Друштво

VRTICI-UPIS

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” raspisala je konkurs za upis dece u jaslene i grupe od tri godine do polaska u školu za školsku 2024/2025. godinu. Prijem zahteva traje od 15. aprila do 15. maja.

-U jaslenu grupu upisuju se deca rođena 2024 i 2023. godine koja će od 1. septembra imati najmanje 12 meseci, u vrtićke grupe deca rođena 2022, 2021. i 2020. godine, dok se u pripremne predškolske grupe upisuju mališani rođeni od 1. marta 2019. do 28.februara 2020. godine. Zahtev za upis dece u vrtić sa potrebnom dokumentacijom podnosi roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik deteta elektronskim putem, putem eUprave, eVrtić ili lično u ulici Dositejeva 43, svakog radnog dana od 8 do 12 časova, kao i u svim seoskim vrtićima – saznajemo od direktorke PU „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić.

U 18 vrtića upisano je 1.600 dece i svi kapaciteti su popunjeni. Prednost prilikom upisa imaće mališani čija oba roditelja su u radnom odnosu, pre kriterijumima za utvrđivanje prioriteta koji su u skladu sa zakonom i propisima.

Zahtevi podneti posle konkursa i tokom radne 2025/2026. godine biće razmatrani naknadno.
Preliminarne liste upisane dece biće objavljene 2. juna na oglasnoj tabli po vrtićima i u zgradi Uprave. Rok za predaju prigovora je od 3. do 10 juna. Prigovor primljen van navedenog roka biće odbačen i neće se razmatrati, a podnosi se putem pošte ili lično u zgradi

Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“. Prigovorima će se razmatrati od 11. do 18. juna.
Direktor ustanove, nakon isteka roka za odlučivanje o prigovoru, objavljuje konačnu listu upisane dece u Ustanovu. Više informacija o upisu može se pronaći na sajtu predskolskakikinda.edu.rs .

A.Đ.

penzioneri-5

Prijava penzionera za dodelu paketa solidarne pomoći preko Saveza penzionera Srbije i Udruženja penzionera Srbije „Nezavisnost“, počela je 10. aprila i trajaće do 8. maja, saopštio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Ove godine je za pakete solidarne pomoći izdvojeno 180 miliona dinara, dok je u 2024. godini za ove namene bilo utrošeno 111 miliona dinara.

-Penzioneri sa teritorije našeg grada mogu da se prijave na javni poziv i da dobiju pomoć. Mi ćemo im izaći u susret i pomoći – istakao je predsednik udruženja penzionera Kikinde Milan Periz. – Za našu teritoriju biće opredeljeno 575 paketa solidarne pooći.

Osnovni kriterijum za dodelu paketa solidarne pomoći visina penzije, odnosno da penzija ne prelazi najniži iznos penzije za korisnike iz kategorije zaposlenih i samostalnih delatnosti, a koja u 2025. godini iznosi 27.711,33 dinara. Potrebno je da penzioneri, prilikom podnošenja prijave, ponesu poslednji penzijski ček, izveštaj iz banke, kao dokaz o visini penzije, a u slučaju da primaju i penziju iz inostranstva, čiju visinu dokumentuju izvodom banke, iznosi penzija u zbiru ne mogu biti veći od pomenute sume.

Komisije se, takođe, staraju o tome da svi penzioneri, pod istim uslovima, bez obzira na članstvo u penzionerskoj organizaciji, ostvare ovo pravo. Prilikom utvrđivanja rang-liste za dodelu solidarne pomoći prednost imaju samohrani korisnici ili korisnici u višečlanom domaćinstvu kome je jedini izvor prihoda penzija, koja ne prelazi najniži iznos penzije, a prioritet imaju i korisnici penzija stariji po godinama života.

Pravilnik o društvenom standardu propisuje da se solidarna pomoć dodeljuje korisnicima penzija u vidu jednobraznih, standardizovanih paketa, putem sprovođenja jedinstvene nabavke, a poslovi sprovođenja ove nabavke poveravaju se Savezu penzionera Srbije.

