Друштво

rak-dojke-2

Organizovani skrining na rak dojke u Kikindi sprovodi se od kraja septembra 2025. godine, a do kraja decembra urađene su 153 mamografije. Pregledi se realizuju u okviru programa prevencije u Severnobanatskom okrugu, sa ciljem ranog otkrivanja malignih promena. Od 29. septembra do 31. decembra na pregled je pozvano 510 žena. Deo njih je odbio pregled, pojedine žene se nisu javile na telefon, a deo je u prethodne dve godine obavio mamografiju ili je u međuvremenu preminuo.

Prema rečima dr Tatjane Pecarski, načelnice Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti, dosadašnji odziv može se smatrati solidnim za početnu fazu programa.

–Ukupno je urađeno 153 mamografije, što je u proseku oko 50 pregleda mesečno. To je dobar rezultat za start organizovanog skrininga, iako uvek ima prostora za veći odziv – ističe dr Pecarski.

Od pregledanih žena, šest je upućeno na dopunsku dijagnostiku zbog sumnjivih nalaza, kod jedne je utvrđena je benigna promena, kod dve  je potvrđen maligni tumor, dok se za preostale još očekuju rezultati.

–Očekujemo veći odziv tokom 2026. godine i postepeno prevazilaženje uočenih organizacionih izazova – dodaje dr Pecarski koja i ovim putem apeluje na sugrađanke koje budu pozvane da se odazovu na pregled, naglašavajući značaj prevencije i ranog otkrivanja bolesti:

–Skrining može da spase život. Prema procenama, oko pet odsto žena koje će se pregledati u 2026. godini imaće sumnjive nalaze koji zahtevaju dalju dijagnostiku – navodi sagovornica.

Skrining na rak dojke u Severnobanatskom okrugu najpre je pokrenut u opštini Senta 2013. godine, dok su ostale opštine okruga, među kojima je i Kikinda, u program uključene od septembra prošle godine. Program je namenjen ženama koje dobijaju poziv na pregled, sa ciljem da se bolest otkrije u ranoj fazi, kada su mogućnosti lečenja značajno veće.

T. D.

pusenje-2

Ove godine, Nacionalni dan bez duvanskog dima, 31. januar, obeležavamo pod sloganom „Svakog dana bez duvana“. Podaci iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” ukazuju na to da više od trećine punoletnih građana Srbije puši, dok su mladi najizloženiji duvanskom dimu u mestima za izlazaku našoj zemlji.

Prema rezultatima nacionalnog istraživanja sprovedenog tokom 2023. godine na reprezentativnom uzorku od 1.598 građana uzrasta od 18 do 64 godine, 37,9 odsto stanovništva puši – 34,1 odsto svakodnevno, a 3,8 odsto povremeno. Svakodnevno pušenje je najzastupljenije u starosnoj grupi od 35 do 44 godine, dok polovina mladih od 18 do 24 godine nikada nije pušilo.

Najviše svakodnevnih pušača ima među građanima starosti od 35 do 44 godine, a većina pušača nema nameru da prestane. Čak 59,4 odsto njih ne razmišlja o odvikavanju, dok skoro tri četvrtine smatra da cigarete neće ostaviti ni u budućnosti. Prilikom izbora cigareta, pušačima su najvažniji ukus i cena – mlađima je presudan ukus, a starijima trošak.

Iako zakon zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim i radnim prostorima, izloženost duvanskom dimu i dalje je veoma rasprostranjena. Više od 85 odsto građana koji posećuju mesta za izlazak bilo je izloženo dimu, dok gotovo polovina zaposlenih navodi da duvanski dim udiše i na radnom mestu

Podaci o mladima dodatno ukazuju na rano usvajanje rizičnih navika. Prema ESPAD istraživanju iz 2024. godine, više od trećine učenika prvih i drugih razreda srednjih škola pušilo je cigarete bar jednom u životu, dok je elektronske cigarete probalo više od polovine ispitanih. Više od četvrtine učenika pušilo je cigarete u poslednjih 30 dana, a deo njih sa pušenjem je počeo već sa 13 ili manje godina.

Iako većina građana podržava primenu Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, istraživanja pokazuju da se zakon u praksi samo delimično poštuje. Stručnjaci ukazuju da ovi podaci predstavljaju jasan signal za dosledniju primenu postojećih propisa i jačanje preventivnih programa, posebno usmerenih ka deci i mladima.

