Друштво

rak-kancer-1

Mart je mesec posvećen borbi protiv raka, kada se javnost dodatno informiše o rasprostranjenosti malignih bolesti, značaju prevencije i ulozi organizovanih skrininga u ranom otkrivanju bolesti. Stručnjaci podsećaju da je rak, ukoliko se otkrije na vreme, izlečiv u više od 90 odsto slučajeva.

-Kada se bolest otkrije u ranoj fazi, lečenje je kraće i efikasnije, a kvalitet života obolelih i lečenih osoba znatno bolji – ističe dr med. Ana Đurin, specijalista socijalne medicine.

Procene pokazuju da tokom života jedan od pet muškaraca i jedna od šest žena oboli od raka, dok jedan od osam muškaraca i jedna od jedanaest žena izgubi život od neke maligne bolesti.

Opterećenje rakom u Severnobanatskom okrugu

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, tumori su u 2024. godini bili drugi vodeći uzrok smrti u Severnobanatskom okrugu sa učešćem od 22 odsto, odmah posle bolesti srca i krvnih sudova koje čine oko 52 odsto ukupnog mortaliteta.

Tokom 2024. godine na nivou okruga od malignih tumora obolelo je 1.065 osoba — 540 muškaraca i 525 žena, dok je od raka preminula 461 osoba (245 muškaraca i 216 žena).

Kod muškaraca su najčešći bili rak pluća, debelog i završnog dela creva i prostate. Kod žena maligni procesi najčešće su bili lokalizovani na dojci, debelom i završnom delu creva, plućima i grliću materice.

Maligni tumori pluća i bronha predstavljaju vodeću lokalizaciju u obolevanju i umiranju kod muškaraca, dok su kod žena treći po učestalosti uzrok obolevanja i drugi uzrok smrtnosti od raka. Tokom 2024. godine od raka pluća i bronha obolelo je 137 osoba, a preminulo 114.

Rak dojke je najčešći maligni tumor kod žena u našem okrugu — 120 žena je obolelo, a 46 izgubilo život u toku 2024. godine.

Kolorektalni karcinom je druga po učestalosti lokalizacija raka kod muškaraca i žena — 151 osoba je obolela, dok je 60 preminulo.

Kod muškaraca, rak prostate je treći po učestalosti, sa 84 obolela i 23 preminula pacijenta. Rak grlića materice je četvrti po učestalosti kod žena — dijagnostikovan je kod 30 žena, dok je 12 preminulo.

-Rak je bolest starije populacije — stope obolevanja naglo rastu posle 55. godine, a najviše su posle 75. godine života. Kada je reč o smrtnosti, stope kod oba pola počinju da rastu nakon 60. godine – navodi dr Đurin.

Prevencija — najefikasnija zaštita

Stručnjaci naglašavaju da se na čak dve trećine faktora rizika može uticati.

-Oko 40 odsto malignih bolesti može biti izbegnuto jednostavnim merama — prestankom pušenja, umerenim konzumiranjem alkohola, održavanjem zdrave telesne težine, pravilnom ishranom, fizičkom aktivnošću, izbegavanjem prekomernog izlaganja suncu i zaštitom od infekcija koje mogu dovesti do raka – objašnjava dr Ana Đurin.

Ona dodaje da vakcinacija ima važnu ulogu u prevenciji.

-Vakcinacija dece protiv hepatitisa B i HPV virusa značajno smanjuje rizik od raka jetre i raka polnih organa.

Skrining spasava živote

Skrining podrazumeva rano otkrivanje raka kod osoba koje još nemaju simptome. U Srbiji se sprovode nacionalni programi skrininga za rak dojke, rak grlića materice i kolorektalni rak.

Na skrining raka dojke pozivaju se žene od 50 do 69 godina na mamografiju svake druge godine. Skrining na rak grlića materice obuhvata žene od 25 do 64 godine koje se pozivaju na ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine. Testiranje na rak debelog creva namenjeno je građanima oba pola od 50 do 74 godine i obavlja se jednom u dve godine.

 

Na nivou Severnobanatskog okruga, organizovani skrining raka dojke sprovodi se u Senti od 2013. godine, dok je u Adi, Čoki, Novom Kneževcu, Kanjiži i Kikindi započet od septembra 2025.