Rang-liste će biti objavljene na oglasnim tablama udruženja i odbora penzionera i filijala Fonda 9. maja.

 

A.Đ.

Vrtic-kiflice-(3)

U vrtiću „Poletarac“ u Kikindi mališani su uživali u nesvakidašnjem druženju, u danu koji je bio posvećen bakama. Na temu „Uloga bake u jednoj porodici“, vaspitači su, na kreativan način, animirali decu, a posebna gošća bila je baka Zorica Jović, bibliotekarka u biblioteci „Branko Ćopić“ u Banatskom Velikom Selu.

Druženje je započelo čitanjem bajki, a zatim su se deca, zajedno sa baka Zoricom, oprobala u mešenju kiflica. Uz igru i pesmu, deca su sa gošćom podelila radost susreta i novih iskustava.

Na kraju događaja, mališani su na poseban način izrazili svoju zahvalnost – poklonili su baki Zorici radove koje su sami nacrtali.

 

svetski-dan-zdravlja-(9)

Povodom Svetskog dana zdravlja, 7. aprila, Crveni krst i Dom zdravlja organizovali su akciju kontrole zdravlja.

Sugrađani su mogli da provere krvni pritisak i šećer u krvi, da razgovaraju sa zdravstvenim radnicima i dobiju savete. Olivera Vučković Popov, glavna sestra Patronažne službe Doma zdravlja istakla je da je ovo tradicionalna kampanja povodom Svetskog dana zdravlja.

-Akciju su podržali mladi koji su se odazvali pregledu, što me posebno raduje. Većina je žena, te želim da apelujem, u duhu ovogodišnje kampanju, da bar jedno godišnje posete ginekologa, posebno u reproduktivnom periodu. Isto tako važni su mamografski i pregledi dojki. Zdravlje je, od samog početka, veoma važno, kao i preventivni pregledi jer problem treba uočiti na vreme – dodala je Olivera Vučković Popov.

Slogan je „Zdravi počeci, budućnosti pune nade” i ističe važnost kvalitetne nege majki i novorođenčadi, pozivajući zdravstvene sisteme i vlade da pojačaju napore kako bi sprečili rizične ishode u trudnoći i porođaju. Ovogodišnja kampanja apeluje na vlade, donatore i zdravstvenu zajednicu da pojačaju napore za okončanje smrtnih slučajeva majki i novorođenčadi koji se mogu sprečiti i da daju prioritet dugoročnom zdravlju i blagostanju žena.

Na osnovu procena Svetske zdravstvene organizacije, blizu 300 000 žena izgubi život svake godine u svetu zbog komplikacija tokom trudnoće ili porođaja, dok preko dva miliona beba umre u prvom mesecu života, a oko dva miliona se rodi mrtvorođeno. Trenutni podaci pokazuju da se četiri od pet zemalja (80 odsto) nalaze daleko od postavljenih ciljeva za veće preživljavanje majki do 2030. godine.

Prema prognozama, svaka treća zemlja neće ispuniti ciljeve za smanjenje smrtnosti novorođenčadi. Svetska zdravstvena organizacija ističe da ovakvi podaci ukazuju na nužnost bolje organizacije zdravstvene zaštite i većih ulaganja u reproduktivno zdravlje kako bi se zaustavili ovi tragični gubici, koji se često mogu sprečiti pravovremenom negom i podrškom.

A.Đ.

 

ovcar-banja-most

Od 15. do 20. aprila građanima će biti dostupno 30.000 turističkih vaučera za odmor u Srbiji u vrednosti od po 10.000 dinara, najavio je u Sokobanji ministar turizma i omladine u tehničkom mandatu Husein Memić.

On je najavio da će resorno ministarstvo organizovati edukaciju građana o pravilnom popunjavanju prijava 11, 12. i 13. aprila, jer je želja da ceo proces bude fer, efikasan i transparentan.

