Друштво

energija-je-svuda-4

Učenici Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko-trgovinske škola osvojili su više priznanja na završnoj manifestaciji projekta „Energija je svuda oko nas 2025“, održanoj u Novom Sadu. Nagrađeni su za radove iz oblasti racionalnog korišćenja energije, ekologije i obnovljivih izvora.

Učesnici su pravili modele i makete, multimedijalne prezentacije, likovne i literarne radove, obrađujući teme obnovljivih izvora energije, racionalne potrošnje i upravljanja otpadom.

Među nagrađenima iz Kikinde su:

Iz Gimnazije „Dušan Vasiljev“: Aleksandar Popov – prvo mesto, multimedijalne prezentacije, Jovana Ljubičić – prvo mesto, likovni radovi, Jana Jovičin – treće mesto, likovni radovi. Mentori na ovim projektima bili su Ljubomir i Snežana Zamurović.

Iz Ekonomsko-trgovinske škole: Jovana Berbakov – drugo mesto, multimedijalne prezentacije, Sofija Mrkelja – treće mesto, literarni radovi. Mentorka učenicama bila je Tanja Radovanov.

Projekat se od 2009. godine realizuje u osnovnim i srednjim školama pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, upravu i nacionalne zajednice i Fakulteta FIMEK, dok je realizator Centar za nauku, tehnologiju i informatiku iz Novog Sada. Cilj je da se učenici podstaknu na efikasnije korišćenje energije, smanjenje zagađenja i aktivno učešće u uređenju sopstvene sredine.

msk-kuhinja-(4)

Posle petomesečne pauze u pripremanju kuvane hrane za korisnike programa Narodna kuhinja, 550 korisnika iz grada ponovo će dobijati tople obroke. Zahvaljujući potpisanom ugovoru o saradnji i korišćenju kuhinje Metanolsko-sirćetnog kompleksa, između ove fabrike i Crvenog krsta, za najugroženije sugrađane ponovo će biti pripreman ručak.

Događaju je prisustvovao Ljubomir Miladinović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije.

-Ovo je primer dobre prakse na koji način treba rešavati ozbiljan problem i kako doći do sistemskog rešenja – rekao je Miladinović. – Kada se svi udružimo nema toga što ne može da se reši. U ovoj godini Crveni krst Srbije obeležava 150 godina postojanja, a reč je o organizaciji koja je most između onih koji imaju i mogu i onih kojima su podrška i pomoć najpotrebniji.

Mirko Latinović, generalni direktor MSK dodao je da su prvi razgovori započeti avgusta prošle godine.

-Odlučili smo da prostor koji ne koristimo duže od dve decenije, a koji odgovara nameni, ustupimo gradu Kikindi i Crvenom krstu. U dogovoru sa njima uradili smo sve što je bilo neophodno da kuhinja što pre proradi. Podršku ćemo pružiti i u narednom periodu jer nam je želja da ne bude prekida u distribuciji obroka – precizirao je Latinović.

Ugovor je potpisan na 11 meseci, sa mogućnošću da se produži. U MSK je zaposleno 550 radnika i ovo preduzeće jedno je od tri preduzeća iz petrohemijskog kompleksa i predviđeno je a privatizaciju.

-Po završetku ove godine, obnovićemo ugovor o zakupu. Ukoliko dođe do nepredviđenih okolnosti na vreme ćemo obavestiti sve nadležne  službe kako bi iznašli novo rešenje, a da ne dođe do prekida  u snabdevanju korisnika Narodne kuhinje – zaključio je Mirko Latinović.

Pored 550 kuvanih obroka, obezbeđuje se i 435 lanč paketa za korisnike Narodne kuhinje u selima, napomenuo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Za sve vreme, dok nije bilo kuhinje, i korisnici u gradu dobijali su lanč pakete sa osnovnim životnim namirnicama. Kuhinja, koja je bila u nekadašnjem Domu učenika, morala je da se izmesti jer u ovom objektu počinju radovi koji će doprineti proširenju kapaciteta Gerontološkog centra. Tražeći novi objekat, cilj nam je bio da to bude prostor koji će u potpunosti odgovarati standardima i koji će nam dugo služiti. Pronašli smo ga u Metanolu i sada je potpisivanjem ugovora to i ozvaničeno – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta precizirala je da distribucija kuvanih obroka počinje sutra, 3. februara:

-Mobilni distributivni punktovi ostaju u ulicama Hajduk Veljkovoj, Rade Trnića i u Mikronaselju. Hrana će se distribuirati i u Crvenom krstu, a tople obroke sa hlebom korisnici će moći da preuzmu od 10 do 11 sati. Grad je obezbedio blizu 20 miliona dinara, a Crveni krst Srbije deset artikala za funkcionisanje Narodne kuhinje.

