Друштво

Andrijana 8

Kikinđanka Andrijana Gajin dobitnica je Gradskog priznanja „Melanija Nikolić Gaičić“ za 2022. godinu, za humanitarni rad i iskazano dobročinstvo. Andrijana ima i humano zanimanje, ona je medicinska sestra na Odeljenju hemodijalize u Opštoj bolnici. Humanitarnim radom bavi se punih osam godina, od kada je njena potreba da pomaže drugima postala i njen način života.

– Počelo je tako što sam učestvovala u akcijama prikupljanja pomoći, uplaćivala novac i pomagala koliko sam mogla. Sve se intenziviralo kada se prikupljala pomoć za malu Kalinu. Sama sam organizovala akcije na Fejsbuku – licitacije i nagradne igre. Aktivirala sam sugrađane tako što sam ulazila redom – u picerije, cvećare… Ispričam im o svojoj humanitarnoj akciji i nekada dobijem picu i dva pića, buket cveća, uslugu u frizerskom salonu, nešto što će biti poklon u nagradnoj igri. Pozovem, zatim, na Fejsbuku, svoje prijatelje da učestvuju, da doniraju minimum 200 dinara, ili da uz to i pošalju SMS, ukoliko prikupljamo novac za nekog preko Fondacije Aleksandar Šapić. Svako dobije svoj broj i onda, uživo, takođe na Fejsbuku, izvlačimo dobitnika nagrade. Dešavalo se da nemam šta da ponudim kao nagradu, onda sama, kad dobijem platu, kupim nešto novo, na primer peglu za kosu, organizujem nagradnu igru i prikupimo novac – priča Andrijana.

Posle akcije za Kalinu, prikupljao se novac za malu Tisu, a u međuvremenu i za mnoge u Fondaciji Aleksandra Šapića. Nažalost, uvek ima nekog kome je potrebna pomoć, ali i mnogo divnih ljudi koji su spremni da pomognu, kaže Andrijana.

– U prvoj nagradnoj igri imala sam samo pet učesnika i bila sam presrećna. Sada ih, uvek, ima više od sto. Ljudi se javljaju, sami nude svoje proizvode i usluge, i akcije se stalno odvijaju. Neverovatno je koliko ima humanih ljudi koji često ne žele ni da ih navedem kao donatore. Za Damjana Petrova sakupili smo 26 hiljada dinara, sada smo sakupljali novac, hranu i lekove za jednu devojčicu koja boluje od celikalije.

Ovo je samo deo aktivnosti jer Andrijana je stalno u akciji. Na Fejsbuku ima gotovo tri hiljade prijatelja. Bilans svih dobročinstava gotovo je nemoguće izvesti – poklanja se u robi, uslugama, novcu, SMS porukama. Andrijana kaže da je uspela da izračuna da je, samo u protekle dve godine, sakupljeno i upućeno najugroženijima, milion dinara u novcu od nagradnih igara i prodaje stvari, i u humanitarnim SMS porukama.

Najvažnije od svega je što darodavci, donatori, svi humani ljudi koji učestvuju u Andrijaninim nagradnim igrama i akcijama, uvek tačno znaju kome je i koliko novca, stvari, nameštaja, lekova, hrane, otišlo. Andrijana sve dokumentuje i postavlja na svoj Fejsbuk profil kako bi sve informacije bile dostupne i, razume se, kako bi opravdala poverenje svih dobrih ljudi koje okuplja oko sebe. Tu su, takođe, i sva imena dobročinitelja, osim onih koji daruju anonimno.

Prošle godine je, uz pomoć prijatelja i mnogih plemenitih ljudi, ostvarila možda i najveći poduhvat. Za porodicu Mijatović, kompletno je renovirala i opremila stan koji je u prostoru nekadašnje biciklane bio neuslovan za samohranog oca sa decom.

– Poznajem devojčicu iz te porodice jer je školska drugarica moje ćerke – kaže Andrijana. – Čim sam videla u kakvim uslovima žive, predložila sam njenom ocu da pomognem. Mnogo divnih ljudi se odazvalo i pomoglo, od obezbeđivanja smeštaja za porodicu dok traju radovi, do bele tehnike i nameštaja. Pročulo se za akciju i ljudi su se sami javljali, donirali novac i stvari, iselili i uselili nameštaj, krečili, malterisali, radili sve što je bilo potrebno – priča Andrijana.

Ova mlada dobročiniteljka priznaje da ništa ne bi bilo moguće bez podrške porodice. Andrijana ima dve devojčice, Marijanu i Anđelu, koje se već uključuju u njen humanitarni rad.