„Sokobanju smo izabrali kao mesto najave jer je tokom prošle godine upravo ovde iskorišćeno 24.800 vaučera, što govori o njenoj važnosti i popularnosti među turistima”, rekao je Memić i dodao da će zajedno sa Poštom Srbije, Ministarstvo turizma i omladine preduzeti sve neophodne mere kako bi sprečili eventualne zloupotrebe i osigurali da vaučeri dođu do onih kojima su zaista namenjeni.

„Naš cilj je jasan, a to je jačanje domaćeg turizma, podrška turističkom sektoru i omogućavanje većem broju ljudi da otkriju prirodne lepote i ugostiteljsku ponudu naše zemlje”, zaključio je Memić.

Programi-SOS-Decija-sela-slika-2

Na pragu najvećeg hrišćanskog praznika, Vaskrsa, mnogi humanitarci pokreću akcije prikupljanja pomoći za decu čija porodica nije na okupu.

„Sve se može popraviti” naziv je kampanje organizacije SOS Dečija sela Srbija, kojom pozivaju građane da doniraju sredstva za porodice u krizi.

Na sajtu organizacije SOS Dečija sela Srbija, svi koji žele da pošalju pomoć mogu da se registruju i uplate onlajn željeni iznos za mesečnu ili godišnju podršku.

Time će zapravo donirati sredstva za program „Jačanje porodice”, koji traje 11 godina. Za to vreme pomoć je stigla u ruke 1.600 porodica, sa više od 3.800 dece i mladih.

Vesna Mraković, Nacionalna direktorka Fondacije SOS Dečija sela Srbija, ističe da postoje porodice koje se nalaze u krizi, suočavaju se sa teškim životnim izazovima i poteškoćama – nekada je to bolest člana porodice, porodično nasilje, neadekvatni roditeljski kapaciteti ili druge životne poteškoće koje ozbiljno ugrožavaju mogućnost porodice da pruži adekvatnu brigu i tada im je potrebna pomoć.

„To je naš posao i zadatak. Mi smo tu za takve porodice, pružamo im savetodavnu podršku, pomažemo da roditelji nauče kako da adekvatno brinu o svojoj deci, da nauče da samostalno potraže pomoć u zajednici, da iskoriste podršku kao što je materijalna, kao što je recimo upis deteta u vrtić, pa i podršku u zapošljavanju, jer poslovna i materijalna osnova su jako važne za funkcionisanje”, rekla je Mraković.

Za sve te programe potrebna je redovna podrška. Zainteresovani građani koji doniraju sredstva onlajn, u banci ili kod predstavnika organizacije, postaju deo kluba „Zlatno srce”.

(Izvor: RTS, foto: SOS Dečija sela Srbija)

SBUO-nasilje-(1)

Na sednici Saveta Severnobanatskog upravnog okruga (SBUO) održanoj danas u Gradskoj kući u Kikindi, razgovaralo se o aktivnostima institucija na sprečavanju nasilja nad ženama u partnerskim odnosima. Sednicu su inicirali Okrug i Policijska uprava Kikinda. Prisustvovali su joj i gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Željko Radu, a učesnici su bili predstavnici lokalnih samouprava, zdravstvenih ustanova, socijalnih službi i policije svih opština Okruga.

Načelnik Okruga, Nebojša Jovanov, istakao je značaj ove teme, naglasivši da je nasilje nad ženama u partnerskim odnosima problem koji se ne tiče samo pojedinca, već čitavog društva.

– To nije privatna stvar jedne porodice, već duboki društveni problem koji zahteva reakciju čitavog sistema. Naš cilj je da utvrdimo koje su najveće prepreke u funkcionisanju sistema zaštite i šta možemo da uradimo kako bismo ga unapredili. Ženama koje žive u strahu moramo pružiti podršku, jer u najvećem broju slučajeva prolaze kroz pravi teror. Svako od nas ima odgovornost – ako znamo da se nasilje dešava, ne smemo okretati glavu. Reagovanjem možemo spasiti nečiji život – rekao je Jovanov.

