јануар 30, 2026

Друштво

nemanjaaa

Nemanja Đukić, doskorašnji učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev” i vaterpolista kluba Žak, učestvovao je kao jedan od modela na ovogodišnjem Serbia Fashion Week-u.

Na ovom prestižnom događaju, koji tradicionalno okuplja najpoznatije modne dizajnere iz Srbije i sveta, Nemanja je prošetao pistom u okviru dve revije. Predstavio se u kolekciji Martini Vesto by Boško Jakovljević, poznatoj po elegantnim muškim odelima, kao i u kreaciji dizajnerke Tajane Balaž Jurišić.

Njegovo pojavljivanje na pisti privuklo je pažnju publike i predstavnika modnih agencija, što potvrđuje da se pred njim otvaraju nova poglavlja i u svetu mode.

JELISAVAC

Marko Jelisavac (38) u rodne Nove Kozarce vratio se sa suprugom Ružicom iz Beograda. U glavnom gradu živeo je od 2006. godine, završio je studije bezbednosti, našao posao i pošto se oženio i dobio dete poželeo je mirniji život koji se svideo i petogodišnjem Luki i trogodišnjoj Jani.

-Supruga je iz Kikinde, tako da joj povratak nije predstavljao problem. To nam je bio pravi potez jer se sve promenilo na bolje. Dobili smo i drugo dete i pored redovnog posla poželeli smo da se bavimo i drugim stvarima. U startu smo se odlučili za voćarstvo, jer nam je to bila davnašnja želja – kaže Jelisavac.

U prvom mahu voće su posadili u bašti porodične kuće, dok su čekali da istekne ugovor o zakupu za sopstveni voćnjak i počeli su da drže stotinak koka nosilja. Kako je to bila velika obaveza, odustali su od uzgoja koka i potpuno se posvetili voćarstvu.

-Voćnjak je očevina i naša želja je bila da proširimo postojeća stabla jabuka i da zasnujemo pitomi kesten. Od kestena smo odustali nakon što je analiza zemlje pokazala da nije pogodna za ove sadnice. Sredstva koja smo planirali da utrošimo iskoristili smo da postojeća stabla dovedemo u odlično stanje – pojašnjava naš sagovornik.

Pored jabuka, zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Jelisavci će u narednom periodu zasaditi dunje, šljive, višnje i trešnje tako da će pod voćem imati oko tri hektara. Kupiće i mehanizaciju mulčer i atomizer od hiljadu litara za prskanje. Sredstva, oko dva miliona dinara, za ovu namenu odobrena su im po programu za mlade poljoprivrednike.

-Na nagovor zaposlenih u Poljoprivrednoj stručnoj službi konkurisao sam za sredstva. Nisam puno očekivao, tako da je i mene iznenadila vest da sam dobio novac koji nam je ogromna podrška. Zahvaljujući ovom programu odjednom ću zasnovati planirane voćne vrste, za šta bi mi trebale godine, da nisam dobio subvenciju – istakao je Marko Jelisavac.

Sledeće godine planira da voćnjak obogati sa sadnicama šipka, koji se retko gaji kod nas.

-Naš cilj nije da proizvodimo samo voće, nego da konzumentima ponudimo gotov proizvod koji će promovisati našu sredinu. Projekat pod nazivom „Naše voće, Kozarački ponos“ prepoznali su nadležni u Pokrajini i dali nam vetar u leđa. I gazdinstvo će nam se ubuduće tako zvati i mislim da ćemo biti jedinstveni po tome u ovom delu Banata. Ujedno, našim primerom želimo da podstaknemo mlade prvo da se vrate na selo, a potom i da se bave nekom delatnošću – napominje Jelisavac.

Narednih godina planiraju da još više šire svoje gazdinstvo i da im voćarstvo bude primaran posao, da kupe pakerice i liniju za pravljenje marmelada i pekmeza.

A.Đ.

zetelacke-svecanosti-sajan

Nekada je žetva bila pravi praznik rada i zajedništva, dani kada su se ljudi okupljali u polju od ranog jutra, dok se sunce tek pomaljalo nad zlatnim klasjem. Srpovi su zveckali u ritmu, a miris svežeg žita mešao sa toplinom letnjeg dana. Žeteoci su se nadmetali u brzini i veštini, a svaku pauzu krasili su smeh i pesma.

Snopovi su se pažljivo vezivali i slagali u plastove, koji su na kraju dana ukrašavali njivu kao nemi svedoci truda. Sve se radilo rukama, ali i srcem — jer je svaki klas značio život, hranu i plod ljudskog znoja.

