Друштво

ribokradice

Tokom prethodna dva meseca, ribočuvari JVP „Vode Vojvodine“ su prilikom redovnih i vanrednih kontrola delova ribarskih područja Srem, Banat i Bačka, koji su pod ingerencijom tog preduzeća, pronašli i zaplenili više od 15.000 metara mreža korišćenih u nezakonitom ribolovu, desetak samolovnih alata i šest gumenih čamaca.

Podneto je 10 prekršajnih prijava protiv lica zatečenih u nelegalnom ribolovu, dok je protiv dva lica, koja su prilikom ribokrađe koristila elektroaparat, podneta krivična prijava od strane MUP-a.

Prijave su podnete i protiv lica koja su u jednoj od skorašnjih akcija Ribočuvarske službe, na Kikindskom kanalu između Kikinde i Novog Miloševa, bežeći sa lica mesta za sobom ostavili kompletan ribolovni alat i automobil prepun ukradene ribe.

Efikasnom akcijom pripadnika Policijske uprave Zrenjanin, stanice Novi Bečej, a na osnovu dostavljenih podataka od strane ribočuvara, počinioci su pronađeni i privedeni nadležnim organima. Protiv njih će biti podneta krivična prijava za nezakonit ribolov, kao i prijava za falsifikovanje isprava pred nadležnim tužilaštvom.

JVP „Vode Vojvodine“ saopštilo je da se pridružuje podnesenoj krivičnoj prijavi, a biće podnet i odštetni zahtev za naknadu štete nanetu ribljem fondu.

(foto: JVP Vode Vojvodine)

IMG-e0a43d31007ebf2714d9c5be9c63ed76-V

Turska Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju „Tika“ u saradnji sa Ministarstvom državne uprave i lokalne samouprave i ambasadom Turske obezbedila je vrednu donaciju za Opštu bolnicu u Kikindi, ali i za zdravstvene ustanove u Bosilegradu i Bujanovcu. Ministar dr Aleksandar Martinović, koji je bio domaćin skupa, rekao je da je ovo još jedan dokaz da je saradnja dve zemlje partnerska i u stalnom usponu.

-Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprava prvi put je uspostavilo stratešku saradnju sa Republikom Turskom, na šta smo ponosni. Tokom susreta sa ambasadorom, krajem godine, zaključili smo da su bilateralni odnosi naših zemalja na najvišem nivou, što je rezultat uzajamnog poštovanja, razumevanja i ličnih prijateljskih odnosa predsednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Turske Redžepa Tajpa Erdogana. Srbija je u protekloj deceniji doživela procvat, najbrže se razvija u regionu i u nju se najviše investira. Ovo je prilika da se zahvalimo vladi Republike Turske što doprinosi našem razvoju i dodatno pomaže unapređenju kvaliteta života naših građana – istakao je dr Martinović i napomenuo da je siguran da će se još sličnih projekata realizovati u narednom periodu.

Donacija predstavlja suštinsku podršku za unapređenje kvaliteta zdravstva u lokalnim zajednicama, a donatorski sertifikat  gradonačelniku Nikoli Lukaču uručio je ambasador Turske u Srbiji Hami Aksoj.

-Pre tri meseca imali smo sastanak sa ministrom Aleksandrom Martinovićem. Zahteve koji su nam upućeni uspeli smo da realizujemo u kratkom roku tako da je obezbeđena oprema i vozila za unapređenje sistema zdravstvene zaštite u Bosilegradu, Bujanovcu i Kikindi – naveo je Hami Aksoj.

Svima koji su pomogli da Kikinda dobije tri nova inkubatora koji će puno značiti tek rođenim sugrađanima, naročito onima koji su na svet došli pre vremena, zahvalio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Nova oprema poboljšaće zdravstvenu negu, a u cilju sprovođenja politike predsednika Aleksandra Vučića i svih nas, da je porodica najvažnija, da nam se deca rađaju i da nas bude još više – rekao je Nikola Lukač.

Dr Biljana Plemić, pedijatar neonatolog, načelnica Odeljenja neonatologije dodala je da je od ukupnog broja novorođenčadi na godišnjem nivou, četrdesetak prevremeno rođeno odnosno od četiri do deset odsto.