– Pomažu mi suprug Bora i sestra bliznakinja, Marijana, bez njih ništa ne bih uspela – priznaje Andrijana.

Često, kaže, donacije prevazilaze njene fizičke mogućnosti, kao kada je, pred Novu godinu, dobila da isprazni dve kuće i sav nameštaj iz njih pokloni u humanitarne svrhe. Tada u pomoć priskaču prijatelji.

– Ne posustajem jer me podržavaju dobri ljudi. Kad god sam pomislila da ne mogu više, dobijala sam neki poklon za nagradnu igru – i nastavila dalje. I na radnom mestu nailazim na podršku. Posao, naravno, ne trpi, a moja glavna sestra, Verica Kanalaš, zaista ima puno razumevanja. Moje koleginice takođe  anonimno odvajaju novac, kad god mogu.

Pored prikupljanja pomoći na društvenoj mreži, novogodišnjih paketića za socijalno ugroženu decu i mališane u bolnici, Andrijana ima još mnogo ideja – organizovala je i ulične akcije prodaje, ali i malo radosti za svoje humane pratioce, kao što je  međusobno darivanje žena ili osmomartovski ručak u restoranu i poklone za žene slabijeg materijalnog stanja.

– Za mene je ovo duševna hrana, ne mogu da stanem – kaže Andrijana. – Verujem da me, u svemu što radim, podstiče tužna životna priča moje majke koja je obolela veoma mlada. Zato smo i sestra i ja danas medicinski radnici i imamo potrebu da pomažemo.

Andrijanina potreba odavno je i misija. Njena humanost ulepšala je živote mnogih  porodica i pokrenula mnoge plemenite ljude koji su, sigurna je Andrijana, svuda oko nas.

 

Crkva Svetog Ilije (Medium)

Na dan kada Pravoslavna crkva obeležava Obrezanje Gospodnje i sećanje na Svetog Vasilija Velikog – početak nove godine po julijanskom kalendaru, prvi put će moleban zajedno služiti svi sveštenici kikindskog namesništva.

U subotu, 14. januara, od 18 sati, u Crkvi Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima moleban će održati sveštenici iz Kikinde, Iđoša, Mokrina, Banatskog Velikog Sela, Ruskog Sela, Nakova i Novih Kozaraca. Posle molebana, održaće se i akatist – molitva u čast Presvete Bogorodice Trojeručice.

 

 

Radionica mozaik 2 (1)

Iako je raspust za osnovce u toku, mališani su se u velikom broju odazvali još jednom pozivu na radionicu u kikindskom Kulturnom centru. Trodnevnu „Malu školu mozaika“, od četvrtka vodi Ljiljana Rivić, likovna umetnica iz Beograda.

–  Deca će, za ova tri dana, imati priliku da nauče obradu i ređanje kamena, i samu izradu mozaika. Cilj je da se upoznaju sa tehnikom koja nije mnogo zastupljena u umetnosti, kao i da razvijaju motoriku, što je posebno važno u ovom uzrastu, i što mozaik omogućava – rekla je Ljiljana Rivić.

U velikoj sali Kulturnog centra danas je stvaralo tridesetak osnovaca. Kosta Grubiša ide u drugi razred Škole „Vuk Karadžić“.

– Na radionici je lepo i zanimljivo. Pripremao sam kamenčiće i stavljao ih u sliku – kaže Kosta.

Njegova vršnjakinja iz Škole „Đura Jakšić“, Petra Felbab, kaže da joj se veoma svideo današnji rad.

– Uzimala sa pincetom kamenčiće koji su već iseckani, zatim sam ih stavljala u sliku – pohvalila se Petra. – Jako mi se svideo ovaj rad.

Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra rekla je da će mozaik biti izliven u Beogradu, a zatim vraćen u Kulturni centar koji će tako, zahvaljujući mladim umetnicima, imati svoju „Devojku u plavom“ Đure Jakšića – u mozaiku.

Ratni veterani

Srpski ratni veterani u Kikindi podelili su danas 163 paketića deci i unucima svojih članova. Ovo je tradicionalna aktivnost Udruženja povodom obeležavanja pravoslavne Nove godine.

– Trudimo se da odamo počast našim članovima, da negujemo kulturu sećanja na poginule i u tome imamo podršku lokalne samouprave – rekao je Vladimir Radojčić, predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana u Kikindi.

U ime Gradske uprave dodeli paketića prisustvovao je Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Peter Fekete, penzionisani oficir Policije, doveo je na dodelu paketića svoje unuke.

