Друштво

Nocni-bazar-(4)

Uoči 8. marta, Kikinđane očekuje još jedan Martovski bazar lokalnih proizvođača, koji će biti održan u subotu, 7. marta, na Gradskom trgu od 10 do 16 časova.

Turistička organizacija Kikinde i ovoga puta okupiće brojne domaće proizvođače i kreativce, a posetioci će imati priliku da pronađu jedinstvene poklone za Dan žena, ali i da uživaju u raznovrsnoj ponudi rukotvorina, ukrasa, slatkiša i domaćih proizvoda.

 

Kako ističe Jasmina Orašanin, direktorica Turističke organizacije, bazari imaju za cilj da podrže lokalne stvaraoce i proizvođače.

-Svakog meseca organizujemo bazare koji su namenjeni pre svega našim lokalnim proizvođačima, kako bi dobili priliku da predstave svoje proizvode i radove, a sa druge strane da Kikinđanima ponudimo nešto drugačiji izbor proizvoda – ističe Orašanin.

Ovogodišnji martovski bazar posebno je posvećen 8. martu – Međunarodnom danu žena, pa će i ponuda biti u duhu ovog praznika. Pored tematskih poklona za dame, posetioce očekuje i standardna ponuda domaćih proizvoda i kreativnih rukotvorina.

Poseban razlog za zadovoljstvo organizatora je rekordan broj učesnika, jer će se na bazaru predstaviti čak 51 izlagač.

Martovski bazar biće prilika da građani, u prijatnoj atmosferi na gradskom trgu, podrže vredne ruke lokalnih proizvođača i pronađu originalne poklone za dame koje ih inspirišu.

T. D.

 

kozarci-sastanak

U Mesnoj zajednici Novi Kozarci organizovan je sastanak između predstavnika Saveta i udruženja, organizatora manifestacija i poljoprivrednika. Ovom prilikom predstavljeni su planovi za infrastrukturna ulaganja, ali i za podršku udruženjima i organizaciju manifestacija.

-Cilj nam je da unapređujemo kako sadržaj društvenog života, tako i uslove za kvalitetniji život svih meštana – istakao je Marko Čavka, potpredsednik Saveta MZ. – Udruženja i manifestacije imaju nemerljiv značaj za očuvanje tradicije, negovanje kulture i stvaranje sadržaja za sve generacije.

 

Sa poljoprivrednicima koji su se odazvali razgovoru dogovoreno je da se urede atarski putevi.

-Složili smo se oko dinamike radova sa kojom su i poljoprivrednici zadovoljni jer neće remetiti predstojeće radove u polju. Mesna zajednica obezbediće naftu, a proizvođači traktore i priključnu mehanizaciju. Atarski putevi nisu u zadovoljavajućem stanju i na sastanku su određeni  i prioriteti koje je potrebno prvo urediti. Ovo je prvi put da će organizovano, Mesna zajednica i poljoprivrednici, sanirati delove atara – naveo je Čavka.

A.Đ.

 

policija-slava

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije raspisalo je 23. februara konkurs za upis 140 učenika u prvi razred Srednje škole unutrašnjih poslova „Jakov Nenadović“ za školsku 2026/2027. godinu. Konkurs je otvoren do 16. marta 2026. godine.

Pravo učešća imaju kandidati koji ispunjavaju propisane uslove: da su državljani Republike Srbije, da imaju prijavljeno prebivalište na teritoriji Srbije najmanje godinu dana neprekidno pre podnošenja prijave, da imaju manje od 17 godina počev od 1. septembra školske godine u kojoj upisuju prvi razred (odnosno da su rođeni posle 31. avgusta 2009. godine), da se protiv njih ne vodi krivični postupak niti im je izrečena vaspitna mera ili kazna maloletničkog zatvora, kao i da ispunjavaju zdravstvene, psihološke, fizičke i bezbednosne uslove.