Institut podseća na besplatnu telefonsku liniju i internet stranicu ostavipusenje.rs gde građani mogu pronaći odgovore na pitanja i podršku ukoliko se odluče da ostave pušenje. Telefonski broj je 080 020 0002 i dostupan je svakog radnog dana od 11 do 14 časova.

kockanje-6

Iako većina mladih u Srbiji prepoznaje kockanje kao opasno ponašanje, veliki broj njih se i dalje upušta u igre na sreću, pokazuju rezultati istraživanja sprovedenog među 500 tinejdžera uzrasta od 15 do 18 godina u više gradova Srbije. Podaci ukazuju da se kockalo ili se i dalje kocka 59 odsto mladića i 34 odsto devojaka, dok 62 odsto ispitanih smatra da je kockanje ozbiljan društveni problem.

Psihološkinja Jovana Davidhazi navodi da interesovanje za kockanje najčešće počinje u adolescenciji i da u rizičnoj grupi ni su sva deca podjednako zastupljena.

-Tinejdžeri koji ulaze u problem sa kockanjem često i ranije pokazuju impulsivnost, otpor prema autoritetima i društvenim normama, kao i sklonost da sopstveno zadovoljstvo stave ispred posledica – ističe Davidhazi.

Prema njenim rečima, mladi se u početku najčešće upuštaju u kockanje „iz naivnih razloga – želje za lakom zaradom, zabavom ili prihvatanjem u društvu“, ali je ključni problem to što je teško uočiti trenutak kada igra prelazi u zavisnost.

-Kada zabavu zameni zavisnost, ulazi se u začarani krug u kome kockanje postaje jedini način da se osoba oseti dobro i stimulisano, bez obzira na dobitke ili gubitke – objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da zavisnost od kockanja ima sve karakteristike ozbiljnog poremećaja.

-Gubitak kontrole, opsesivne misli, takozvana kockarska euforija i izražena napetost kada se sa kockanjem prekine jasni su pokazatelji zavisnosti – navodi Davidhazi, dodajući da posledice ne pogađaju samo psihičko zdravlje, već i porodične odnose, socijalno funkcionisanje i finansijsku stabilnost mladih.

Posebnu ulogu u ranom prepoznavanju problema ima porodica, ali se, kako kaže, u praksi često dešava suprotno.

-Članovi porodice neretko prikrivaju problem – plaćaju dugove ili minimiziraju posledice – verujući da pomažu, a zapravo time produbljuju zavisnost – kaže Davidhazi i naglašava da je rana intervencija znatno efikasnija od lečenja u kasnijim fazama.

Zabrinjavajući je i podatak da 69 odsto mladih ne zna kome bi se obratilo ukoliko ima problem sa kockanjem. Prema rečima psihološkinje, pomoć najčešće prvo traže bližnji, dok sami mladi dugo ne prepoznaju ili ne prihvataju da imaju problem.

-Ako osoba ne smatra da ima problem sa kockanjem, ona neće tražiti pomoć, niti će je prihvatiti kada joj se ponudi – ukazuje Davidhazi.

Iako u Srbiji postoje ustanove koje se bave lečenjem bolesti zavisnosti, sagovornica smatra da je neophodno unaprediti sistem podrške, pojačati kontrolu dostupnosti kockarskih sadržaja i učiniti informacije o pomoći jasnijim i dostupnijim.

-Mladima je kockanje danas veoma lako dostupno, a bez jasnih granica i adekvatne zaštite, rizik od razvoja zavisnosti je izuzetno visok – zaključuje Davidhazi.

T. D.

saobracajci-droga

Tokom prethodnog dana u Srbiji dogodile su se 83 saobraćajne nezgode, bez poginulih, a 34 lica su povređena. Na području Policijske uprave u Kikindi zabeležena je jedna saobraćajna nezgoda, bez povređenih, saopšteno je iz policije.

Povodom predstojećeg vikenda, kada se češće konzumira alkohol, Policijska uprava u Kikindi uputila je apel svim vozačima da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola.

Kako se navodi, alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, posebno tokom noćnih sati i vikendom.