– Prezadovoljan sam, s obzirom na situaciju, drago mi je da Udruženje uspeva da obraduje decu paketićima. Prvo je moja ćerka primala paketiće, a sada unuci – Đorđe i Matija, koji je preuzeo poklone i za svog brata, jednomesečnog Lazara. Trudimo se svi da pomažemo porodice poginulih i njihove potomke, kao i članove koji se nalaze u lošoj materijalnoj situciji – kaže Fekete.

Pre dodele paketića, za dečiju publiku izvedena je predstava „Pravda za Deda Mraza“ Radionice snova iz Novog Bečeja.

 

 

 

324778856_1639678896469883_8681980875578233987_n

Tri dana zanimljive hemije i muzičkog vremeplova na radionicama u okviru zimskog kampa u Centru za stručno usavršavanje okupili su tridesetak dece uzrasta od šest do 12 godina. Da je kamp ispunio očekivanja mališana, uverili smo se na licu mesta. Marko Pandurov, učenik četvrtog razreda Osnovne škole „Sveti Sava“ pun je utisaka sa hemijske radionice.

-Mnogo mi se svidelo ovde, mnogo toga sam naučio, a nastavnica me pohvalila jer sam neke stvari već znao. Bilo je baš zabavno, voleo bih da dođem i sledeće godine- kaže Marko.

I Dunja Grubiša (9) je dosta novih saznanja stekla na hemijskoj radionici.

-Poneću kući mirišljavu sveću. Mom bratu se više svidela muzička radionica, a meni je ovde zanimljivije.

-Meni se posebno svidelo što smo pravili mirišljave sveće i slajdove-dodaje Tatjana Lisulov (9).

Nastavnica Senka Heldrih kaže da je hemijska radionica približila ovu nauku deci koja hemiju još nemaju u školi.

-Hteli smo da pokažemo deci da hemija nije bauk, da to nisu samo formule i računanja, već da je hemija svuda oko nas i da se sa njom učenici susreću u svakodnevnom životu- kaže Senka Heldrih, nastavnica hemije koja je vodila ovu radionicu u Centru za stručno usavršavanje. -Pravili smo mirisne sveće, sapune, labelo i slajm, a deca su ove poklončiće ponela kućama. Mislim da je radionica ispunila njihova očekivanja.

Multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić vodio je muzičku radionicu.

-Prvog dana smo proučavali muzičku genezu, zbog čega nastaje muzika, šta je podstaklo čoveka da stvara i da se muzički izražava, koji je bio prvi instrument. Pričali smo kako je to nauka uticala na muziku, pa danas imamo pregršt instrumenata koji kao podršku imaju struju, softverske programe.

Drugog dana smo izrađivali instrumente. Napravio sam ovaj supersonični audio top, a deca su pravila različite instrumente od stvari iz okruženja, to su kartonske čaše, papiri, reciklažni materijal, plastične i metalne cevi. Trećeg dana smo posetili laboratorije zvuka: „Gusle“ i muzički studio „Maus“. Tamo je bio rokenrol bend, a među članovima benda dečak koji svira citru, tako su na jednom mestu deca videla kako može da se pomiri tradiconalni i moderan zvuk, navodi Vašalić.

 

 

Komora

Zarade na području grada su u porastu, pokazuju najnoviji podaci Regionalne privredne komore (RPK) Severnobanatskog okruga sa sedištem u Kikindi. U oktobru je prosečna neto plata bila 66.657 dinara.

– U Kikindi je prosečna zarada u stalnom porastu, poslednjih godina uvek za sedam do osam odsto. Prošle, 2022, prvi put se beleži povećanje od devet odsto i to u periodu od samo deset meseci – kaže Tibor Horvat, predsednik RPK u Kikindi.

Iko su prosečna primanja imala veći porast (9,4, odnosno 9,8 odsto) u industrijskim grdovima – Subotici i Zrenjaninu, pa su i plate u ovim mestima za dve do tri hiljade dinara veće nego u Kikindi, prvi put dogodilo se i da, u ovoj kategoriji, imamo veća primanja od obližnje opštine sa jakom industrijom.

– Zanimljivo je da je Senta, koja je uvek bila ispred Kikinde, sada imala manju neto prosečnu zaradu – 63.857 dinara – kaže Horvat. – Zahvaljujući tome što su poslodavci podizali plate, prosek u Kikindi od 66.657 dinara u oktobru, bio je veći i od zarada u Somboru. Od početka godine do 1. novembra, do kada imamo zvanične podatke, primanja su kod nas porasla za oko pet hiljada dinara.

Prosečna zarada u Kikindi u 2020. godini bila je 54.819, naredne godine – 59.035, da bi, za prvih deset meseci prošle godine bio zabeležen iznos od 64.372 dinara. U dvogodišnjem saldu to daje povećanje plata od oko 9,5 hiljada dinara.