Prijavu na konkurs podnosi roditelj ili drugi zakonski zastupnik kandidata, na obrascu koji se može dobiti u policijskoj stanici ili preuzeti sa internet adrese www.ssup.edu.rs⁠, uz potrebnu dokumentaciju. Dokumentacija se predaje neposredno u Srednjoj školi unutrašnjih poslova u Sremskoj Kamenici (Železnička 22) ili u policijskoj stanici prema mestu prebivališta kandidata, u roku od 20 dana od dana objavljivanja konkursa.

Uz prijavu je potrebno priložiti original izvoda iz matične knjige rođenih, uverenje o državljanstvu ne starije od šest meseci, uverenje o prebivalištu, uverenje nadležnog suda da se protiv kandidata ne vodi krivični postupak (ne starije od šest meseci), izvod iz zdravstvenog kartona i popunjen upitnik o kandidatu.

Dodatne informacije o uslovima konkursa dostupne su na sajtu www.ssup.edu.rs⁠, dok se građani mogu obratiti i Policijskoj upravi u Kikindi, na adresi Braće Tatić 5.

 

AKCIJA-SAOBRACAJ-(2)

Na putevima u Republici Srbiji tokom prethodnog dana dogodilo se 66 saobraćajnih nezgoda u kojima su poginula dva, a povređeno 25 lica. Na teritoriji Policijske uprave u Kikindi prethodnog dana nije bilo saobraćajnih nezgoda.

Iz Policijske uprave u Kikindi podsećaju da se sa poboljšanjem vremenskih uslova povećava broj biciklista u saobraćaju i apeluju na sve učesnike da poštuju propise i pokažu dodatnu pažnju.

Biciklisti su u obavezi da koriste ispravne svetlosne uređaje – belo svetlo napred i crveno pozadi, kao i reflektujuće elemente, posebno u uslovima smanjene vidljivosti. Takođe, dužni su da poštuju saobraćajna pravila i vode računa o sopstvenoj i bezbednosti drugih učesnika.

Podseća se da se bicikli kreću prvenstveno površinama namenjenim biciklistima – biciklističkim stazama i trakama, gde one postoje. Kretanje kolovozom dozvoljeno je kada ne postoji posebna infrastruktura, i to desnom ivicom kolovoza, uz poštovanje saobraćajnih propisa.

Vozači motornih vozila pozivaju se na dodatni oprez, poštovanje odstojanja prilikom preticanja i uvažavanje biciklista, naročito na raskrsnicama.

-Bezbednost u saobraćaju je zajednička odgovornost. Pažnjom, pravilima i tolerancijom – čuvamo živote – navodi se u apelu Policijske uprave u Kikindi.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(1)

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom proteklog vikenda (27. februar – 1. mart) dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je pričinjena materijalna šteta od 10.000 dinara. Uzrok nezgode bio je izlazak životinje na put.

Tokom kontrole saobraćaja policija je otkrila ukupno 105 prekršaja. Iz saobraćaja je isključeno osam vozača koji su upravljali vozilima pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, dok su tri vozača zadržana do 12 časova jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila 1,20 mg/ml ili su bili pozitivni na nedozvoljene supstance.

Policija je evidentirala 22 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 21 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja, kao i 54 ostala prekršaja.

Iz Policijske uprave u Kikindi apeluju na vozače da poštuju saobraćajne propise i prilagode vožnju uslovima na putu, kako bi se povećala bezbednost svih učesnika u saobraćaju.

telefon-skola

U Srbiji je pokrenuta inicijativa za uvođenje zakonskog ograničenja korišćenja mobilnih telefona u školama, a iskustva iz prakse već postoje u Kikindi. O mogućim rešenjima i dosadašnjim efektima govore direktori škola koje su samostalno uredile ovu oblast.

U OŠ „Jovan Popović“ mobilni telefoni se ne koriste tokom boravka učenika u prostorijama škole već treću godinu zaredom. Prema rečima direktorice Jelene Krvopić, učenici po dolasku u školu predaju telefone u kutije za odlaganje koje ima svaki razred, a uređaji im se vraćaju nakon završetka nastave.

-Motiv nam je bio to što smo primetili da je savremena tehnologija, iako neophodna, decu u velikoj meri otuđila jedne od drugih. Želeli smo da ih vratimo međusobnoj komunikaciji, da se tokom odmora čuje žamor u školi i školskom dvorištu – ističe Krvopić.

