Друштво

tera kamp 5

Studenti vajarstva završnih godina akademija u Rijeci, Osijeku, Cetinju, Novom Sadu i Beogradu, borave u Kikindi na Internacionalnom kampu Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“. Studentski program u Ateljeu Centra sprovodi se već 15 godina, ovog maja sa značajnom novinom.

– Naš cilj je da, kroz ovaj, pratimo buduće umetnike – kaže Aleksandar Lipovan, menadžer međunarodne saradnje. – Pored postojećih, planiramo da ostvarimo kontakte sa umetničkim akademijama u čitavom regionu, da stvorimo umetničko zajedništvo, mesto na kojem studenti sarađuju i razmenjuju iskustva. Ove godine, pored praktičnog rada, uvodimo i teoretsku nastavu. Predavači su profesori koji su doveli svoje studente i profesor sa univerziteta u Lionu, Bernard Ridiger, koji je prošle godine bio kod nas na Simpozijumu.

Lipovan dodaje da je, zahvaljujući ugovorima potpisanim sa umetničkim akademijama, „Tera“ nastavna baza za stručnu praksu vajanja skulptura u terakoti.

Jedan od predavača, profesor Ridiger, stigao je, ovoga puta, iz Novog Sada gde, na Akademiji umetnosti, učestvuje u programu razmene.

– Vratio sam se u Kikindu, pre svega jer sam povezan sa ovim mestom. Ovde se radi sa glinom sa ovog područja. Ta veza sa zemljom mi je veoma važna. Takođe, završiću skultpuru koju sam započeo prošle godine – kaže profesor Ridiger.

Glinu sa kikindskog tla istražuje i sa njom radi 30 studenata. Jelena Pavićević Marković pohađa drugu godinu master studija na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju.

– Ovde nastavljam svoj ciklus radova koji sam započela u Crnoj Gori. Skulpture simbolišu hramove mojih emocija i unutrašnjeg sadržaja. Već sam bila ovde pre deset godina, veoma sam zadovoljna i profesionalno ispunjena. Ljudi su vrlo gostoljubivi – kaže Jelena.

Uslovi za rad i prijem ostavili su vrlo lep utisak i na Saru Klešin iz Rijeke, studentkinju treće godine.

– Radim na organskoj formi, počela sam sa skicom koju menjam kako to glina zahteva. Prvi put sam ovde i jako sam zadovoljna prostorom, ljudima, sviđa mi se grad. Mnogo smo kolega upoznali i pomažemo jedni drugima. Ova glina je malo drukčija od one sa kojom radimo na Akademiji, dosta je masnija, ali je bolja i prirodnija za rad.

Sa Cetinja je stigao i Vukašin Tanjević, student treće godine.

– Još je lepše nego što smo očekivali. Ovde su bolji uslovi za rad sa glinom nego na akademiji. Istražujem materijal i njegovu statiku, uradio sam dve skulpture – kaže Vukašin.

Nikša Borovac je na prvoj godini mastera Akademije umjetnosti i kulture u Osijeku.

– Radim sa glinom već 10 godina, ali prvi put sa ovom vrstom. Veoma je čvrsta i ugodna za rad – kaže Nikša. – Obuzet sam motivom ruke, ovde sam izradio kompoziciju elemenata, da vidim kako funkcionišu zajedno.

Internacionalni studentski kamp održava se od 8. do 18. maja. U izuzetnom prostoru Ateljea, potpuno prilagođenom potrebama umetnika i njihovom stvaranju, studenti su na svom umetničkom putu ucrtali još jednu važnu tačku i mesto kojem će se, verujemo, rado vraćati.

P1160587

U organizaciji Saveza za cerebralnu i dečiju paralizu Vojvodine “Suncokret“, u Ateljeu Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ danas je održana kreativna radnookupaciona radionica.

Zahvaljujući saradnji sa Centrom „Tera“, članovi udruženja obolelih od cerebralne i dečije paralize iz čitave Vojvodine, već 25 godina dolaze na ovu terapeutsku aktivnost.

– Veoma smo lepo prihvaćeni ovde, vrlo smo zadovoljni i zahvalni zaposlenima u „Teri“ jer nas podržavaju i omogućavaju sve što nam je potrebno – kaže Ivan Zarić, predsednik Društva invalida za cerebralnu i dečiju paralizu u Kikindi, domaćina radionice.