Kuhinju je opremio Metanol, a lokalna samouprava i Crveni krst plaćaće iznajmljivanje prostora. Učestvovala je i fabrika „Toza Marković“ koja je donirala 150 kvadrata pločica.

A.Đ.

rak-dojke-2

Organizovani skrining na rak dojke u Kikindi sprovodi se od kraja septembra 2025. godine, a do kraja decembra urađene su 153 mamografije. Pregledi se realizuju u okviru programa prevencije u Severnobanatskom okrugu, sa ciljem ranog otkrivanja malignih promena. Od 29. septembra do 31. decembra na pregled je pozvano 510 žena. Deo njih je odbio pregled, pojedine žene se nisu javile na telefon, a deo je u prethodne dve godine obavio mamografiju ili je u međuvremenu preminuo.

Prema rečima dr Tatjane Pecarski, načelnice Odeljenja za kontrolu i prevenciju bolesti, dosadašnji odziv može se smatrati solidnim za početnu fazu programa.

–Ukupno je urađeno 153 mamografije, što je u proseku oko 50 pregleda mesečno. To je dobar rezultat za start organizovanog skrininga, iako uvek ima prostora za veći odziv – ističe dr Pecarski.

Od pregledanih žena, šest je upućeno na dopunsku dijagnostiku zbog sumnjivih nalaza, kod jedne je utvrđena je benigna promena, kod dve  je potvrđen maligni tumor, dok se za preostale još očekuju rezultati.

–Očekujemo veći odziv tokom 2026. godine i postepeno prevazilaženje uočenih organizacionih izazova – dodaje dr Pecarski koja i ovim putem apeluje na sugrađanke koje budu pozvane da se odazovu na pregled, naglašavajući značaj prevencije i ranog otkrivanja bolesti:

–Skrining može da spase život. Prema procenama, oko pet odsto žena koje će se pregledati u 2026. godini imaće sumnjive nalaze koji zahtevaju dalju dijagnostiku – navodi sagovornica.

Skrining na rak dojke u Severnobanatskom okrugu najpre je pokrenut u opštini Senta 2013. godine, dok su ostale opštine okruga, među kojima je i Kikinda, u program uključene od septembra prošle godine. Program je namenjen ženama koje dobijaju poziv na pregled, sa ciljem da se bolest otkrije u ranoj fazi, kada su mogućnosti lečenja značajno veće.

T. D.

pusenje-2

Ove godine, Nacionalni dan bez duvanskog dima, 31. januar, obeležavamo pod sloganom „Svakog dana bez duvana“. Podaci iz Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” ukazuju na to da više od trećine punoletnih građana Srbije puši, dok su mladi najizloženiji duvanskom dimu u mestima za izlazaku našoj zemlji.

Prema rezultatima nacionalnog istraživanja sprovedenog tokom 2023. godine na reprezentativnom uzorku od 1.598 građana uzrasta od 18 do 64 godine, 37,9 odsto stanovništva puši – 34,1 odsto svakodnevno, a 3,8 odsto povremeno. Svakodnevno pušenje je najzastupljenije u starosnoj grupi od 35 do 44 godine, dok polovina mladih od 18 do 24 godine nikada nije pušilo.

Najviše svakodnevnih pušača ima među građanima starosti od 35 do 44 godine, a većina pušača nema nameru da prestane. Čak 59,4 odsto njih ne razmišlja o odvikavanju, dok skoro tri četvrtine smatra da cigarete neće ostaviti ni u budućnosti. Prilikom izbora cigareta, pušačima su najvažniji ukus i cena – mlađima je presudan ukus, a starijima trošak.

Iako zakon zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim i radnim prostorima, izloženost duvanskom dimu i dalje je veoma rasprostranjena. Više od 85 odsto građana koji posećuju mesta za izlazak bilo je izloženo dimu, dok gotovo polovina zaposlenih navodi da duvanski dim udiše i na radnom mestu

Podaci o mladima dodatno ukazuju na rano usvajanje rizičnih navika. Prema ESPAD istraživanju iz 2024. godine, više od trećine učenika prvih i drugih razreda srednjih škola pušilo je cigarete bar jednom u životu, dok je elektronske cigarete probalo više od polovine ispitanih. Više od četvrtine učenika pušilo je cigarete u poslednjih 30 dana, a deo njih sa pušenjem je počeo već sa 13 ili manje godina.