Tokom 2025. godine u Senti je obavljeno 575 mamografskih pregleda, pri čemu su kod četiri žene otkrivene maligne promene. U ostalim opštinama okruga urađeno je 306 pregleda, a rak dojke je dijagnostikovan kod tri žene.

-Apelujemo na građane da redovno idu na preventivne preglede. Pravovremena dijagnostika znači i pravovremeno lečenje. Pozivamo sve žene da se odazovu pozivu na mamografiju — taj pregled može spasiti život – poručuje dr Ana Đurin.

T. D.

penzioner-sindikat-subin

Sindikalna organizacija penzionera Kikinde, Čoke i Novog Kneževca unapređuje programe podrške i društvenog života svojih članova, nudeći brojne pogodnosti — od zdravstvenih usluga i pravne pomoći do kulturnih sadržaja i organizovanih putovanja u zemlji i inostranstvu.

-Brinemo o našim najstarijim članovima i pratimo njihove potrebe. Danas penzioneri imaju više slobodnog vremena i žele da putuju i da se druže, pa smo u saradnji sa turističkim organizacijama obezbedili promotivne i pristupačne aranžmane – kaže predsednik sindikalne organizacije Radovan Subin.

Članovima su dostupni kolektivno osiguranje od posledica nesrećnog slučaja, besplatna pravna pomoć, pomoć u ogrevu, zimnici i paketima podrške, kao i popusti u zdravstvenim ustanovama i optikama. Posebnu pogodnost predstavlja saradnja sa klinikama čije medicinske ekipe, po potrebi, dolaze i na kućnu adresu penzionera radi vađenja krvi i neophodnih analiza. Omogućena je i pomoć pri odlasku na besplatno banjsko lečenje preko PIO fonda.

Veliki značaj ima saradnja sa Narodnim pozorištem u Kikindi, koje penzionerima obezbeđuje 50 odsto popusta na ulaznice, dok će deo karata biti i besplatan. U planu je saradnja i sa pozorištima u Zrenjaninu, Somboru i Subotici.

-Prošla su vremena kada su penzioneri tražili samo materijalnu pomoć. Danas im je potreban aktivan društveni život. Naša putovanja su lepa, puna muzike i druženja — penzioneri se preporode i jedva čekaju naredno okupljanje – ističe Subin.

Plan putovanja obuhvata jednodnevne izlete i višednevne aranžmane — od krstarenja Tisom i izleta na Avalu, do odmora u banjama, planinskim centrima i turističkim destinacijama u Srbiji i regionu. Obezbeđeni su povoljni uslovi plaćanja, a za pojedine programe i besplatan prevoz.

Članstvo nije ograničeno samo na penzionere niti na mesto stanovanja — mogu se učlaniti svi od 18 do 118 godina koji prihvataju statut i redovno plaćaju članarinu. Pored članova iz severnog Banata, sindikat okuplja i građane iz više gradova Srbije, a interesovanje postoji i u inostranstvu.

Organizacija beleži stalan rast — nezvanično broji oko 9.500 članova, dok je prošle godine pristupilo oko hiljadu novih.

-Žao nam je što nemamo adekvatne prostorije. Imamo brojne planove — kurseve, zdravstvene seminare i nove aktivnosti — ali radimo u malom prostoru koji skupo plaćamo – dodaje Subin.

Zainteresovani građani mogu se učlaniti svakog utorka i četvrtka u prostorijama sindikata u Nemanjinoj 1, od 10 do 12 časova.

T. D.

 

car-brothers

Povodom 8. marta, članovi Car Brothers klub organizovali su juče malu akciju u znaku pažnje i poštovanja. Momci iz kluba podelili su oko pedeset ruža radnicama u Tržnom centru, kao i sugrađankama koje su se u tom trenutku zatekle u kupovini.

Kako je naveo sekretar kluba, Aleksandar Ivčenić, cilj je bio da se malim znakom pažnje ulepša praznik.

-Ovu akciju klub je prvi put realizovao 2021. godine, a lepu praksu odlučili smo da ponovimo i ove godine. Želja nam je da izmamimo osmeh na licima sugrađanki.

T. D.

geografija-takmicenje

Kikinda je i ove godine imala zapažene rezultate na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi, a šestoro učenika izborilo se za plasman na republički nivo takmičenja. Uspeh donosi i priliku za plasman na Evropsku geografsku olimpijadu. Takmičenje je održano u nedelju na Geografskom fakultetu Univerziteta u Beogradu u Zemunu.