Žetelačke svečanosti u Sajanu skoro tri decenije oživljavaju stare običaje i pokazuju da tradicija nije nešto što pripada prošlosti, već živa nit koja nas spaja i vraća vrednostima.

Produkcija Kikindskog portala zahvaljujući podršci Ministarstva informisanja i telekomunikacija donosi vam reportažu o Žetelačkim svečanostima.

 

anxiety-2902575-1280

Današnji dan, 10. oktobar obeležava se kao Svetski dan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja kampanja organizuje se na inicijativu Svetske federacije za mentalno zdravlje, organizacije Ujedinjeni za globalno zdravlje i Svetske zdravstvene organizacije u partnerstvu sa ministarstvima zdravlja i organizacijama civilnog društva širom sveta. Slogan je „Značaj mentalnog zdravlja u vanrednim situacijama”.

-Narušavanje mentalnog zdravlja ogleda se kod većine ljudi u pojavi psihološkog stresa i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, a dugoročno gledano pojavom depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja. Svetski dan mentalnog zdravlja podseća da je mentalno zdravlje sastavni deo našeg opšteg blagostanja. On naglašava hitnu potrebu za pružanjem pravovremene stručne pomoći i psihosocijalne podrške ljudima tokom prirodnih katastrofa, ratnih sukoba i epidemija koje se dešavaju širom sveta – saznajemo u kikindskom Zavodu za javno zdravlje.

Statistika je neumoljiva tako da jedna od pet osoba (22%) koja je imala iskustva sa ratnim sukobima u prethodnih 10 godina ima depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj ili šizofreniju. Pojava vanredne situacije značajno ometa pružanje usluga mentalnog zdravlja i smanjuje dostupnost kvalitetne zdravstvene nege. Osobe sa težim mentalnim poremećajima, kao i starije osobe i osobe ženskog pola, posebno su ranjive u vanrednim situacijama i potrebno je da im se obezbede usluge mentalnog zdravlja.

-Međunarodne smernice preporučuju različite aktivnosti u cilju obezbeđivanja dostupnosti usluga mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške tokom vanrednih situacija, a koje se kreću u rasponu od samopomoći u zajednici i unapređenja komunikacije do psihološke prve pomoći i kliničkog lečenja. Zajedničkim delovanjem ključnih aktera kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, najugroženiji mogu dobiti potrebnu stručnu pomoć i psihosocijalnu podršku, što zahteva pravovremeno planiranje i implementaciju programa za reagovanje u vanrednim situacijama. Postoji pet elemenata zasnovanih na dokazima za koje je pokazano da su povezani sa boljim ishodima u situacijama stalne pretnje: povećan osećaj sigurnosti, smirenost, povezanost, samopouzdanje i nada. Nije neophodno imati sve elemente zajedno, ali primena nekih od njih može pomoći pacijentima da se nose sa stresom – zaključuju u ZZJZ.

Istraživači su definisali nadu kao očekivanje da se stvari mogu rešiti, optimizam u vezi sa nekim aspektom situacije ili vezu sa nečim većim od sebe. Povezana je sa poboljšanim ishodima u produženim pretećim situacijama. Pomozite ljudima da budu puniji nade podsećajući ih da zadrže dugoročnu perspektivu, a da pritom ostanu fokusirani na sadašnjost i pozitivne akcije koje mogu preduzeti u trenutku. Obraćanje pažnje na ono što inspiriše ili povećava zahvalnost takođe je povezano sa boljim ishodima, kao i odvajanje vremena za bavljenje aktivnostima koje podržavaju lične vrednosti, veru ili duhovnost.

mladen-djuran

U sklopu obeležavanja Svetske nedelje svemira, Turistička organizacija Grada je u ogranku gradske biblioteke u Mokrinu organizovala predavanje na temu „Od atoma do galaksije”. Predavač je bio Mladen Đuran, po struci diplomirani hemičar, koji se već više od četiri decenije predano amaterski bavi astronomijom. Slično predavanje je pre dve godine već imao u Kikindi, a ovog puta u punoj sali mokrinske Biblioteke „Miroslav Antić” meštani svih uzrasta mogli su da se još jednom, na zanimljiv način, upoznaju s ovom temom.