Kristina Telek, direktorka Centra za socijalni rad u Kanjiži, naglasila je da je ovakav skup prilika za poboljšanje međusektorske saradnje, ali i za preispitivanje dosadašnjih rezultata.

– Mnogo toga je urađeno od kada je, pre osam godina, usvojen Zakon o sprečavanju nasilja u porodici. Ovaj zakon je doprineo intenziviranju saradnje između institucija, tako da sada imamo dobro organizovan multisektorski pristup. U Kanjiži tesno sarađujemo sa Policijskom stanicom, kao i sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Senti. Na svakih 15 dana sastajemo se u okviru koordinacionog tela, i nažalost, uvek imamo o čemu da govorimo. Sve više žena prepoznaje nasilje i prijavljuje ga, ali je važno da radimo i na podizanju svesti kod šire zajednice. Nasilje nije samo fizičko – tu su i verbalno, ekonomsko, psihičko, pa i nasilje na internetu. Žene u ruralnim sredinama često su žrtve ekonomskog nasilja, dok obrazovane žene u gradovima češće trpe psihičko zlostavljanje. Ipak, veliki problem je što lokalne samouprave nemaju dovoljno finansijske podrške da razvijaju lokalne usluge za pomoć žrtvama i smatram da u tome mogu da nam pomognu republički organi. Takođe, potrebna nam je sigurna kuća. Počinioci nisu samo nasilnici – oni su često i roditelji, i ako se s njima ne radi, krug nasilja će se nastaviti – istakla je Telek.

O iskustvima u radu sa žrtvama nasilja govorila je Vesna Tomin, v. d. direktora Opšte bolnice Kikinda.

– Mi smo, prošle godine, zabeležili 21 slučaj nasilja, a ove godine, do sada, pet. Srećom, nije bilo slučajeva seksualnog nasilja, ali je bilo različitih oblika porodičnog nasilja, kao i slučajeva zanemarivanja i zapostavljanja. Veliku podršku imamo od mobilnog tima Centra za socijalni rad, koji nam je na terenu neprocenjiv saveznik – rekla je Tomin.

Učesnici sednice naveli su da je neophodno nastaviti sa edukacijama, jačanjem saradnje između institucija i unapređenjem usluga podrške za žrtve. Takođe, upućen je poziv građanima da reaguju i prijave nasilje, jer je upravo blagovremena reakcija ključna za sprečavanje težih posledica.

S. V. O.

 