S obzirom na to da se svi podaci odnose na nominalne zarade, kako bi se sagledao realan nivo povećanja, svakako treba uzeti u obzir inflaciju, a pre svega rast cena hrane i energenata. Iako su plate statistički sve veće, realan rast je dosta niži od nominalnog.

oranica

Javni oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u Kikindi raspisan je 30. decembra. Prema planu uređenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Grad planira da, u višegodišnji zakup izda 2.786 hektara.

U prvom krugu na licitaciji je poljoprivredno zemljište u katastarskim opštinama Novi Kozarci, Sajan, Bašaid, Banatsko Veliko Selo, Rusko Selo, Banatska Topola, Iđoš, Kikinda i Mokrin. Za obradivo zemljište – njive, voćnjake i vinograde, početne cene po hektaru su od 19 hiljada do 60 hiljada dinara, od koliko će se licitirati za njive prve klase. Od šest hiljada do 16 hiljada dinara po hektaru su početne cene za neobradive površine – livade, pašnjake i močvare.

– Početna cena zakupa utvrđuje se na bazi prosečne postignute cene na poslednjem javnom nadmetanju. U prvom krugu ona može da bude umanjena za 20 odsto, a u drugom krugu za 60 odsto. Na prošloj licitaciji poljoprivrednici su postigli visoke cene, pa je naša komisija odlučila da ih umanji. Početna cena za prvu klasu njive prošle godine bila je 362 evra, a sada je, umanjena za 20 odsto, 511 evra po hektaru – kaže Ljuban Sredić, u Gradskom veću zadužen za poljoprivredu i Mesne zajednice.

Cene zakupa, već godinama unazad, imaju uzlazni trend, kaže Sredić. Na ovoj licitaciji najviše ima njiva treće i četvrte klase. Najmanje zanimljive parcele, trstike i pašnjaci, uglavnom se nalaze na teritorijama Iđoša, Mokrina i Sajana.

– Najviše cene postižu se na parcelama na kojima je najkvalitetnije zemljište: u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Banatskoj Topoli, Novi Kozarcima i Ruskom Selu, i obično ovo zemljište bude izlicitirano već u prvom krugu – objašnjava Sredić.

Od ukupne ponude za licitiranje, 152 hektara se vraća u postupak jer su raskinuti ugovori zbog neplaćanja zakupa i, u jednom slučaju, zbog izdavanja u podzakup.

Uvid u dokumentaciju moguć je u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj koji se nalazi na uglu Semlačke i Ulice kralja Petra Prvog, od 8 do 12 sati, do 13. januara, kada ističe rok za elektronsko prijavljivanje za licitaciju. Javno nadmetanje takođe se, već treću godinu, sprovodi elektronskim putem, sistemom zatvorenih ponuda.

Nadmetanje i objavljivanje rezultata održaće se 19. januara u 12 sati. Svi podaci dostupni su preko sajta Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Na teritoriji Kikinde trenutno je u dugogodišnjem zakupu 7, 7 hiljada hektara sa 738 važećih ugovora.

ribočuvarska služba

U pojačanim kontrolama ribolovnih voda kojima upravlja JVP „Vode Vojvodine”, uoči novogodišnjih i božićnih praznika zaplenjeno je čak 11 kilometara nelegalno postavljenih mreža, tačnije 365 komada.

Ribočuvarska služba JVP „Vode Vojvodine”, pod čijom su ingerencijom ribolovne vode i zaštićena područja, proteklih dana radila je pojačanim intenzitetom radi sprečavanja krivolova.

Akcije su sprovedene u saradnji sa Jedinicom za bezbednost na rekama MUP-a Srbija na sledećim područjima: Park prirode „Jegrička”, kanal Bečej-Bogojevo, kanal Novi Sad-Savino Selo, Kikindski kanal, kanal Novi Bečej-Banatska Palanka, kanal Bački Petrovac-Karavukovo i reka Dunav.

Inače, Ribočuvarska služba je sa novom i savremenijom opremom tokom 2022. godine uspešno sprovela 3.152 kontrole, a u akcijama je zaplenjeno oko 70 kilometara ilegalno postavljene mreže, 179 raznog nedozvoljenog alata i sedam čamaca.

IMG_3302 (Large)

Badnjaci, božićna pšenica, suve šljive, grožđe i smokve, orasi i lešnici, šareni slatkiši za korinđaše – obavezan su deo ponude kikindske pijace na Badnji dan. Ako niste već pazarili u nekom od supermarketa, već se odlučili da posetite gradsku pijacu- niste pogrešili. Ponuda je raznovrsna, a prodavci raspoloženi da, uz pazar, u komšijskoj atmosferi, sa vama proćaskaju i upute najlepše novogodišnje i božićne želje.