Iako većina građana podržava primenu Zakona o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu, istraživanja pokazuju da se zakon u praksi samo delimično poštuje. Stručnjaci ukazuju da ovi podaci predstavljaju jasan signal za dosledniju primenu postojećih propisa i jačanje preventivnih programa, posebno usmerenih ka deci i mladima.

Institut podseća na besplatnu telefonsku liniju i internet stranicu ostavipusenje.rs gde građani mogu pronaći odgovore na pitanja i podršku ukoliko se odluče da ostave pušenje. Telefonski broj je 080 020 0002 i dostupan je svakog radnog dana od 11 do 14 časova.

kockanje-6

Iako većina mladih u Srbiji prepoznaje kockanje kao opasno ponašanje, veliki broj njih se i dalje upušta u igre na sreću, pokazuju rezultati istraživanja sprovedenog među 500 tinejdžera uzrasta od 15 do 18 godina u više gradova Srbije. Podaci ukazuju da se kockalo ili se i dalje kocka 59 odsto mladića i 34 odsto devojaka, dok 62 odsto ispitanih smatra da je kockanje ozbiljan društveni problem.

Psihološkinja Jovana Davidhazi navodi da interesovanje za kockanje najčešće počinje u adolescenciji i da u rizičnoj grupi ni su sva deca podjednako zastupljena.

-Tinejdžeri koji ulaze u problem sa kockanjem često i ranije pokazuju impulsivnost, otpor prema autoritetima i društvenim normama, kao i sklonost da sopstveno zadovoljstvo stave ispred posledica – ističe Davidhazi.

Prema njenim rečima, mladi se u početku najčešće upuštaju u kockanje „iz naivnih razloga – želje za lakom zaradom, zabavom ili prihvatanjem u društvu“, ali je ključni problem to što je teško uočiti trenutak kada igra prelazi u zavisnost.

-Kada zabavu zameni zavisnost, ulazi se u začarani krug u kome kockanje postaje jedini način da se osoba oseti dobro i stimulisano, bez obzira na dobitke ili gubitke – objašnjava sagovornica.

Ona upozorava da zavisnost od kockanja ima sve karakteristike ozbiljnog poremećaja.

-Gubitak kontrole, opsesivne misli, takozvana kockarska euforija i izražena napetost kada se sa kockanjem prekine jasni su pokazatelji zavisnosti – navodi Davidhazi, dodajući da posledice ne pogađaju samo psihičko zdravlje, već i porodične odnose, socijalno funkcionisanje i finansijsku stabilnost mladih.

Posebnu ulogu u ranom prepoznavanju problema ima porodica, ali se, kako kaže, u praksi često dešava suprotno.

-Članovi porodice neretko prikrivaju problem – plaćaju dugove ili minimiziraju posledice – verujući da pomažu, a zapravo time produbljuju zavisnost – kaže Davidhazi i naglašava da je rana intervencija znatno efikasnija od lečenja u kasnijim fazama.

Zabrinjavajući je i podatak da 69 odsto mladih ne zna kome bi se obratilo ukoliko ima problem sa kockanjem. Prema rečima psihološkinje, pomoć najčešće prvo traže bližnji, dok sami mladi dugo ne prepoznaju ili ne prihvataju da imaju problem.

-Ako osoba ne smatra da ima problem sa kockanjem, ona neće tražiti pomoć, niti će je prihvatiti kada joj se ponudi – ukazuje Davidhazi.

Iako u Srbiji postoje ustanove koje se bave lečenjem bolesti zavisnosti, sagovornica smatra da je neophodno unaprediti sistem podrške, pojačati kontrolu dostupnosti kockarskih sadržaja i učiniti informacije o pomoći jasnijim i dostupnijim.

-Mladima je kockanje danas veoma lako dostupno, a bez jasnih granica i adekvatne zaštite, rizik od razvoja zavisnosti je izuzetno visok – zaključuje Davidhazi.