Ona navodi da je odluci prethodila detaljna procedura – roditeljski sastanci, Savet roditelja i Školski odbor – i da nije bilo značajnijeg otpora.

-Učenici su pravilo vrlo brzo prihvatili. Danas je to sastavni deo njihovog školskog života, do te mere da sami podsećaju nastavnike ako se dogodi da telefoni ne budu prikupljeni – kaže direktorica.

Prema njenim rečima, bezbednost učenika nije bila dovedena u pitanje. Roditelji su potpisali pisanu saglasnost, a u slučaju potrebe kontakt sa porodicom ostvaruju odeljenske starešine ili drugi nastavnici. Izuzetak od pravila odnosi se na pametne satove kod učenika prvog i drugog razreda, dok u višim razredima ni ta vrsta uređaja nije dozvoljena.

Sa druge strane, u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ primenjuje se delimično ograničenje. Direktorica Milanka Halilović ističe da učenicima srednjih škola ne treba u potpunosti zabraniti nošenje mobilnih telefona, jer se oni ponekad koriste u nastavne svrhe, kao i zbog činjenice da veliki broj učenika putuje iz okolnih mesta.

-Kod nas već dve godine postoji pravilo da učenici pre ulaska u učionicu odlože sve lične stvari u torbu, uključujući i mobilne telefone i pametne satove. Telefon mogu da koriste samo ako nastavnik to izričito dozvoli – navodi Halilović.

Iskustva škola u Kikindi pokazuju da različiti modeli regulisanja upotrebe mobilnih telefona u obrazovnim ustanovama već funkcionišu u praksi. Upravo takvi primeri mogli bi da posluže kao osnov za dalju raspravu o zakonskim rešenjima koja se najavljuju na republičkom nivou.

T. D.

mucenici-sveci

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Pamfilu, Porfiriju i ostalim mučenicima, koji su stradali za hrišćansku veru početkom IV veka.

Ovi ranohrišćanski stradalnici postradali su 309. godine u Kesariji Palestinskoj, u vreme surovih progona hrišćana za vreme rimskog cara Dioklecijana.

Centralna ličnost među njima bio je sveti Pamfil, prezviter u Kesariji, poznat po učenosti i trudu da ispravlja i prepisuje tekstove Novog zaveta, koje je potom darivao vernicima.

Sa njim su stradali đakon Valent, poznavalac Svetog pisma, Pavle, ranije već mučen zbog vere, kao i petorica braće iz Misira — Ilija, Isaija, Jeremija, Samuilo i Danilo.

Među postradalima su i Porfirije, koji je zatražio tela mučenika da ih sahrani, rimski oficir Selevkije koji im je prišao i ispovedio veru, starac Teodul, kao i Julijan, koji je celivao tela postradalih.

Crkva ovaj praznik obeležava 16. februara po julijanskom, odnosno 1. marta po gregorijanskom kalendaru.

Poruka praznika

Predanje svedoči da njihovo stradanje simbolizuje snagu vere, duhovnu istrajnost i spremnost na žrtvu radi istine i pravde.

Praznik pada u vreme Vaskršnjeg posta, pa se obeležava u duhu molitve, uzdržanja i dobrih dela. U narodu se smatra da je dan posebno pogodan za pomaganje bližnjima i onima u nevolji.

Za pravoslavne vernike u Kikindi i širom Banata, današnji praznik predstavlja priliku za molitveno sećanje na stradalnike vere, ali i podsećanje na vrednosti solidarnosti, istrajnosti i pomaganja bližnjima — vrline koje imaju poseban značaj u lokalnoj zajednici.

 

sveti-velikomu-enik-teodor-tiron

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Teodorovu subotu, u narodu poznatu i kao Todorica – praznik koji se slavi prve subote Vaskršnjeg posta i posvećen je Svetom Teodoru Tironu, ranohrišćanskom mučeniku i zaštitniku vere.