Ivetic-(1)
Branko Ivetić, čuveni odbojkaš, zatim sportski  radnik, a potom i trener, preminuo je u 76. godini  u Novom Sadu nakon duge i teške bolesti. Ostaće upamćen kao jedan od najdarovitijih odbojkaša poniklih u Kikindi.
Ivetić je, kako je zabeleženo na sajtu OK Vojvodina, rođen u Mokrinu, da bi se kao dečak s porodicom preselio u Kikindu, u kojoj je završio srednju školu, pa upisao Mašinski fakultet u Beogradu. Prve sportske korake načinio je u ovdašnjem Radničkom, koji se tada takmičio u Prvoj saveznoj ligi SFRJ. Već kao srednjoškolac ustalio se u prvoj postavi.
Branka se, sa setom u glasu, priseća njegov drugar iz kikindskog komšiluka u Ulici Đure Daničića, Jovica Bešlin. Nekadašnji poznati fudbaler i fudbalski sudija najvišeg ranga kaže da su njih dvojica ista generacija, da su se svakodnevno družili, zajedno odlazili u osnovnu školu (sadašnja OŠ „Sveti Sava“), igrali fudbal na goliće…
-Izvanredno smo se slagali – priča Jovica. – Bio je tako pozitivan, pouzdan u svemu. Drugarčina do korica. Kasnije su nam se životni i sportski putevi razišli. Povremeno smo se, na obostranu radost, susretali. Baš me rastužila vest da ga više nema…
Za Brankom žale svi koji su ga poznavali, pogotovo ljudi iz odbojkaškog sveta. Među takvima je i Petar Nikolić, čuveni as Radničkog. Veli da ga je potresla najtužnija informacija iz Novog Sada:
-Znao sam da je u poslednje vreme nije bio najzdraviji, ali sam verovao ga će prebroditi i ovu životnu bitku. Bio je, inače,  veliki borac i beskompromisni optimista. Sećam se kada je, kao junoša, ušao u našu prvu postavu. Lep i šarmantan dečko, stasit, bogomdan za odbojku. Uz to, uvek siguran u sebe, do beskraja požrtvovan. Borac. Imao je čudesnu moć da motiviše kolektiv. I nama starijima, u žaru borbe, podstičući nas na maksimalan angažman i na treningu i na meču, umeo je  prekorno da podvikne: „Brečavajte se“.Ja, kao dođoš, ne razumem reč, pa tražim da objasni šta mu to znači. A on će, malo začuđen: „Kako ne znaš šta to znači, pa brečavajte se, bacajte se za svaku loptu“.  I tako našeg Branka od milošte nazvasmo Brečko. Otišao je, posle srednje škole, od nas, ponevši i nadimak, koji ga je neprekidno kroz život pratio. Sada nam Brečko ode u legendu…
I Miško Kijac, iz Kleka, čuveni igrač GIK Banata iz Zrenjanina, Ivetića pamti po svemu što krasi uzornog sportistu i karakternu ličnost. Potresla ga je vest o smrti čoveka kojeg je beskrajno poštovao. Za Branka veli da je bio krajnje neposredan i druželjubiv, spreman  da svakome  u nevolji pomogne. „Balkanska duša, u pravom smislu“. Dodaje da je Ivetić s porodicom živeo u Novom Sadu.  Kad god  bi se susreli  uvek je nostalgično pričao o „svojoj lepoj varoši Kikindi“, u kojoj je proveo detinjstvo i ranu mladost.
Branko Ivetić je, na sajtu Voše je zabeleženo, sem za Vojvodinu, nastupao i za GIK Banat i Staru Pazovu, te se po završetku karijere ponovo obreo u Vojvodini, obavljajući stručne poslove i baveći se trenerskim pozivom. Jedno vreme radio je u trgovinskom preduzeću „Agrovojvodina“. Branko Ivetić je iza sebe ostavio dve ćerke i sina.
PARTIJA ZA UDžBENIKE
Vojvodina je u sezoni 1969/70 bila prvak Jugoslavije. Petar Nikolić pamti odlučujuću utakmicu koja je Novosađanima donela laskavu titulu prvaka Jugoslavije.
-Taj susret, koji sam pratio preko televizije, nikada neću zaboraviti. Vojvodina je sa 3:0 pobedila do tada neprikosnovenu Mladost, a njen ključni igrač bio je Ivetić. Naš Brečko je bio maestralan. Ni najmanji kiks nije napravio.Brečkova partija za udžbenike.
M. I.
konkurs-za-podpoficire

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su javni konkurs za osposobljavanje kandidata iz građanstva na kursu za podoficire, radi prijema u profesionalnu vojnu službu u svojstvu podoficira na neodređeno vreme.

Zainteresovani mladići i devojke mogu da konkurišu za 200 podoficirskih radnih mesta u Ministarstvu odbrane i Vojsci Srbije, u okviru sledećih rodova i službi: pešadije, artiljerije, artiljerijsko-raketnih jedinica za protivvazduhoplovna dejstva, zatim oklopnih jedinica, službe telekomunikacija, intendantske službe, službe vazdušnog osmatranja i javljanja i više specijalnosti tehničke službe (mototehnika, vazduhoplovno-tehnička, naoružanje, ubojna sredstva i telekomunikacije).