Ponuda na tezgi sugrađanina Dragana Tokića u duhu je Badnjeg dana i Božića. Zatičemo da kako vezuje male snopove slame.

– Čini mi se da je slama interesantna ljudima, vraća ih u prošlost. Slama se unosi na Badnji dan u kuće da bi osvanula za Božić, gde su se deca igrala u prijatnoj prazničnoj atmosferi kada se okuplja porodica. To me zaista raduje i vraća u detinjstvo. Pitaju me koliko treba za slamu, a ja kažem uzmite i nosite, neka vam je sa srećom- sa osmehom priča Tokić, dok nam odvaja snop slame.

-Prodavnice su danas preuzele primat, ali šteta, ipak smo mi Kikinđani i treba jedno drugom dati podršku. Mi smo ovde na pijaci spremni da uslužimo mušterije, a na kraju krajeva, pijaca služi i da se malo cenkamo. Ustvari to je komunikacija među nama, to nam fali. Ko je ostvari, alal mu vera, to je najveća sreća u životu.

U kući Tokića, praznični duh obavezno unesu i korinđaši.

-Sa ponosom mogu da kažem da kod mene dođe 20 do 25 korinđaša. Unuka ih je animirala, žena pripremi lepe i prigodne paketiće sa, između ostalog, posebno išaranim i upakovanim medenjacima. A kad im dam neki dinarčić za srećan put, tome se najviše obraduju- priča ljubazni prodavac.

 

 

 

 

Božićni koncert 7

Koncert božićnih pesama večeras je, u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi održala Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle“. U izuzetno svečanoj pretprazničnoj atmosferi nastupu je prisustvovao veliki broj vernika. Događaj su, u ime lokalne samouprave, podržali predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.

– Ovo je lep uvod u božićne praznike kada se podsećamo svog zadatka da negujemo našu tradiciju i običaje koji su nam ostali od predaka – rekao je Bogdan. – Sutra ćemo svečano uneti badnjak u Gradsku kuću i poželeti sreću i zdravlje svim zaposlenima. Imaćemo badnjak ispred oba hrama u Kikindi, a zatim očekujemo sve sugrađane da dođu da korinđaju u Gradskoj kući, da ih darujemo i poželimo im sreću i zdravlje u novoj godini. Ovo je prilika da se setimo koliko je važno da budemo jedinstveni, da čuvamo jedni druge. Svima želim da ove praznike provedu u miru i blagostanju sa svojim porodicama.

Božićne i koledarske, svetovne i duhovne pesme, „Gusle“ su drugi put izvele u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a sama priprema koncerta trajala je godinu dana.

– Pevanju je prethodio istraživački rad, a zatim smo uvežbavali sa grupom. Pesme su u troglasu, četvoroglasu, ima antifonih, to su koledarske i božićne pesme iz čitave Srbije i iz krajeva u kojima žive Srbi – iz Rumunije, BiH i Hrvatske. Takođe, večeras promovišemo treći audio kompakt-disk naše Ženske pevačke grupe i hora „Kornelije Stanković”. Takođe, Muška pevačka grupa je snimila koledarske napeve iz Banata koji se nisu pevali najmanje sto godina i koje smo uradili prema zapisima iz aradske županije, iz 1912. godine – rekao je umetnički rukovodilac „Gusala“ Igor Popov.

Vernicima je o Badnjem danu i Božiću besedio starešina Hrama, protojerej Boban Petrović. On je podsetio na značenje i simbole Badnjeg dana i Božića.

– U starim vremenima, kada korinđaši pokucaju na vrata, gazda je prvo pitao da li znaju Roždestvo. Tek kada bi dokazali da znaju, mogli su da korinđaju – rekao je protojerej Petrović. – Korinđaši su simbol anđela, onih koji su, iznad pećine gde se rodio Hristos, pastirima u polju najavljivali njegovo rođenje božanskim rečima „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir i dobra volja među ljudima“.  Kada vam korinđaši sutra zakucaju na vrata, pružite im bar lepu reč. Božić ima najviše običaja jer je najradosniji praznik. Važno je da sutra naši domovi budu ukrašeni badnjacima i slamom – simbolom jasala u koje je bio položen Bogomladenac Isus.

Protojerej Petrović podsetio je da će sutra, na Badnji dan, svečana povorka sa badnjakom proći ulicama grada. Ispred oba hrama osveštavanje, paljenje i deljenje badnjaka počeće u 15 sati.