Ovaj dan u narodnoj tradiciji prati niz običaja i verovanja koji simbolično prizivaju zdravlje, plodnost i blagostanje domaćinstva.

Sveti Teodor Tiron – simbol vere i hrabrosti

Sveti Teodor Tiron živeo je u 3. veku kao vojnik rimske vojske. Ostao je upamćen po nepokolebljivoj veri u hrišćanstvo, zbog koje je bio mučen i pogubljen. Njegova žrtva učinila ga je jednim od poštovanih svetitelja u pravoslavlju.

Običaji koji se poštuju širom Srbije

Teodorova subota ima snažan obredni karakter. U mnogim domovima pripremaju se posna jela, pogače i kolači, u skladu sa postom. U pojedinim krajevima prave se i figure od testa u obliku konja, jer se Sveti Teodor smatra njihovim zaštitnikom.

Poseban običaj je da domaćice ujutru pripreme žito sa medom i orasima i odnesu ga u crkvu na osvećenje, dok se u hramovima pale sveće za pokoj duše preminulih.

U narodu je praznik poznat i kao „konjski dan“, jer se veruje da Sveti Teodor štiti konje i stoku. Tog dana konji se ne koriste za rad, već se blagosiljaju kako bi bili zdravi i snažni tokom godine.

Prema narodnim verovanjima, molitve upućene svetitelju mogu doprineti dobroj žetvi i zdravlju stoke, pa se praznik povezuje sa željom za plodnošću i blagostanjem domaćinstva.

Teodorova subota smatra se i danom zaštite od nesreće i zlih sila. U narodu postoji verovanje da se tog dana ne obavljaju teški poslovi i da se izbegava izlazak posle zalaska sunca.

Takođe, rasprostranjeno je sujeverje da žene ne treba da peru kosu kako ih tokom godine ne bi bolela glava, iako ovo pravilo nema utemeljenje u crkvenom učenju.

U pojedinim sredinama organizuju se obredne igre i pesme u čast svetitelja, dok se običaji prenose sa generacije na generaciju. Iako su mnogi rituali prilagođeni savremenom životu, suština praznika ostaje ista — očuvanje vere, porodične sloge i poštovanje tradicije.

Teodorova subota tako i danas podseća na duhovne vrednosti i duboku vezu naroda sa prirodom, zajednicom i vekovnim običajima.

dan-retkih-bolesti

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ večeras je održan događaj „Hoću da rastem – iz mog ugla“, posvećen obeležavanju Dana retkih bolesti. Događaj su organizovali Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ i škola, sa ciljem da roditeljima, nastavnicima i široj zajednici približe svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju deca sa retkim bolestima.

Centralni deo programa bila je interaktivna aktivnost – stolica u razmeri 2:1 – koja je učesnicima omogućila da neposredno osete prepreke sa kojima se deca sa ahondroplazijom susreću svakog dana. Pored toga, održana je i edukativna prezentacija o retkim bolestima, ahondroplaziji i značaju inkluzije u školama.

Davor Terzin, predstavnik udruženja i otac Staše, devojčice iz Kikinde koja boluje od ahondroplazije, objasnio je da čak i najjednostavnije radnje mogu predstavljati veliki izazov.

-Mi koji smo prosečne visine ne možemo lako da sednemo na tu stolicu — potrebna nam je snaga i akrobacija da se popnemo. Kada kažemo deci sa ahondroplazijom ‘hajde sedi’, to je za njih poduhvat – rekao je on.

On je dodao da sedenje na običnoj stolici može izazvati zdravstvene probleme, jer se smanjuje dotok krvi u nogama, što kasnije dovodi do problema sa kičmom.

Govoreći o školovanju, Terzin je istakao primer dobre prakse.

-Staši je potrebna prilagođena stolica koju smo kao roditelji želeli da obezbedimo. Direktorica škole je odmah rekla da nema potrebe, jer je dužnost škole da obezbedi da svi đaci imaju sve što im je potrebno za nesmetano pohađanje nastave. Na tome smo veoma zahvalni.

Prema njegovim rečima, članovi udruženja često nailaze na teškoće kada deca krenu u školu, zbog čega je razumevanje zajednice od presudnog značaja.