„Ako ste pili alkohol – ne sedajte za volan. Izaberite bezbednu alternativu“, poručili su iz Policijske uprave Kikinda, uz poziv na odgovorno ponašanje u saobraćaju kako bi se sačuvali sopstveni životi i bezbednost drugih učesnika.

casne-verige

Danas, 29. januara, Pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Časne verige svetog apostola Petra, praznik koji podseća na događaj iz apostolskih vremena kada je apostol Petar bio okovan, a potom čudesno oslobođen. Ovaj dan u kalendaru označava sećanje na njegove verige i njihovo poštivanje u crkvenoj tradiciji.

Pravoslavne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar obeležavaju ovaj praznik 29. januara, što je u crkvenom kalendaru 16. januar po starom (julijanskom) kalendaru.

Praznik se zasniva na događaju opisanom u Delima apostolskim (12:1–11), kada je car Irod Agripa, starajući se da ugodi jevrejskom narodu, bacio apostola Petra u tamnicu okovanog lancima. Tokom noći, kako tekst svedoči, anđeo Gospodnji je došao, probudio Petra i njegove lance čuda radi oslobodio.

Na ovaj dan u mnogim pravoslavnim crkvama vernici se u crkvama okupljaju na bogosluženjima gde se sećaju ovog događaja. Istorijski, delovi verigi koje su služile kao okovi apostolu Petru čuvani su i poštovani u ranohrišćanskim zajednicama i postali su objekti posebnog poklonjenja.

Časne verige ostaju u crkvenoj tradiciji simbol sećanja na veru, zatvaranje i oslobođenje apostola Petra, kao i na važnost čuvanja sećanja na događaje koji su uticali na razvoj rane Crkve.

Slika: Print skrin Blic Žena

nemanja-milic-4

Sa samo 26 godina, višestruki državni prvak u džudou, trener i student master studija Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, Nemanja Milić dobitnik je nagrade Grada Kikinde u oblasti sporta. Iza medalja i titula stoji mladić izuzetne skromnosti, stabilnosti i jasne životne filozofije – čovek koji zna da pravi uspesi počinju od karaktera.

Iako dobitnik gradske nagrade, Nemanja nije govorio o sebi, već o trudu, procesu i ljudima oko sebe.

-Drago mi je što je neko prepoznao rad i trud koji ulažem u sport. Ova nagrada je kruna jedne naporne godine i snažna motivacija da nastavim dalje, i kao takmičar i kao trener – rekao je Nemanja.

Godina za njega je bila izuzetno zahtevna: povratak seniorske titule u klub, intenzivan rad sa mladima, ali i povreda koja ga je primorala da napravi pauzu u takmičarskom delu. Upravo zato ovu nagradu doživljava kao ličnu potvrdu uloženog rada, ali i kao podstrek za nove izazove.

Nemanjin put u džudou počeo je veoma rano – sa samo pet godina.

-To je bazičan sport koji razvija celo telo. Ali najvažniji je trener. U tom uzrastu on mora da bude i pedagog i animator, da deca zavole salu i prostor. Tako sam i ja zavoleo džudo – podelio je sa nama sagovornik.

Prve korake napravio je uz trenera Jelenu Krvopić, kroz igru i druženje, u uslovima koji su bili daleko skromniji nego danas.

-Ključnu ulogu u mom profesionalnom razvoju imao je brat Robert Biro. Sa samo petnaest godina morao sam da donesem odluku – rekreativno ili profesionalno bavljenje džudoom. Uz njegovu podršku odlučio sam da idem do kraja. Dupli treninzi, jutarnji rad sa kondicionim trenerom i večernji trening u klubu, brzo su dali rezultate. Sa samo 16 godina postao sam seniorski prvak države – izuzetan podvig u tako mladom uzrastu – prisetio se Nemanja.

Danas ima pet seniorskih titula i gotovo dvesta medalja, spakovanih u kutije jer više ne mogu da stanu na jedno postolje. Ali brojevi mu nisu najvažniji. Najdraža mu je upravo prva seniorska titula, za koju je mesecima analizirao stil protivnika, prilagođavao treninge i simulirao borbe.

-Četiri meseca sam se spremao samo za taj meč. Ta borba se pamti celog života – rekao je naš sagovornik.

Jednako mu je u sećanju ostao i poraz koji je doneo aplauz cele hale – kao mladi takmičar, protiv starijeg i fizički dominantnijeg protivnika, izgubio je meč, ali dobio poštovanje publike i prvu novčanu nagradu u karijeri.

-Nije svaki uspeh pobeda. Ponekad je uspeh boriti se do samog kraja i izgubiti dostojanstveno – istakao je Nemanja.