T. D.

saobracajci-droga

Tokom prethodnog dana u Srbiji dogodile su se 83 saobraćajne nezgode, bez poginulih, a 34 lica su povređena. Na području Policijske uprave u Kikindi zabeležena je jedna saobraćajna nezgoda, bez povređenih, saopšteno je iz policije.

Povodom predstojećeg vikenda, kada se češće konzumira alkohol, Policijska uprava u Kikindi uputila je apel svim vozačima da ne upravljaju vozilom pod dejstvom alkohola.

Kako se navodi, alkohol i vožnja i dalje su među najčešćim uzrocima saobraćajnih nezgoda sa teškim posledicama, posebno tokom noćnih sati i vikendom.

„Ako ste pili alkohol – ne sedajte za volan. Izaberite bezbednu alternativu“, poručili su iz Policijske uprave Kikinda, uz poziv na odgovorno ponašanje u saobraćaju kako bi se sačuvali sopstveni životi i bezbednost drugih učesnika.

casne-verige

Danas, 29. januara, Pravoslavna crkva i vernici obeležavaju Časne verige svetog apostola Petra, praznik koji podseća na događaj iz apostolskih vremena kada je apostol Petar bio okovan, a potom čudesno oslobođen. Ovaj dan u kalendaru označava sećanje na njegove verige i njihovo poštivanje u crkvenoj tradiciji.

Pravoslavne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar obeležavaju ovaj praznik 29. januara, što je u crkvenom kalendaru 16. januar po starom (julijanskom) kalendaru.

Praznik se zasniva na događaju opisanom u Delima apostolskim (12:1–11), kada je car Irod Agripa, starajući se da ugodi jevrejskom narodu, bacio apostola Petra u tamnicu okovanog lancima. Tokom noći, kako tekst svedoči, anđeo Gospodnji je došao, probudio Petra i njegove lance čuda radi oslobodio.

Na ovaj dan u mnogim pravoslavnim crkvama vernici se u crkvama okupljaju na bogosluženjima gde se sećaju ovog događaja. Istorijski, delovi verigi koje su služile kao okovi apostolu Petru čuvani su i poštovani u ranohrišćanskim zajednicama i postali su objekti posebnog poklonjenja.

Časne verige ostaju u crkvenoj tradiciji simbol sećanja na veru, zatvaranje i oslobođenje apostola Petra, kao i na važnost čuvanja sećanja na događaje koji su uticali na razvoj rane Crkve.

Slika: Print skrin Blic Žena

nemanja-milic-4

Sa samo 26 godina, višestruki državni prvak u džudou, trener i student master studija Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, Nemanja Milić dobitnik je nagrade Grada Kikinde u oblasti sporta. Iza medalja i titula stoji mladić izuzetne skromnosti, stabilnosti i jasne životne filozofije – čovek koji zna da pravi uspesi počinju od karaktera.

Iako dobitnik gradske nagrade, Nemanja nije govorio o sebi, već o trudu, procesu i ljudima oko sebe.

-Drago mi je što je neko prepoznao rad i trud koji ulažem u sport. Ova nagrada je kruna jedne naporne godine i snažna motivacija da nastavim dalje, i kao takmičar i kao trener – rekao je Nemanja.

Godina za njega je bila izuzetno zahtevna: povratak seniorske titule u klub, intenzivan rad sa mladima, ali i povreda koja ga je primorala da napravi pauzu u takmičarskom delu. Upravo zato ovu nagradu doživljava kao ličnu potvrdu uloženog rada, ali i kao podstrek za nove izazove.

Nemanjin put u džudou počeo je veoma rano – sa samo pet godina.

-To je bazičan sport koji razvija celo telo. Ali najvažniji je trener. U tom uzrastu on mora da bude i pedagog i animator, da deca zavole salu i prostor. Tako sam i ja zavoleo džudo – podelio je sa nama sagovornik.

Prve korake napravio je uz trenera Jelenu Krvopić, kroz igru i druženje, u uslovima koji su bili daleko skromniji nego danas.

-Ključnu ulogu u mom profesionalnom razvoju imao je brat Robert Biro. Sa samo petnaest godina morao sam da donesem odluku – rekreativno ili profesionalno bavljenje džudoom. Uz njegovu podršku odlučio sam da idem do kraja. Dupli treninzi, jutarnji rad sa kondicionim trenerom i večernji trening u klubu, brzo su dali rezultate. Sa samo 16 godina postao sam seniorski prvak države – izuzetan podvig u tako mladom uzrastu – prisetio se Nemanja.