-Potrebno je razumevanje. Nema potrebe za sažaljenjem. Treba samo pitati: kako mogu da pomognem?

Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ osnovano je u novembru 2022. godine od strane tri porodice, sa sedištem u Kikindi. Danas okuplja oko dvadeset porodica koje razmenjuju iskustva, savete i podršku. Jedan od primarnih ciljeva bio je uvođenje terapije u Srbiju, u čemu su uspeli, dok je drugi povezivanje porodica i međusobna podrška.

Direktorica škole Jelena Krvopić naglasila je da je iskustvo sa stolicom pomoglo prisutnima da bolje razumeju svakodnevicu dece sa ahondroplazijom.

-Vrlo je teško popeti se na stolicu, a perspektiva je pomalo zastrašujuća, kao što smo danas naučili — a Staši je tako svaki dan.

Ona je istakla da škola sa ponosom obeležava Dan retkih bolesti, posebno jer će Staša od septembra postati njihova učenica.

 

-Ono što želimo da postignemo jeste da nikada ne dozvolimo da se Staša oseća drugačije. Spremni smo da učimo i sarađujemo.

Škola je već obezbedila stolicu prilagođenu Staši i visini školske klupe, a u planu su i dalje adaptacije prostora u vidu adaptera za toalet i table koja se postavlja na odgovarajućoj visini.

-Najmanji problem je prilagođavanje nameštaja. Bitno nam je da se nikada ne oseti tužno ili drugačije od ostale dece – poručila je direktorka.

Ovaj pristup direktorice i nastavnog kadra OŠ „Jovan Popović“ — u kojem razumevanje prethodi svemu — pokazao je da inkluzija nije samo zakonska obaveza, već stvar ljudskosti, spremnosti da se uči i želje da svako dete ima jednake uslove.

Dan retkih bolesti obeležava se svake godine poslednjeg dana u februaru, sa ciljem podizanja svesti o izazovima sa kojima se suočavaju oboleli i njihove porodice. Retke bolesti pogađaju mali broj ljudi, dok ahondroplazija, genetski poremećaj rasta kostiju, pogađa oko jednu od 25.000 beba.

T. D.

 

pozar

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel građanima na odgovorno ponašanje tokom grejne sezone, nakon velikog broja požara na građevinskim objektima širom Srbije. Na teritoriji Severnobanatskog okruga zabeleženo je 165 požara, sa četiri smrtna ishoda i deset povređenih.

Od početka grejne sezone, u periodu od 15. oktobra 2025. do 24. februara 2026. godine, pripadnici Sektora za vanredne situacije intervenisali su na 1.565 požara na građevinskim objektima u Srbiji, što predstavlja smanjenje od 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U ovim intervencijama stradalo je 40 osoba, dok je u istom periodu prošle godine poginulo 49 lica.

Kako se navodi, najčešći uzroci požara su neispravni ili neočišćeni dimnjaci, nepažnja prilikom loženja peći na čvrsta goriva, ostavljanje uključenih grejalica bez nadzora, držanje zapaljivih predmeta u blizini izvora toplote, preopterećenje elektro-instalacija i neispravni električni uređaji. Svi ovi uzroci povezani su sa ljudskim faktorom, odnosno nepažnjom ili nemarom.

Sektor za vanredne situacije apeluje na građane da budu odgovorni prema sebi i svojim porodicama i da:

  • provere ispravnost dimnjaka i peći,
  • ne ostavljaju uključene grejalice bez nadzora,
  • ne preopterećuju elektroinstalacije,
  • udalje nameštaj i zapaljive materijale od grejnih tela.

Dodatno se savetuje da se pepeo ne odlaže u plastične kontejnere ili blizu gorivog materijala, da se deca ne ostavljaju bez nadzora u prostorijama sa pećima ili grejalicama, kao i da se električni uređaji isključuju prilikom napuštanja doma.

U slučaju požara, građani treba odmah da obaveste vatrogasno-spasilačku jedinicu pozivom na broj 193 i postupaju po uputstvima spasilaca.