Iako je imao mogućnost da ostane u većim sredinama, Nemanja se vratio u rodnu Kikindu.

-Ovde sam napravio prve korake. Potičem iz skromne porodice koja me je naučila poštovanju. Želeo sam da vratim kikindsku školu džudoa na nivo koji je nekada imala – otkrio je sagovornik.

Danas radi sa više od stotinu dece. Ulaže u njihovu tehniku, snagu, kondiciju, ali još više u karakter.

-Moj cilj nije da svi budu šampioni, već da budu dobri ljudi kada odu u veće gradove na fakultet.

Njegov dan počinje i završava se u sali. Radi sa decom u školici, sa takmičarskim grupama, ali i kao personalni trener u „Sova Gym“ teretani.

Zbog povrede skočnog zgloba, predstoji mu period oporavka. A kada zglob ponovo ojača, vratiće se takmičenju u novoj kategoriji – do 66 kilograma.

-U međuvremenu, trenerski rad mi je fokus: kampovi, saradnja sa klubovima iz većih gradova i sistematski razvoj mladih talenata – kazao je on.

Kao i svaki sportista, sanja o velikim međunarodnim postoljima i Olimpijskim igrama. Ali njegove ambicije nisu samo lične. On gradi sistem, ljude i vrednosti. Za Kikindu, Nemanja nije samo šampion na tatamiju, već i šampion karaktera. A najveći uspesi, čini se, tek su pred njim.

T. D.

vatrogasac

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 300 polaznika na Osnovnu obuku pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica, uključujući osam mesta namenjena za područje PU u Kikindi. Kandidati se mogu prijaviti do 25. februara 2026. godine.

Konkurs obuhvata stručno osposobljavanje za radna mesta vatrogasac-spasilac i vatrogasac-spasilac vozač. Na teritoriji naše policijske uprave to podrazumeva dva mesta u Vatrogasno-spasilačkom bataljonu Kikinda, dva mesta u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Kanjiža, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Novi Kneževac, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Senta, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Ada, kao i jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Čoka.

Pravo učešća imaju državljani Srbije starosti od 19 do 30 godina sa završenim srednjim obrazovanjem i najmanje godinu dana prebivališta u organizacionoj jedinici za koju konkurišu. Pored opštih uslova, kandidati za vozačku poziciju treba da imaju važeću vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije.

Prijave se podnose u policijskoj stanici po mestu prebivališta uz potrebnu dokumentaciju, a obuka će se realizovati u Nacionalnom trening centru za vanredne situacije u Zemunu. Uslovi konkursa i uputstva za prijavu dostupni su na zvaničnom sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku.

poklon-za-osmeh

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su učenike Osnovne škole „Gligorije Popov“ i uručili im prigodne poklone u okviru akcije „Poklon za dečji osmeh“. Akcija se realizuje povodom obeležavanja školske slave Svetog Save.

U ime učenika i zaposlenih, direktorica Aleksandra Felbab uputila je zahvalnost lokalnoj samoupravi na, kako je istakla, lepom gestu darivanja, kao i gradonačelniku Bogdanu i članu Gradskog veća Farkašu na izdvojenom vremenu, uz očekivanje da će se saradnja nastaviti i ubuduće.

Planira se da poklone dobiju svi đaci na teritoriji Grada Kikinda, čime lokalna samouprava nastavlja aktivnosti usmerene na podršku učenicima i školama.

kolonizacija-svecana-akademija-5

U Narodnom muzeju večeras je održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije Vojvodine, jednog od najvećih organizovanih preseljenja stanovništva posle Drugog svetskog rata. Učesnici skupa, između ostalih, bili su dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. Govorilo se o istorijskim, pravnim i društvenim posledicama kolonizacije, u okviru koje je na prostor Vojvodine u kratkom roku naseljeno oko 250.000 ljudi.

Dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, podsetio je da su kolonisti uglavnom dolazili iz ratom razorenih područja i da je čitav proces imao izrazito humani karakter.

-Na teritoriju Vojvodine je za godinu dana došlo oko 250.000 ljudi u 114 naselja. To je najorganizovanija kolonizacija u istoriji Vojvodine i donela je novu energiju i nov život u banatska naselja – istakao je Micić.

O organizaciji procesa govorio je mr Pavle Orbović, naglasivši da je preseljenje bilo precizno planirano i logistički zahtevno.