Danas ima pet seniorskih titula i gotovo dvesta medalja, spakovanih u kutije jer više ne mogu da stanu na jedno postolje. Ali brojevi mu nisu najvažniji. Najdraža mu je upravo prva seniorska titula, za koju je mesecima analizirao stil protivnika, prilagođavao treninge i simulirao borbe.

-Četiri meseca sam se spremao samo za taj meč. Ta borba se pamti celog života – rekao je naš sagovornik.

Jednako mu je u sećanju ostao i poraz koji je doneo aplauz cele hale – kao mladi takmičar, protiv starijeg i fizički dominantnijeg protivnika, izgubio je meč, ali dobio poštovanje publike i prvu novčanu nagradu u karijeri.

-Nije svaki uspeh pobeda. Ponekad je uspeh boriti se do samog kraja i izgubiti dostojanstveno – istakao je Nemanja.

Iako je imao mogućnost da ostane u većim sredinama, Nemanja se vratio u rodnu Kikindu.

-Ovde sam napravio prve korake. Potičem iz skromne porodice koja me je naučila poštovanju. Želeo sam da vratim kikindsku školu džudoa na nivo koji je nekada imala – otkrio je sagovornik.

Danas radi sa više od stotinu dece. Ulaže u njihovu tehniku, snagu, kondiciju, ali još više u karakter.

-Moj cilj nije da svi budu šampioni, već da budu dobri ljudi kada odu u veće gradove na fakultet.

Njegov dan počinje i završava se u sali. Radi sa decom u školici, sa takmičarskim grupama, ali i kao personalni trener u „Sova Gym“ teretani.

Zbog povrede skočnog zgloba, predstoji mu period oporavka. A kada zglob ponovo ojača, vratiće se takmičenju u novoj kategoriji – do 66 kilograma.

-U međuvremenu, trenerski rad mi je fokus: kampovi, saradnja sa klubovima iz većih gradova i sistematski razvoj mladih talenata – kazao je on.

Kao i svaki sportista, sanja o velikim međunarodnim postoljima i Olimpijskim igrama. Ali njegove ambicije nisu samo lične. On gradi sistem, ljude i vrednosti. Za Kikindu, Nemanja nije samo šampion na tatamiju, već i šampion karaktera. A najveći uspesi, čini se, tek su pred njim.

T. D.

vatrogasac

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 300 polaznika na Osnovnu obuku pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica, uključujući osam mesta namenjena za područje PU u Kikindi. Kandidati se mogu prijaviti do 25. februara 2026. godine.

Konkurs obuhvata stručno osposobljavanje za radna mesta vatrogasac-spasilac i vatrogasac-spasilac vozač. Na teritoriji naše policijske uprave to podrazumeva dva mesta u Vatrogasno-spasilačkom bataljonu Kikinda, dva mesta u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Kanjiža, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Novi Kneževac, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Senta, jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Ada, kao i jedno mesto u Vatrogasno-spasilačkom odeljenju Čoka.

Pravo učešća imaju državljani Srbije starosti od 19 do 30 godina sa završenim srednjim obrazovanjem i najmanje godinu dana prebivališta u organizacionoj jedinici za koju konkurišu. Pored opštih uslova, kandidati za vozačku poziciju treba da imaju važeću vozačku dozvolu odgovarajuće kategorije.

Prijave se podnose u policijskoj stanici po mestu prebivališta uz potrebnu dokumentaciju, a obuka će se realizovati u Nacionalnom trening centru za vanredne situacije u Zemunu. Uslovi konkursa i uputstva za prijavu dostupni su na zvaničnom sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku.

poklon-za-osmeh

Gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Tihomir Farkaš posetili su učenike Osnovne škole „Gligorije Popov“ i uručili im prigodne poklone u okviru akcije „Poklon za dečji osmeh“. Akcija se realizuje povodom obeležavanja školske slave Svetog Save.

U ime učenika i zaposlenih, direktorica Aleksandra Felbab uputila je zahvalnost lokalnoj samoupravi na, kako je istakla, lepom gestu darivanja, kao i gradonačelniku Bogdanu i članu Gradskog veća Farkašu na izdvojenom vremenu, uz očekivanje da će se saradnja nastaviti i ubuduće.

Planira se da poklone dobiju svi đaci na teritoriji Grada Kikinda, čime lokalna samouprava nastavlja aktivnosti usmerene na podršku učenicima i školama.