Vajarska radionica deo je programskih aktivnosti Saveza „Suncokret“ i odvija se pod pokroviteljstvom Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja. Za današnje kreativno druženje u „Teri“ prijavila su se udruženja iz Novog Sada, Titela, Sombora, Zrenjanina, Kovina, Kule, Apatina, Pančeva, Subotice i  Sremske Mitrovice.

– Iako je radionica veoma korisna za članove, nažalost prisustvuju joj samo oni koji su u mogućnosti da putuju. Rad sa glinom ima izuzetan terapeutski efekat, razvija i moždane i motoričke funkcije i umiruje – ističe Drago Ilić, predsednik Saveza „Suncokret“.

Kada su u pitanju aktivnosti osoba sa invaliditetom, obično se polazi od toga čime one ne mogu da se bave, umesto da se razmišlja o kapacitetima koje oni mogu da razvijaju, smatra Ružica Garunović, zamenica predsednika „Suncokreta“.

– Pored motoričkih, razvijamo i kreativne sposobnosti. U svojim lokalnim organizacijama imamo i likovne i radionice ručnih radova i dekupaža. Na nivou Saveza, osim na ovoj radionici, učestvujemo i na „Testenijadi“ u Titelu, na takmičenju u pevanju u Apatinu i na Danima starih zanata u Subotici – kaže Ružica Garunović.

Današnje druženje, uz svesrdnu pomoć vajara iz „Tere“, ponovo je donelo radost susretanja članova invalidskih udruženja i uspomene u vidu novih radova od gline.

viber_slika_2023-05-12_14-01-42-708

Na godišnjicu rođenja Florens Najtingejl, britanske medicinske sestre, začetnice modernog sestrinstva kao priznate profesije, 12. maja obeležava se  Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica. U organizaciji Udruženja zdravstvenih radnika Kikinde, ovaj dan obeležen je dodelom plakete, povelja i zahvalnica najistaknutijim medicinskim radnicima Doma zdravlja i Opšte bolnice.

Plaketa je pripala medicinskom tehničaru zaposlenom u Bolnici, Milanu Dapčeviću, koji ce, iako je osoba sa invaliditetom, posebno istakao za vreme pandemije korona virusa.

Poveljama  su nagrađene Jelena Kubet, viša medicinska sestra na Infektivnom odeljenju, Milana Perić, glavna sestra Odeljenja za prijem i zbrinjavanje urgentnih stanja, i Anamarija Kiralj, glavna sestra Opšte službe Doma zdravlja. Povelja je, posthumno, dodeljena i nedavno preminuloj medicinskoj sestri Tanji Milošević.

-Zaposlena sam već 16 godina i na odeljenju na kom radim svakodnevno ima puno izazova, a najvažnije je da svi pacijenti budu zbrinuti na pravi način. Hvala svima koji su me predložili za nagradu – rekla je Milana Perić.

Ana Marija Kiralj je medicinska sestra 28 godina i kaže da bi ponovo izabrala ovaj poziv.

-Ne možete ga raditi ukoliko niste humani i ne želite da pomognete ljudima, a najvažnije je da sa pacijentima ostvarite dobar odnos. Posao medicinske sestre je privilegija, ali nosi i ogromnu odgovornost  – istakla je Anamarija Kiralj.

Savez zdravstvenih radnika Kikinde ima oko 300 članova. Njihov cilj je da se bave unapređenjem struke i napredovanjem svakog pojedinca, podsetila Neda Butulija, predsednica. Međunarodni dan medicinskih sestara, tehničara i babica ove godine obeležava se pod sloganom „Naše medicinske sestre – naša budućnost“.

maturantska parada

Tradicionalni ples maturanata na trgu održaće se u petak, 19. maja, u 12 sati.

U dogovoru sa predstavnicima đačkih parlamenata četiri kikindske srednje škole, kao njihovim direktorima, doneta je zajednička odluka da se ovogodišnja Maturantska parada – ples maturanata održi u punom obimu.

Slogan ovogodišnjeg plesa će biti: “Maturanti Kikinde plešu u slavu radosti, ljubavi i života!”