-Određeno je da se u Vojvodinu naseli oko 45.000 porodica, sa prosečno šest članova, što je približno 250.000 ljudi. Prevoz je bio organizovan vozovima, put je često trajao od sedam do deset dana, a uslovi su bili veoma teški – naveo je Orbović.

Dr Jelena Veselinov ukazala je da je kolonizacija bila tesno povezana sa agrarnom reformom i pravnim uređenjem novonastalih odnosa.

-Kolonizacija je bila zamašan posao obavljen u rekordnom roku od 1945. do 1948. godine. Cilj je bio da se reši boračko pitanje, ublaži glad i uredi raspodela zemlje i imovine – rekla je Veselinov.

O lokalnom kontekstu govorio je hroničar Dušan Dejanac, koji je podsetio da je poslednja grupa kolonista u Kikindu stigla na Badnje veče iz Bihaća i Bosanske Krupe.

-Stigli su nenajavljeni, ali su za dva do tri dana za njih bile pripremljene kuće – naveo je Dejanac.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je da je na teritoriju grada nakon rata došlo više od 14.000 kolonista i da su oni, zajedno sa starosedeocima, oblikovali identitet grada.

-Kikinda je uvek bila grad otvorenog srca, a potomci kolonista danas čine važan deo naše zajednice – poručio je Bogdan.

Kako je istakla članica Gradskog veća za kulturu i turizam Marijana Mirkov, obeležavanje ovog jubileja je „prilika da se oda priznanje svima koji su napustili svoja ognjišta i doprineli razvoju zajednice u kojoj danas živimo“.

Program su upotpunili nastupi KUD-a „Petar Kočić“, kao i tradicionalna gastronomska ponuda Udruženja žena iz Novih Kozaraca.

kuca-(2)

Prema programu Ministarstva za brigu o selu, do 500 građana dobiće šansu da uzmu ključeve svog novog doma, i to uz bespovratnu pomoć do 1,5 miliona dinara. Naime, Ministarstvo za brigu o selu ove godine izdvaja čak 750 miliona dinara za subvencije za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom širom Srbije.

U odnosu na prošlu godinu, država je podigla maksimalan iznos po korisniku sa 1,2 na čak 1,5 miliona dinara, dok je ukupan budžet ostao isti. To znači — ko se prvi prijavi, njemu kuća!

Komentari na program mogu se dostaviti do 27. januara, nakon čega sledi i zvaničan konkurs.

Pravo da konkurišu imaju punoletni državljani Srbije do 45 godina starosti, i to kao pojedinci, samohrani roditelji, kao i bračni ili vanbračni partneri. Tržišnu vrednost kuće utvrđuje jedinica lokalne samouprave, samostalno ili u saradnji sa poreskim organima, geodetskom službom ili licenciranim proceniteljima.

Korisnici subvencije ne smeju prodati kuću narednih 10 godina, a nepokretnost u tom periodu mora biti osigurana.

Podnosioci prijave konkurišu zajedno sa jedinicom lokalne samouprave na čijoj teritoriji se kuća nalazi. Opština izjavom potvrđuje da su podaci tačni i da kuća ispunjava sve uslove.

Nakon odobrenja Ministarstva, novac se uplaćuje lokalnoj samoupravi, koja potom zaključuje ugovor o prodaji sa prodavcem, uz prisustvo i podnosioca prijave, čime se obezbeđuje pravna sigurnost za sve strane.

Ministarstvo će po stupanju Uredbe na snagu raspisati javni konkurs na svojoj internet stranici. Prijave će se podnositi od narednog dana od dana objavljivanja konkursa, do utroška sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2026. godine.

Sredstva će se dodeljivati po redosledu pristiglih prijava, a konačna isplata biće moguća najkasnije do 30. novembra 2026. godine.

Za bespovratna sredstva mogu da se prijave državljani Srbije koji:

  • imaju najmanje tri godine neprekidno prijavljeno prebivalište do dana raspisivanja konkursa

  • nisu vlasnici ili suvlasnici nepokretnosti, osim poljoprivrednog zemljišta

  • u poslednjih pet godina nisu prodali niti kupili nepokretnost, osim poljoprivrednog zemljišta

  • nemaju dospele i neizmirene obaveze prema državi

  • protiv njih se ne vodi izvršni postupak

  • nisu u srodstvu sa prodavcem kuće

error: Content is protected !!