-Inkubatori će služiti i za zbrinjavanje beba koje su kritično obolele, ali i novorođenčad sa malom telesnom težinom. Tako ćemo im omogućiti stabilizaciju i inicijalno zbrinjavanje. Postojeća tri inkubatora, koje imamo su iz devedesetih godina. Sada smo dobili tri nova i nedavno dva tako da će ih biti ukupno osam – navela je dr Plemić.

Donacija je vredna oko dva miliona dinara i od posebnog je značaja.

-Beskrajno smo zahvalni Ministarstvu za državnu upravu i lokalnu samoupravu što su nas prepoznali kao Bolnicu u koju vredi ulagati. Od posebnog značaja je deo koji se odnosi na prevremeno rođene bebe jer to povećava šansu da se ona razvijaju u pravom smeru – rekla je v.d. direktorica Opšte bolnice dr Vesna Tomin.

Događaju, upriličenom u Palati Srbija, prisustvovao je i načelnik Severnobanatskog okruga Miroslav Dučić.

ritejl-3

Teren na kom će se nalaziti budući ritejl park u Mikronaselju, na uglu ulica Mihajla Pupina i Jovana Jovanovića Zmaja, ograđen je i počelo je rušenje temelja zgrade čija je izgradnja započeta pre više od dve decenije, ali nikada nije odmakla.

Moderan ritejl park, kako je najavljeno, imaće 14 maloprodajnih objekata, dečije igralište, kafić i prostrani parking, a posao će ovde pronaći između 50 i 100 sugrađana.
Ugovor o prodaji gradskog zemljišta za izgradnju ritejl parka „Nest“ potpisan je 27. juna prošle godine. Mesec dana nakon toga investitor „RC Europe” dobio je građevinsku dozvolu za izgradnju objekta površine 5.332,64 kvadrata.
U izgradnju će biti investirano više od šest miliona evra, a u novoizgrađeni ritejl park useliće se domaći i strani zakupci koji prodaju hranu, garderobu, obuću, igračke…

Planirani rok otvaranja je kraj 2024. godine.

Za očekivati je da će ritejl park pored kupaca iz Kikinde i okoline, privuće i potrošače iz susedne Rumunije koji, zbog blizine, istorijskih i prijateljskih veza, rado i često dolaze na sever našeg dela Banata.

Češka kompanija „RC Europe” u našoj državi prisutna je od 2014. godine. Ritejl parkove izgradili su u Vršcu, Kraljevu, Obrenovcu i Užicu.

stitna-zlezda

Veoma veliki broj građana odazvao se preventivnim pregledima štitaste žlezde koji su juče organizovani u Opštoj bolnici. Za preglede nisu bili potrebni uputi i bili su namenjeni onima koji već nemaju dijagnostifikovano oboljenje tiroidne žlezde.

– Ultrazvučni pregled štitaste žlezde obavila su 82 pacijenta i kod njih 43 utvrđena su određena patološka stanja, pa su upućeni na dalje preglede. Njih 58 nije stiglo na snimanje i oni će biti pozvani u Bolnicu da im se uradi ultrazvučni pregled – rekla je za Kikindski portal Aleksandra Jovanov, koordinator za odnose s javnošću ove ustanove.

Jovanova dodaje i da je laboratorijska analiza hormona štitaste žlezde urađena za 113 pacijenata i, takođe, jedan broj zainteresovanih nije juče uspeo da to da učini, pa će i oni, narednih dana, dobiti mogućnost da provere hormone u krvi.

a5a40359-8a99-4e57-9867-42e679779f53

Uprava za kapitalna ulaganja AP Vojvodine i Opštine Čoka  zajednički  finansiraju izgradnju mosta na reci Zlatici prema Adi. Novi most strateški je značajan ne samo za ovu opštinu već i za ceo Severnobanatski okrug. Posao se odvija prema planu i glavni nosači su montirani prošle nedelje, što je i pre ugovorene dinamike istakao je Srđan Popović, odgovorni izvođač radova.

-U toku je priprema kolovozne konstrukcije samog mosta i propusta dužine 25 metara. Radi se i na pristupnim saobraćajnicama sa obe strane obale reke Zlatice. Vreme nam ide na ruku, tako da očekujem da ćemo posao završiti pre ugovorenog roka – dodao je Popović.

Most je jedinstveno rešenje za putnu infrastrukturu Čoke. Tokom izgradnje, put će se proširiti šest metara, dužina mosta biće 35, a širina 11,20 metara. Novi most gradi se pored starog, tačnije na  na izlazu iz Padeja, na reci Zlatici, navela je Stana Đember, predsednica Opštine Čoka.