Grad su predstavljali učenici tri osnovne škole — „Sveti Sava“, „Žarko Zrenjanin“ i „Vuk Karadžić“. Na regionalnom nivou takmičili su se Filip Rodić, učenik sedmog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“, Jana Injac, učenica osmog razreda OŠ „Vuk Karadžić“, kao i jedanaestoro učenika OŠ „Sveti Sava“.

Među takmičarima iz OŠ „Sveti Sava“ bili su sedmaci Nikola Rodić, Stefan Stupar, Vukašin Ilić i Uroš Vujadinov, kao i osmaci Vanja Derbakova, Una Ugrešić, Nikolina Pilipović, Vukašin Ćirić, Luka Baba, Vuk Matijević i Nikola Tomić.

Plasman na republički nivo izborili su Jana Injac, Filip Rodić, Nikola Tomić, Vukašin Ćirić, Vukašin Ilić i Stefan Stupar.

Takmičenje obuhvata proveru teorijskog znanja i praktičnu primenu geografije, uključujući snalaženje u prostoru i rešavanje zadataka van okvira školskog gradiva.

Mentori učenicima su Aleksandra Ostojić, Nataša Šuljan i Miroslav Grujić.

T. D.

nasa-kuca-bazar

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ danas prodaju svoje rukotvorine na trgu ispred Kulturnog centra, u periodu od 10 do 13 časova. Sugrađani mogu da kupe proizvode po simboličnim cenama i tako podrže njihov rad.

-Prikupljena sredstva biće uložena u aktivnosti korisnika kako bi ponovo učestvovali u javnim programima, kao i u odlascima u bioskop, na ekskurzije i druženja. Akcija predstavlja jedan od načina njihove integracije u društvo, sa ciljem jačanja samopouzdanja i osećaja korisnosti – izjavila je Milica Ristić, radni terapeut i stručni saradnik u Centru „Naša kuća“.

Inače, Centar je osnovao Grad Kikinda radi unapređenja kvaliteta života osoba sa različitim senzornim, mentalnim i drugim smetnjama i invaliditetima, kao i njihovog što većeg osamostaljivanja kroz praktičan život.

T. D.

Iva-Plemic-1

Odluka da napusti rodni grad i školsku godinu provede u inostranstvu za Ivu Plemić, gimnazijalku iz Kikinde, bila je, kako sama kaže, „jedna od najvažnijih i najhrabrijih odluka u životu“. Zahvaljujući programu interkulturalne razmene organizacije AFS, ona od septembra 2025. godine živi u Francuskoj, u predgrađu Liona, gde pohađa gimnaziju i stiče iskustva koja, kako ističe, menjaju njen pogled na svet.

-Rođena sam i odrasla u malom gradu, što me je oduvek podsticalo da upoznam više sveta i izađem iz svoje zone komfora – kaže Iva za naš list. Francusku je izabrala zbog kulture, istorije i jezika, ali i zbog porodice koja tamo živi. Pripreme za razmenu trajale su mesecima, ali, kako kaže, „ništa ne može u potpunosti da pripremi čoveka za život u drugoj zemlji“.

Početak boravka bio je ispunjen uzbuđenjem i novinama, ali vremenom su se javili izazovi.

-Kako vreme prolazi, postaje sve teže zbog udaljenosti od porodice, prijatelja i mentaliteta uz koji sam odrasla – navodi ona. Francuski mentalitet opisuje kao distanciraniji, a kulturne razlike primetne su i u ishrani.

-Jede se manje mesa nego kod nas, ali su deserti zaista odlični – dodaje.

Najemotivniji trenutak do sada bio je tokom božićnih praznika.

-Provođenje praznika sa porodicom, ali ne sa svojom, bilo je veoma teško – priznaje Iva. Za prazničnom trpezom okusila je i tradicionalne specijalitete, poput puževa i živih školjki, što opisuje kao iskustvo koje neće zaboraviti.

Život u francuskoj porodici dao joj je svojevrstan osećaj pripadnosti. Posebno se zbližila sa „host“ majkom Žuli i njenom decom, sa kojima deli radoznalost prema drugim kulturama. Zajedničko učenje klavira postalo je simbol novih veza i topline.

-Taj zajednički trenutak muzike pružio mi je osećaj pripadnosti i novu veštinu koju ću poneti sa sobom – kaže ona.