Kako je navedeno u saopštenju organizatora, Kulturnog centra Kikinda, plesu će prethoditi minut ćutanja za sve nastradale u tragedijama koje su zadesile našu zemlju u prethodnom periodu.

viber_slika_2023-05-11_21-24-17-674

Centar za pružanje usluga socijalne zaštite je, u saradnji sa Humanitarnim Teatrom „Gusani u magli“, pripremio inkluzivnu predstavu pod nazivom „Vulkanizerska drama“. Premijera je izvedena sinoć, u Dečijem pozorištu „Lane“.

– Predstava je početak akcije prikupljanja novca za sublimacioni štampač koji nam je potreban za aktivnosti u Centru. Ideja je da je izvedemo više puta – rekla je Nikoleta Pavlov, v.d. direktor Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

U „Vulkanizerskoj drami“, za koju su tekst napisali korisnici Centra, nastupaju četiri članice glumačke radionice „Gusana u magli“ i 12 korisnika Dnevnog boravka Centra.

– Nije mi ovo prva uloga, učestvujem u recitatorskim i glumačkim nastupima u našem Centru. Srećna sam i volim to da radim. Pozivam sve da dođu da gledaju našu predstavu – rekla je Svetlana Kalinov.

Marija Buter iz Teatra „Gusani u magli“ kaže da je rad sa korisnicima Dnevnog boravka bio lepo iskustvo.

– Predstava govori o tome da smo svi isti, da svi treba da pomažemo jedni drugima. Rad je bio divan, svi su veoma dragi i talentovani i veoma emotivni. Brzo su nas prihvatili, kao i mi njih, i bilo je lako raditi – kaže Marija.

Premijeri su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Snaga svake zajednice ogleda se u tome koliko brine o najosetljivijim kategorijama stanovništva. Upravo ova predstava je potvrda toga da smo humano društvo i da prihvatamo različitosti – rekla je Melita Gombar. – Inkluzivne predstave su značajne jer svaki pojedinac, bez obzira na svoje sposobnosti i mogućnosti, ima priliku da uživa u umetnosti. Nadamo se da je inicijativa korisnika Centra i članova „Gusana u magli“ samo početak i da će se, i sa drugim ustanovama i organizacijama, veze uspostaviti i intenzivirati i Grad će to podržati.

Lepa saradnja Centra i Humanitarnog teatra nije prva i nastaviće se i ubuduće. Novim termini izvođenja „Vulkanizerske drame“ još nisu utvrđeni, ali će, svakako, svako igranje doneti mnogo radosti i učesnicima i publici, onako kako je to bilo na sinoćnjoj premijeri.

Dan Muzičke 4

Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ je, koncertom učenika, obeležila Dan škole. Čitava godina je u znaku sedamdesetogodišnjice osnivanja koja će biti obeležena polovinom septembra, istakla je direktorica, Margita Detari.

– Već po tradiciji, na koncertu su nastupili učenici od prvog do šestog razreda, sa svih odseka. Raduje me što se uveliko pripremamo za prijem novih đaka, tako da, već 24. maja, organizujemo proveru muzičkih sposobnosti. Imamo osam odseka, a nadamo se da ćemo, od septembra, moći da se pohvalimo da naši đaci uče da sviraju i saksofon. Čekamo samo potvrdu nadležnog Ministarstva – rekla je Margita Detari.

Povodom Dana škole, izdat je i časopis pod nazivom „Od DO do DO“.

– Kao simbol prošlih vremena, izdajemo časopis. U Kikindi je, sa osnivanjem Pevačkog društva „Gusle“, objavljen prvi muzički časopis u Srbiji, „Gudalo“.

U planu je da se, do kraja godine, postave gromboran i ograda oko Škole.

– Za ove radove imamo podršku Grada, koja nam puno znači – dodala je Margita Detari.

Na konkursima koje su raspisali Pokrajina i Republika aplicirano je za zvučnu izolaciju, za harmoniku dugmetaru, kao i za obnovu dela nameštaja u školi.

Međunarodni dan fizičke aktivnosti. Najmlađi i najstariji Kikinđani pohrlili na Staro jezero

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je danas i na kikindskom Starom jezeru, a učestvovao je veliki broja najmlađih, ali i najstarijih sugrađana.