-Izgradnja mosta je od strateškog značaja. Od kada je otvoren most na reci Tisi u Adi, pre više od decenije, urađeni su pristupni putevi za koje nije završena administracija i Banat je ostao odsečen. Preko mosta koji je bio put ka skeli koja je povezivala Banat i Bačku nije mogao da se odvija teretni saobraćaj. Zbog povećane  frekvencije saobraćaja sadašnji, stari, most u Padeju na reci Zlatici je ugrožen.  Od 2016. godine počeli smo da rešavamo ovaj problem mosta koji je među najvećim kapitalnim investicijama u Čoki – kaže Stana Đember.

Novi most doprineće da se reši višegodišnja crna tačka u saobraćaju na putu između Padeja i Čoke.

-Izgubljeni život nema cenu. Problem je predstavljala i signalizacija jer put prema Adi nema upotrebnu dozvolu. Na svoju odgovornost postavili smo saobraćajnu signalizaciju kako bi prevenirali saobraćajne nezgode. Izgradnja je pravi put da dobijemo most 21. veka i zaštitimo  sve učesnike u saobraćaju, ali i da omogućimo teretnim kamionima da nesmetano prolaze – dodala je predsednica Opštine Čoka.

Glavni izvođač radova je firma „SP inženjering“, a troškovi se kreću u granicama ugovorene vrednosti.

A.Đ.

GUSCIJA-MAST

Janoš Kihut iz Temerina ne propušta nijedno Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova u Mokrinu. Svake godine iskoristi priliku da domaćinima i gostima ponudi guščiju mast, ali i sušeno meso od pernatih životinja koje sam proizvodi.

-Imamo porodičnu farmu gusaka i već tri decenije smo u ovom poslu. Matično jato koje posedujemo broji 300 komada gusaka i gusana. Sami ležemo guščiće i deo prodajemo, a deo ostavljamo da obnovimo jato na farmi – saznajemo od Kihuta.

Od jedne životinja dobija se pola kilograma masti. Potražnja za ovim narodnim lekom je velika.

-Od Beograda, Kruševca do Subotice, traži se guščija mast. Možemo da prodamo pet puta više u odnosu na ono što proizvedemo. U Beogradu se mast kupuje na veliko. Cena za kilogram je 2.400 dinara – napominje naš sagovornik.

Guščija mast je stari narodni lek, koji se u srpskoj narodnoj medicini najviše koristio za lečenje plućnih bolesti. U nekim delovima sveta i danas se tuberkuloza leči ovom mašću. Guščija mast je odlično pomoćno lekovito sredstvo.

-Posebno je dobra za lečenje upale pluća, ali i u oporavku kod onih koji su preležali ovu bolest. Odlična je i za pušače kojima su pluća od nikotina kao i za kožna oboljenja. Čisti kompletan organizam – saznajemo od Janoša Kihuta.

U ekspanziji zdrave ishrane i meso je sve traženije. Izvor je korisnih elemenata kao što su gvožđe, cink, bakar, mangan, selen, sadrži i kalijum, magnezijum, fosfor, natrijum i kalcijum, ali i mnogih vitamina.

Guske su uvezene iz Mađarske i tovne su. Zahtevne su za odgoj, a kako brzo rastu potreban im je adekvatan prostor gde će boraviti. Retko kada su puštene jer nema čistih izvora vode. Najveći neprijatelj im je, saznajemo od Janoša, voda puna bakterija od koje obole. Zato je iskopao bunar sa kojima ih poji.

A.Đ.

 

Gimnazija 2

Povodom stogodišnjice od odlaska velikog pesnika Gimnazija „Dušan Vasiljev“ raspisuje literarni konkurs za najbolje prozne i poetske radove gimnazijalaca. Teme su:

  1. Dajte meni još samo šaku zraka i malo bele jutarnje rose
  2. Stih iz poezije Dušana Vasiljeva po izboru učenika kao naslov rada

Autori mogu da učestvuju sa po jednim radom. Radove slati na mejl adresu škole gimnazijaki@mts.rs u digitalnom formatu (pdf, docx) najkasnije do petka, 15. marta do 18 časova.

U radovima je neophodno navesti ime i prezime učenika, školu, razred i odeljenje, kao i ime profesora-mentora. Prilikom formatiranja teksta potrebno je izabrati veličinu stranice A4, veličinu slova 12pt, font Times New Roman i prored 1.5. Dužina proznog rada ne bi trebalo da prelazi dve stranice ovako kucanog teksta.