Mogu se prijaviti punoletni državljani Republike Srbije koji imaju četvorogodišnje srednje obrazovanje ili pohađaju četvrti razred srednje škole, koji su rođeni 1989. godine ili kasnije i koji su zdravstveno i psihofizički sposobni, bez obzira na to da li su odslužili vojni rok sa oružjem ili ne.

Tokom osposobljavanja, koje traje šest meseci, polaznici imaju obezbeđena novčana primanja.

Izborni postupak sprovodi se po principu eliminacije i obuhvata psihološku procenu, proveru fizičke sposobnosti, medicinsko-zdravstvenu procenu, komisijski razgovor i bezbednosnu proveru.

Izabrani kandidati će biti upućeni na šestomesečni kurs u Centru za obuku i usavršavanje podoficira “Narednik Milunka Savić” u Pančevu, kao i u centrima za specijalističku obuku Komande za obuku i jedinicama Vojske Srbije. Uspešnim završetkom osposobljavanja kandidati stiču uslov za prijem u profesionalnu vojnu službu i promociju u čin vodnika.

Rok za podnošenje prijave je 30. april.

Više o konkursu možete pročitati na ovom linku.

(Izvor: RTV, foto: Ministarstvo odbrane)

antibiotici

O nepravilnoj i često neopravdanoj upotrebi antibiotika, kao i opasnostima koje ona nosi za naš portal govorila je dr Nataša Nedeljkov Tešin, specijalista mikrobiologije sa parazitologijom, načelnica Centra za mikrobiologiju Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ) u Kikindi.

– Antibiotici, koji se koriste u lečenju bakterijskih bolesti, sve više se koriste nepravilno, a često i neopravdano. Ova primena odnosi se kako na oralnu upotrebu, tako i na primenu antimikrobnih lekova lokalno u vidu masti, kremova, kapi i slično. Takođe, veliki broj ljudi ne koristi antibiotike na pravilan način, ne pridržavajući se uputstva lekara. Često ih koriste kraće ili duže, doze i frekvencija upotrebe često nije po instrukcijama lekara i farmaceuta.  Neophodno je da se ove navike iskorene što pre.

Kako se, u zdravstvenoj praksi, prepoznaje razlika između virusne i bakterijske infekcije i kada su antibiotici zaista potrebni?

Pre početka primene antimikrobnog leka neophodno je da lekar, po potrebi, uradi dodatne mikrobiološke i biohemijske analize, kako bi utvrdio etiološki uzrok bolesti i, na osnovu tih rezultata, odredio dalju terapiju. Antibiotici se koriste isključivo za lečenje infekcija izazvanim bakterijama, kao i kod virusnih infekcija koje su se naknadno zakomplikovale bakterijskim uzročnikom, što se naziva „bakterijska superinfekcija”. Virusne infekcije (najveći procenat infekcija je bez simptoma i znakova bolesti) leče se simptomatskom terapijom (lekovi za snižavanje temperature, protiv bolova, za lakše iskašljavanje…). Samo lekar može proceniti o kakvoj infekciji je reč.

Kako nepravilna upotreba antibiotika dovodi do razvoja antibiotske rezistencije?

Bakterije su veoma pametne kada je u pitanju preživljavanje u prisustvu antibiotika. One su sklone mutacijama koje dovode do razvoja rezistencije (otpornosti) na antibiotik. Na taj način nastaje rezistencija na jedan, dva ili više antibiotika, kada govorimo o multirezistentnim sojevima.

Koje su kratkoročne, a koje dugoročne posledice prekomernog korišćenja antibiotika po organizam?

Antibiotici, naročito ukoliko se nepravilno koriste, mogu izazvati različita neželjena dejstva – od mučnine, dijareje, osetljivosti na sunce, pa sve do oštećenja tetiva, nerava i teških alergijskih reakcija. Od rođenja deteta organizam nastanjuje veliki broj različitih mikroorganizama, naročito bakterija, što nazivamo mikrobiota. Najveći broj bakterija čini mikrobiotu creva. Korišćenjem  antibiotika mi uništavamo našu mikrobiotu ili takozvane dobre bakterije koje sprečavaju razmnožavanje patogena, utiču na formiranje imunog sistema, naročito u crevima, imaju mnoge metaboličke funkcije i tako dalje.