Iva pohađa gimnaziju „Kondorse“ u Sen Pristu, gde joj veliku podršku pruža razredni starešina i profesorka francuskog jezika Edit Anglero. Uz njenu pomoć brzo je napredovala u jeziku i prilagođavanju novom školskom sistemu, koji se značajno razlikuje od srpskog.

-Školski dan traje i do deset sati, a učenici imaju individualne rasporede i malo vremena za druženje tokom nedelje – objašnjava Iva.

Uprkos tome, stekla je bliske prijateljice koje joj pomažu u učenju i svakodnevici. Neke od njih su počele da uče srpski jezik, dok ona sve sigurnije govori francuski.

-Za pet meseci naučila sam da gotovo u potpunosti koristim francuski u svakodnevnoj komunikaciji – ističe sa ponosom.

Pored nastave, uključila se u dramsku sekciju škole. Iako je na početku dobila značajnu ulogu, zbog obaveza je nastavila rad iza scene, baveći se kostimografijom, scenografijom i izradom postera. To iskustvo pomoglo joj je da se oseti korisno i uključeno u školski život.

Razmena je donela i novu svest o sopstvenom identitetu.

-Shvatila sam da ne samo da ja upoznajem Francusku, već i Francuskoj predstavljam Srbiju – naglašava ona, dodajući da je upoznala vršnjake iz brojnih zemalja i izgradila prijateljstva koja premašuju granice.

Iako je Francuska razvijena zemlja, pojedini aspekti društva bili su joj iznenađujući. U školama, na primer, nije dozvoljeno isticanje verskih obeležja, pa ne može da nosi krstić na lančiću. Ta pravila su joj u početku bila teška za razumevanje, ali su deo sistema na koji se prilagodila.

Život daleko od kuće, kaže, značajno je doprineo njenom sazrevanju.

-Uči me da budem zrelija, samostalnija i da se snađem u nepoznatom – deli sa nama Iva. Podrška porodice i prijatelja iz Srbije daje joj snagu da istraje i iz iskustva izađe jača.

Razmena u Francuskoj nije uvek laka, ali je, kako poručuje, neprocenjivo iskustvo.

-Preporučila bih godinu na razmeni svakome ko se boji – ko se boji da upozna sebe ili veruje da je svet veći od onoga što nam je do sada prikazano – poručuje Iva.

U Francusku je stigla 5. septembra 2025. godine, a povratak u Srbiju planira početkom letnjeg raspusta. Do tada, ova hrabra Kikinđanka nastavlja da gradi mostove između kultura — i da svet gleda širim, otvorenijim očima.

T. D.

 

Nocni-bazar-(4)

Uoči 8. marta, Kikinđane očekuje još jedan Martovski bazar lokalnih proizvođača, koji će biti održan u subotu, 7. marta, na Gradskom trgu od 10 do 16 časova.

Turistička organizacija Kikinde i ovoga puta okupiće brojne domaće proizvođače i kreativce, a posetioci će imati priliku da pronađu jedinstvene poklone za Dan žena, ali i da uživaju u raznovrsnoj ponudi rukotvorina, ukrasa, slatkiša i domaćih proizvoda.

 

Kako ističe Jasmina Orašanin, direktorica Turističke organizacije, bazari imaju za cilj da podrže lokalne stvaraoce i proizvođače.

-Svakog meseca organizujemo bazare koji su namenjeni pre svega našim lokalnim proizvođačima, kako bi dobili priliku da predstave svoje proizvode i radove, a sa druge strane da Kikinđanima ponudimo nešto drugačiji izbor proizvoda – ističe Orašanin.

Ovogodišnji martovski bazar posebno je posvećen 8. martu – Međunarodnom danu žena, pa će i ponuda biti u duhu ovog praznika. Pored tematskih poklona za dame, posetioce očekuje i standardna ponuda domaćih proizvoda i kreativnih rukotvorina.

Poseban razlog za zadovoljstvo organizatora je rekordan broj učesnika, jer će se na bazaru predstaviti čak 51 izlagač.

Martovski bazar biće prilika da građani, u prijatnoj atmosferi na gradskom trgu, podrže vredne ruke lokalnih proizvođača i pronađu originalne poklone za dame koje ih inspirišu.