Radove će pregledati stručni žiri i dodeliti prvu, drugu i treću nagradu. Nagrađeni učenici će svoje radove prezentovati na Svečanoj akademiji koja će biti organizovana 27. marta.

rodjendan

Svake četvrte godine rođendan slave bebe rođene 29. februara i to ih čini posebnim. “Prestupni slavljenici” mogu da biraju kada će proslaviti dan svog rođenja, ali i da se igraju sa tim koliko godina imaju po rođendanima, a koliko oduzimanjem godine rođenja.

Olivera Latinović iz Nakova, sugrađanima poznata po tome što je vlasnica farme, takođe je rođena prestupne, 1972. godine, 29. februara. Ove godine proslavlja 52. rođendan, a prema datumu rođenja napunila je tek 13 godina.

– Svake godine slavim rođendan i volim taj dan. Prednost je u tome što mogu da biram da li će to biti 28. februar ili 1. mart. Naravno, kada je godina prestupna trudim se da ga obeležim baš 29. februara s obzirom na to da svake četiri godine imam mogućnost da ga slavim baš na datum kada sam rođena. Kada sam bila mlađa u školi su me zadirkivali kako nemam rođendan. U ovim, ozbiljnim godinama, dan rođenja proslavim sa prijateljima i najužom porodicom – kaže Olivera.

Naša sugrađanka, glumica Marija Ostojić, takođe je rođena ovog posebnog datuma. Kako kaže, slavi ga samo u prestupnim godinama.

– Drukčije mi nema smisla, jer zapravo, u godinama koje nisu prestupne, ja rođendan nemam i bližnji su i navikli da mi ne čestitaju – priča Marija. – Bilo je zanimljivih pokušaja da mi se jave tačno u ponoć između 28. februara i 1. marta, ali je besmisleno jer to i dalje nije datum mog rođenja. Lepo je, i uvek me obraduje što me se, prestupne godine, na taj datum, sete i ljudi koji su odavno otišli iz mog rodnog Mokrina, iz Kikinde i iz Srbije. Pozovu me i čestitaju, ma gde da su i to me čini srećnom. Ranijih godina pravi rođendan proslavljala sam i u krugu prijatelja, izlazili smo na večeru, sada je izlazak rezervisan samo za mog partnera Vinćenca i mene.

Na ovaj datum rođeni su: Papa Pavle Treći, Ašer, glumci Džos Ekland, Denis Farina i Piter Sanavino. Prema statistikama, na prestupni dan rođeno je oko četiri miliona ljudi.

Prestupna godina nastupa svake godine koja je deljiva sa četiri, osim na onu koja je deljiva sa sto. Tako je ova 2024. prestupna, a pre toga: 2020, 2016, 2012… Međutim, godine koje su deljive sa sto mogu biti prestupne samo ako su deljive i sa 400. Zato su 1600. i 2000. bile prestupne, ali 1700. i 1900. nisu.

Redak gost u kalendaru

Rimski Senat je, 44. godine p.n.e, doneo odluku da mesec Quintilis u čast Cezara, dobije naziv Julius (jul), a 8. godine i Sextilis je promenio ime u Augustus (avgust), po Cezarovom usvojenom sinu i nasledniku Oktavijanu Avgustu. Mali problem je bio sto je Avgustov mesec imao samo 30 dana, a jul 31. Čitava stvar je rešena tako što je od februara oduzet jedan dan i dodat avgustu.

Prema profesoru astronomije na Hamlin univerzitetu, Benu Goldu, Rimljani ionako nisu previše voleli februar. Zvali su ga mesec ostataka koji su jedva čekali da prođe.

Inače, ovaj dan se dodaje februaru kako bi se uskladila kalendarska sezona sa solarnom. Vreme koje Zemlji treba da obiđe Sunce iznosi 365,25 dana.

– Da nismo dodali jedan dan februaru svake četiri godine, za 750 godina, najhladnije razdoblje imali bismo u junu – ispričao je Daniel Braun iz Škole za nauku i tehnologiju na britanskom Notingem Trent univerzitetu.

Danas žene prose muškarce

Za ovaj dan vezane su i legende i običaji. Prema irskoj legendi, sveta Brigita se nagodila sa svetim Patrikom da žene na prestupni dan mogu da zaprose muškarce, a ne obrnuto, dakle, svake četiri godine. Veruje se da su to uveli kako bi malo izbalansirali tradicionalne uloge muškaraca i žena.