Koje infekcije više ne reaguju na standardne antibiotike zbog njihove prekomerne upotrebe?

Postoje mnogi bakterijski sojevi koji su otporni na dejstvo antibiotika. Takav jedan soj je bakterija Staphylococcus aureus ili MRSA. Ona je rezistentna na sve dostupne peniciline i cefalosporine, a izaziva različit spektar infekcija. Od gnojnih infekcija kože, potkožnog tkiva, oka, uha do invazivnih infekcija kao što su sepsa, meningitis …

Da li je moguće da organizam stvori takvu rezistenciju na antibiotike da oni više uopšte nemaju dejstvo?

Rezultat nekritične upotrebe antibiotika, kao i nekritična primena u bolničkim sredinama, je porast otpornosti bakterija na primenu antibiotika u terapiji. Antibiotici i drugi antimikrobni lekovi prestaju da budu efikasni, pa je infekcije teško ili nemoguće lečiti, čime se povećava rizik od širenja bolesti, razvoja teškog oblika bolesti, pa i smrti. Ova otpornost postala je alarmantna poslednjih nekoliko decenija, naročito u jugoistočnoj Evropi, gde spada i Srbija. Krajnji ishod otpornosti su smrtni slučajevi najtežih, hospitalizovanih pacijenata koji su oboleli od infekcija izazvanih otpornim mikroorganizmima i za čije lečenje više ne postoje terapijske opcije, odnosno nijedan dostupan antibiotik na našem tržištu ne može da uništi bakteriju uzročnika infekcije. Taj broj smrtnih slučajeva u celom svetu je oko pet miliona godišnje, a procena je da će do 2050. on biti 10 miliona za godinu dana, po podacima Svetske zdravstvene organizacije.

Na koji način zloupotreba antibiotika utiče na zdravlje dece i imunitet u kasnijem životu?

Upotrebom  antibiotika, uništavamo našu mikrobiotu, naročito mikrobiotu creva. Ona ima ključnu ulogu u formiranju imunog sistema dece, a da bi se obnovila nakon antibiotske terapije, potrebne su i godine. Zato se, zajedno sa antibioticima, u terapiji koriste i probiotici.

Kakva je situacija u Srbiji u pogledu svesti o pravilnoj upotrebi antibiotika? Da li se pacijenti dovoljno edukuju o tome?

Mislim da pacijentima treba više skretati pažnju o važnosti pravilne upotrebe antibiotika u toku terapije. Takođe je neophodna kontrola njihove upotrebe u poljoprivredi, stočarstvu i veterini. To je, takođe, način na koji se rezistencija među bakterijama širi.

Koje mere možemo preduzeti kao pojedinci i društvo kako bismo sprečili zloupotrebu antibiotika?

Svako od nas može dati mali doprinos. Slušanjem saveta lekara, uputstava farmaceuta, pranjem ruku i održavanjem higijene. Na taj način dajemo svoj doprinos sprečavanju nastanka bakterijske rezistencije i širenju rezistentnih sojeva bakterija u populaciji.

Srbija u vrhu zemalja po antibiotskoj rezistenciji

Uloga mikrobiološke laboratorije pri ZZJZ Kikinda je da sprovodi testiranje osetljivosti izolata na antibiotike, prema internacionalno prihvaćenim metodama, i da prati rezistenciju bakterija na njih, kaže dr Nedeljkov Tešin.

– Kada je naša zemlja u pitanju, statistika je poražavajuća. Srbija je, sa državama regiona, u vrhu zemalja po procentu rezistentnih sojeva bakterija na antibiotike. Po tom pitanju, najbolje kotirane su skandinavske zemlje, gde je i upotreba antibiotika najstrože kontrolisana – kaže dr Tešin.

S. V. O.

 

 

error: Content is protected !!