T. D.

 

kozarci-sastanak

U Mesnoj zajednici Novi Kozarci organizovan je sastanak između predstavnika Saveta i udruženja, organizatora manifestacija i poljoprivrednika. Ovom prilikom predstavljeni su planovi za infrastrukturna ulaganja, ali i za podršku udruženjima i organizaciju manifestacija.

-Cilj nam je da unapređujemo kako sadržaj društvenog života, tako i uslove za kvalitetniji život svih meštana – istakao je Marko Čavka, potpredsednik Saveta MZ. – Udruženja i manifestacije imaju nemerljiv značaj za očuvanje tradicije, negovanje kulture i stvaranje sadržaja za sve generacije.

 

Sa poljoprivrednicima koji su se odazvali razgovoru dogovoreno je da se urede atarski putevi.

-Složili smo se oko dinamike radova sa kojom su i poljoprivrednici zadovoljni jer neće remetiti predstojeće radove u polju. Mesna zajednica obezbediće naftu, a proizvođači traktore i priključnu mehanizaciju. Atarski putevi nisu u zadovoljavajućem stanju i na sastanku su određeni  i prioriteti koje je potrebno prvo urediti. Ovo je prvi put da će organizovano, Mesna zajednica i poljoprivrednici, sanirati delove atara – naveo je Čavka.

A.Đ.

 

policija-slava

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije raspisalo je 23. februara konkurs za upis 140 učenika u prvi razred Srednje škole unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ za školsku 2026/2027. godinu. Konkurs je otvoren do 16. marta 2026. godine.

Pravo učešća imaju kandidati koji ispunjavaju propisane uslove: da su državljani Republike Srbije, da imaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Srbije najmanje godinu dana neprekidno pre podnošenja prijave, da imaju manje od 17 godina počev od 1. septembra školske godine u kojoj upisuju prvi razred (odnosno da su rođeni posle 31. avgusta 2009. godine), da se protiv njih ne vodi krivični postupak niti im je izrečena vaspitna mera ili kazna maloletničkog zatvora, kao i da ispunjavaju zdravstvene, psihološke, fizičke i bezbednosne uslove.

Prijavu na konkurs podnosi roditelj ili drugi zakonski zastupnik kandidata, na obrascu koji se može dobiti u policijskoj stanici ili preuzeti sa internet adrese www.ssup.edu.rs⁠, uz potrebnu dokumentaciju. Dokumentacija se predaje neposredno u Srednjoj školi unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici (Železnička 22) ili u policijskoj stanici prema mestu prebivališta kandidata, u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa.

Uz prijavu je potrebno priložiti original izvoda iz matične knjige rođenih, uverenje o državljanstvu ne starije od šest meseci, uverenje o prebivalištu, uverenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak (ne starije od šest meseci), izvod iz zdravstvenog kartona i popunjen upitnik o kandidatu.

Dodatne informacije o uslovima konkursa dostupne su na sajtu www.ssup.edu.rs⁠, dok se građani mogu obratiti i Policijskoj upravi u Kikindi, na adresi Braće Tatić 5.

 

AKCIJA-SAOBRACAJ-(2)

Na putevima u Republici Srbiji tokom prethodnog dana dogodilo se 66 saobraćajnih nezgoda u kojima su poginula dva, a povređeno 25 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi prethodnog dana nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave u Kikindi podsećaju da se sa poboljšanjem vremenskih uslova povećava broj biciklista u saobraćaju i apeluju na sve učesnike da poštuju propise i pokažu dodatnu pažnju.

Biciklisti su u obavezi da koriste ispravne svetlosne uređaje – belo svetlo napred i crveno pozadi, kao i reflektujuće elemente, posebno u uslovima smanjene vidljivosti. Takođe, dužni su da poštuju saobraćajna pravila i vode računa o sopstvenoj i bezbednosti drugih učesnika.

Podseća se da se bicikli kreću prvenstveno površinama namenjenim biciklistima – biciklističkim stazama i trakama, gde one postoje. Kretanje kolovozom dozvoljeno je kada ne postoji posebna infrastruktura, i to desnom ivicom kolovoza, uz poštovanje saobraćajnih propisa.

Vozači motornih vozila pozivaju se na dodatni oprez, poštovanje odstojanja prilikom preticanja i uvažavanje biciklista, naročito na raskrsnicama.

-Bezbednost u saobraćaju je zajednička odgovornost. Pažnjom, pravilima i tolerancijom – čuvamo živote – navodi se u apelu Policijske uprave u Kikindi.