malim i srednjim preduzećima u gradskom budžetu izdvojeno pet miliona dinara.

-Najniži odobreni iznos je 75.000 dinara, a najviši 400.000 dinara. Pre svega sufinansiraće se alati i mašine neophodni za rad radi poboljšanja uslova i kvaliteta posla. Lokalne firme nam puno znače i u narednom periodu potrudićemo se da izdvojimo još više sredstava za ovu meru. Iako su privredna kretanja u našem okrugu, prema Ministarstvu privrede, dobra, suočavamo se sa uticajem geopolitičkih kretanja, ali i pokušajem destabilizacije zemlje u poslednjih pet meseci – precizirao je Mladen Bogdan.

Vesna Arambašić, sekretarka Sekretarijata za projekte napomenula je da je preduzetništvo zamajac razvoja lokalne privrede.

-Želimo da pošaljemo poruku da smo uvek tu za sve kikindske lokalne firme čiji rad poštujemo. Pozivam sve da se odazovu našim konkursima jer u nama imaju sigurnog partnera – kazala je Vesna Arambašić.

Javni konkurs za pomoć lokalnim firmama traje od 2017. godine i do sada je opredeljeno 12,8 miliona dinara. Najviše sredstava po konkursima raspodeljeno je na oblasti proizvodnje, hrane i pića, održavanje i popravka motora i u oblasti građevinskih radova.

A.Đ.

UNUTRAŠNJA NESTABILNOST LOŠA ZA PRIVREDU
Potencijalni investitori, zainteresovani za Industrijsku zonu u Kikindi, u drugoj polovini januara odustali su od pregovora.
-Razgovarali smo sa ozbiljnim ljudima, spremnim da ulože u naš grad i bili smo vrlo blizu da potpišemo ugovor za livnički pogon „Alatnica“ i da se već početkom marta započne sa proizvodnjom. Investitori su odustali zbog izazivanja unutrašnje nestabilnosti – naveo je prvi čovek grada.

sajam-zaposljavanja-1

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizuje Sajam zapošljavanja koji će se održati petak, 11. aprila od 11 časova u Sportskoj hali Partizan, ulica Trg srpskih dobrovoljaca 23.

Ukupno je prijavljeno 25 poslodavaca i 203 slobodna radna mesta. Najviše se traže osobe sa završenom srednjom školom, radnici bez kvalifikacije, ali i stručan kadar.

Među firmama koje traže više radnika su : „SP marketi“ koji traže prodavce, mesare, „Gordon“, koja traži šivače, „Toza Marković“ koja traži 63 radnika u proizvodnji, metlo glodače, bageriste i drugo, DOO „Ćorić agrar“ koji ima potrebu za električarima, bravarima, mehaničarima, knjigovodstvenim službenicima, traktoristima, „Mašino plus“ kojoj su potrebni strugari i CNC operateri, „Mekafor“ koji traži CNC operatere, radnike na završnoj obradi, „Jafa“ koja je iskazala potrebu za bravarima, električarima, radnicima u proizvodnji.

Poslodavci će biti u mogućnosti da na sajmu iskažu svoje kadrovske potrebe i jednostavno i brzo pronađu potrebne radnike. Na raspolaganju im je i besplatna profesionalna selekcija prilikom izbora kandidata i mogućnost korišćenja finansijskih olakšica pri zapošljavanju.

Na dan 31. marta u Filijali Nacionalne službe u Kikindi bilo je 1.962 nezaposlena od kojih je 957 žena. Najviše nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom.

Iz Nacionalne službe za zapošljavanje savetuju nezaposlene da pre dolaska na sajam sastave svoju radnu biografiju koju će dati potencijalnim poslodavcima i što bolje se pripreme za razgovor za posao.

A.Đ.

 

Don`t copy text!