U nekim evropskim zemljama, ako muškarac odbije ženu koja ga je zaprosila na današnji dan, mora da joj kupi 12 pari rukavica. To je simboličan prikaz da žena sakrije sramotu što nema verenički prsten.

Grci smatraju da je loša sreća venčati se u prestupnoj godini, a takvo narodno verovanje postoji i u našoj zemlji, dok u Škotskoj nije dobar znak ako se rodiš 29. februara.

A. Đ. i S. V. O.

 

 

1709104976127

Rok za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na  subvencije od 18.000 dinara po hektaru produžen je do 1. aprila. Razlog tome je što nisu sve parcele, koje su poljoprivrednici dodavali u svoje gazdinstvo, odobrene, ali i da svi koji imaju pravo podnesu zahtev, istakla je Mirjana Tomić, savetodavac Poljoprivredne stručne službe.

– Pre podnošenja zahteva za podsticaje po hektaru biljne proizvodnje u elektronskom Registru poljoprivrednih gazdinstava, eRPG, poljoprivrednici treba da urede podatke o površinama i biljnim kulturama na parcelama i da obnove registraciju poljoprivrednog gazdinstva. Svako ko ima računar ili pametni telefon može zahtev sam da podnese ukoliko zna šta će sejati na kojoj parceli. Za podnošenje zahteva za subvencije za ovu meru nije potrebno posedovanje fiskalnih isečaka odnosno računa. Na raspolaganju smo poljoprivrednicima i najviše nam dolaze oni čiji dodatni ugovori o zakupu još nisu prihvaćeni od strane Uprave za agrarna plaćanja. Registracija novih gazdinstava trenutno stvara najviše problema. Naime, poljoprivrednici koji su gazdinstva registrovali u avgustu, septembru, oktobru nemaju nikakva rešenja. Tada šaljemo mejl nadležnoj Upravi koja ažurira podatke   – precizira Mirjana Tomić.

Podsticaji se ostvaruju po površini biljne proizvodnje za zasejane, odnosno zasađene i prijavljene površine pod odgovarajućom biljnom kulturom, do najviše 100 hektara. Pravo imaju isključivo poljoprivredni proizvođači koji prijavljeno zemljište i obrađuju u svoje ime i za svoj račun, a subvencije neće moći da koriste vlasnici zemlje koji tu zemlju ne obrađuju, već je daju u zakup. Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu podneti zahtev za podsticaje na portalu ePodsticaji.

-Počelo je i podnošenje zahteva za akcizu za dizel gorivo. Kada na pumpi kupe gorivo neophodno je upisati broj poljoprivrednog gazdinstva. Ti računi su odmah vidljivi na platformi, tako da se zahtevi podnose zahtevi za povraćaj od 50 dinara za plaćenu litru dizela – kaže naša sagovornica.

Za zahtev za subvencije za nabavku sertifikovanog semena potrebno je da se na računu upiše broj gazdinstva.  Za proizvođače koji su u sistemu PDV-a upisuje se i jedinstveni matični broj.

-Račune treba čuvati do momenta raspisivanja javnog poziva za drugi deo subvencija. Naznake su da će to biti u junu, a povrat će biti maksimalno do 17.000 dinara po hektaru – zaključila je Mirjana Tomić.

A.Đ.

 

unicef

Dečiji fond Ujedinjenih nacija, UNICEF, ove godine će za postojeća razvojna savetovališta u Kikindi i još osam lokalnih samouprava obezbediti vozila kojima će stručnjaci redovno odlaziti u posete porodicama i deci. Te posete omogućiće da sva deca dobiju podršku i priliku za učenje, jer je porodično okruženje najprirodnije za svako dete, a roditelji se tako osnažuju da se oslanjanju na sopstvene snage i mogućnosti.

Podršku za rano prepoznavanje kašnjenja u razvoju i rane intervencije prošle godine dobilo 3.360 dece. Radi se i na proširenju mreže Razvojnih savetovališta u kojima timovi stručnjaka pružaju podršku deci sa kašnjenjem u razvoju i njihovim roditeljima.

Usluge porodično orijentisanih ranih intervencija zaživele su u čak 19 gradova i opština, dodaju iz Unicefa.

 

 

error: Content is protected !!