Prisutni su bili predstavnici Doma zdravlja, Zavoda za javno zdravlje, Crvenog krsta, Udruženja Sport za sve, Sportskog joga udruženja Sunce, Plesne škole Dance N Soul, Odreda izviđača „Proka Sredojev Plavi”, đaci prvaci iz OŠ „Vuk Karadžić”, deca predškolci, Udruženje penzionera Sunčana jesen, ADZNM Gusle, Saveta za zdravlje i Turističke organizacije Grada Kikinde.

Dr Branislav Hačko mr sci med, specijilista socijalne medicine, iz kikindskog Zavoda za javno zdravlje poručuio je da je slogan ove manifestacije „Kretanjem do zdravlja”.

– Svaka fizička aktivnost duža od 150 minuta raspoređenih u pet dana, smatra se poželjnom aktivnošću. Nažalost, mišići su zaboravljni organ, to pokazuju istraživanja i studije iz 2022. godine prema kojima čak 40 odsto stanovništva Srbije nije ni minimalno aktivno, a žene u tome prednjače više od muškaraca. Zato mi poručujemo, naročito starijoj populaciji od 65 godina i više, da se pokrene i tako prventivno deluje na čitav niz bolesti, od šećerne, preko nekih oblika karcinoma, mentalnog zdravlja… – rekao je dr Hačko.

Jasmina Milankov, v.d. direktorice Turističke organizacije Grada Kikinde, dodala je:

– Želimo da apelujemo da je fizička aktivnost neophodna svima od najmlađih do penzionera, a ovde na Starom jezeru osim toga mladima ćemo pokazati, a starije podsetiti i na neke zaboravljene igre od pre tri ili četiri decenije, poput lastša i neka bije.

1200px-Handcuffs01_2003-06-02

Po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi, zrenjaninska policija  uhapsila je A. S. (19) iz okoline Nove Crnje zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje panike i nereda.

A. S. se sumnjiči da je, preko mobilne aplikacije,  u grupi svog razreda,  postavio svoj crtež učionice sa krvavim likovima koji leže pored klupa, dok jedan drži predmet sličan pištolju, što je uznemirilo učenike i njihove roditelje.

A. S. je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi, prenosi RTV.

Roll up 1

Agencija za bezbednost saobraćaja i ove godine realizuje kampanju pod nazivom „Na maturu bez automobila“. Kampanja se sprovodi u periodu završetka školske godine za maturante srednjih škola, odnosno pre održavanja maturskih proslava.

Kampanju su, 2014. godine pokrenuli nastavnici i učenici Politehničke škole u Kragujevcu posle stradanja grupe maturanata iz ovog grada u saobraćajnoj nesreći, po povratku sa maturske večeri.

Agencija za bezbednost saobraćaja priključila se kao partner i akcija se sprovodi na teritoriji čitave države.

Na maturu ne treba ići kolima odnosno voziti već, zbog očekivane konzumacije alkohola, koristiti usluge taksi prevoznika ili pomoć roditelja i prijatelja, navode u Agenciji i apeluju na sve roditelje, škole, predstavnike lokalnih samouprava i vršnjake, da se priključe ovoj inicijativi.

Oružje

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije pozivaju građane koji poseduju neregistrovano oružje da ga od danas, 8. maja, do 8. juna ove godine, predaju najbližoj policijskoj stanici.

Građani koji, tokom ovog perioda, predaju neregistrovano oružje, neće krivično odgovarati, niti snositi bilo kakve posledice, a ne moraju dokazivati ni poreklo oružja, rekla je Jelena Lakićević, načelnik Odeljenja za oružje iz Uprave za upravne poslove, MUP-a.

„Pozivamo građane koji poseduju nelegalno oružje da se odazovu ovom pozivu, obrate najbližoj policijskoj stanici i predaju oružje za koje nemaju isprave o oružju“, poručila je Lakićevićeva i precizirala da se poziv odnosi na sve vrste oružja, automatsko kao i svako drugo oružje, minsko-eksplozivna sredstva, delove za oružje i municiju koju su protivpravno držali.

„Ujedno, Ministarstvo unutrašnjih poslova poziva i one građane koji nisu predali policijskim stanicama na čuvanje oružje nakon smrti vlasnika, da to sada i urade“, istakla je Jelena Lakićević.

Oružje u nelegalnom posedu građani u navedenom periodu, bez ikakvih posledica, mogu predati svakog dana, od 7 do 19 sati.