Da proučavanje i poznavanje nebeskih tela i zakonitosti svemira u našem gradu ima dugu tradiciju, sugrađanima je poznato još s kraja šezdesetih godina, kada je Kikinđanin Milivoj Jugin obaveštavao čitavu ondašnju državu o sletanju kosmonauta na Mesec. Bilo je u međuvremenu i drugih značajnih nebeskih pojava i sugrađana kojima je astronomija postala predmet proučavanja. A Mladen Đuran se uvek rado odaziva pozivima za predavanje.

– Ove godine smo prvi put ovu zanimljivu temu pomerili iz grada ka selu, jer vidimo da ljude interesuje ova oblast. Naročito ako se predstavi na razumljiv način. Tema je široka i dotakla je i mnoge druge naučne discipline. Akcenat jeste bio na astronomiji, ali sam se trudio da u izlaganju obuhvatim i mnoge druge nauke koje su blisko vezane za naučnu oblast kojom se bavim. Mislim da sam uspeo da  razumljivim jezikom popularišem ovu temu, jer je u publici bilo različitih godišta i komunikacija je bila odlična. Interesatno je da su prisutna školska deca postavljala veoma konstruktivna pitanja i bila su veoma informisana o temi. Imaju odlično predznanje o astronomiji i nije bilo nikakve šanse da pobrkaju ovu nauku s astrologijom- dodaje kroz smeh Đuran.

N. S.

pss-predavanje-dron-(3)

Predavanje na temu „Precizna poljoprivreda: Primena dronova u zaštiti bilja“ dr Aleksandra Ivezića održao organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi „Kikinda“. Zainteresovani poljoprivrednici imali su priliku da čuju koliko su nove tehnologije zastupljene i na koji način mogu da se koriste u primarnoj proizvodnji.

-Dronovi stvaraju nove mogućnosti u zaštiti bilja, tačnije za tretmane koji su neophodni kako bi usevi bili što bolji. Uz pomoć drona radi se daljinska detekcija i utvrđuje se fiziološko stanje useva. On nam omogućava da dobijemo povratne informacije o tome šta i kako treba da tretiramo njive – kazao je Ivezić.

Informacije koje bespilotne letelice prikupljaju na gazdinstvima se često koriste za bolje informisanje o agronomskim odlukama i deo su sistema koji se generalno naziva „precizna poljoprivreda“.

-I malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstva dronovi su dostupni. Uvek može da se angažuje firma koja radi snimanja, ali pretpostavljam da im to nije atraktivno zbog cene. Bespilotne letelice nisu toliko skupe, koliko to deluje na prvi pogled. Koštaju oko 20.000 evra, što nije puno kada uzmemo u obzir da prskalica za zaštitu bilja košta deset puta više. Za korišćenje je neophodna kratka obuka za upravljanje koja traje do pet dana. Stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta koji se bave obukama i daju sertifikate ističu da svako ko je vešt sa tabletom i smart telefonom, zna da upravlja dronom – navodi naš sagovornik.

Aleksandar Ivezić dodaje i da je na sličnim predavanjima najčešće pitanje kolika je efikasnost ove tehnologije i da li ona miže da konkuriše traktorskim prskalicama ili pak mašinama koje rade na zemlji.

-Testirao sam dronove u domenu zaštite bilje, prvenstveno jer mi je to struka, i moji rezultati pokazuju da oni u potpunosti mogu da konkurišu mehanizaciji sa zemlje. Moje iskustvo pokazuje da insekticidni tretman sa mehanizacijom sa zemlje i bespilotnom letelicom ide u korist drona – zaključio je Ivezić.

Primera radi dronovi prskalice isporučuju veoma fine aplikacije za prskanje koje se mogu usmeriti na određena područja kako bi se maksimizirala efikasnost i uštedeli troškovi hemikalija. Ovakav dron predstavljen je i Danu polja kukuruza i suncokreta održanom u našem gradu.

Predavanje je organizovano u saradnji sa Pokrajinskim fondom za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

dan-oslobodjenja-2025-(5)

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeležena je 81 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a, Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, potomci poginulih, društvenih i političkih partija.

Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Bogdan zahvalio je svima koji su došli i pokazali koliko je 6. oktobra važan datum koji je utkan u svakog Kikinđanina

– Naši preci položili su svoje živote kako bi pobedili fašizam i od tada je Kikinda slobodarski, rodoljubivi i patriotski grad i oduvek je bila na pravoj strani istoriji.Ovaj datum pokazuje nam u kom pravcu treba da težimo, pravcu slobode, borbe i jedinstva, a to nam je i najpotrebnije u ovim izazovnim vremenima. Kikinda je grad junaka, boraca, stradalnika i heroja, jer kada je otadžbina u pitanju Srbin brani svoju zemlju. Tada nema podela i zbog toga je važno da nijedan datum ne obeležavamo jednostrano. Srbin svoju državu ne da nikome, rekao je  predsednik Aleksandar Vučić, jer jednu otadžbinu imamo i moramo da je branimo. Jaka, ekonomski stabilna, vojno neutralna, ali vojno jaka zemlja Srbija mora i može da bude jedinstvena – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom i narodom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu.Skupu je prisustvovao i Jovo Baroševčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

– Srpski i drugi narodi na početku rata doneli su teške odluke, rekli su ne fašizmu i uzeli su puške i ruke i borili se za slobodu. Posle četiri godine stradanja, pobedili smo i jer smo bili na pravoj strani istorije. Fašizam i nacizam su najveće zlo 20. veka koji su doneli stradanja i razaranja  – naveo je Barošević.

Savo Orelj, predsednik GrO SUBNOR-a podsetio je da je u Kikindu, tog 6. oktobra 1944. godine u ranim jutarnjim časovima, iz pravca Ruskog Sela, ušlo 35 tenkova. Otpor Nemaca bio je slab i nakon kratkotrajne borbe grad je oslobođen.

-Naša je dužnost da negujemo kulturu sećanja. U Drugom svetskom ratu više od 700 naših sugrađana izgubilo je svoj  život – rekao je Orelj.

Olga Litvina, predsednica sveruske organizacije ,,Bojevo bratstvo“ u Srbiji i Republici Srpskoj takođe se obratila prisutnima:

-U borbama za oslobođenje Kikinde poginulo je četiri pripadnika Crvene armije, međutim to nisu bili jedini gubici ruskog naroda u ratu u kom je život izgubilo više miliona vojnika, civila, dece i žene. Nikada naši narodi nisu napadali, nego su samo branili svoje.

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov naveo je da je društvena odgovornost svih nas da se obeležavaju ovakvi datumi, čime se uče mlađe generacije da je borba za slobodu najvažnija.

A.Đ.

 

 

 

 

osmeh-vojvodine-

Zajedničkim delovanjem Vlade Republike Srbije i Pokrajinske Vlade započet je proces realizacije infrastrukturnih projekata od velikog značaja za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine. Jedan od tih projekata jeste i projekat izgradnje brze saobraćajnice koja će povezati gradove Sombor i Kikindu. Realizaciju tog projekta Vlada Republike Srbije je proglasila da je od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Gradska uprava grada Kikinde obaveštava javnost da je izrađen Urbanistički projekat za izgradnju državnog puta IB reda (brze saobraćajnice) na teritoriji Grada Kikinde – deonica od administrativne granice sa Opštinom Novi Bečej do državne granice sa Republikom Rumunijom (granični prelaz Nakovo).

Javna prezentacija Urbanističkog projekta u trajanju od 7 (sedam) dana održaće se u periodu od 13.11.2025. godine do 19.11.2025. godine u zgradi Gradske uprave grada Kikinde, Trg srpskih dobrovoljaca broj 12 u Kikindi, od 12 do 15 časova u sali broj 51.

Obaveštenje o javnoj prezentaciji Urbanističkog projekta dobiće nosioci prava na nepokretnostima preko kojih je planirana izgradnja saobraćajnice, kao i nosioci prava na nepokretnostima u neposrednoj okolini planirane saobraćajnice putem pošte tokom meseca oktobra.

Uvid u Urbanistički projekat može se izvršiti na zvaničnom sajtu Grada Kikinde, odnosno na internet adresi www.kikinda.org.rs.

skring

Na teritoriji Grada Kikinde počeo je organizovani skrining karcinoma dojke kojim su obuhvaćene žene  starosti od 50 do 69 godina. Ovu akciju sprovodi kikindski Dom zdravlja zajedno sa Opštom bolnicom Kikinda, a pozivanje sugrađanki započeto je u ponedeljak 29. septembra.

Iz Dispanzera za žene pozivaju sugrađanke telefonom, a mamografsko snimanje se obavlja u Opštoj bolnici Kikinda, na službi radiologije, objasnila je dr Dragana Miladinov, načelnica Dispenzera za zdravstvenu zaštitu žena.

– Služba radiologije ima novi mamograf koji je komforan, snimanje je bezbolno, aparat je prilagodljiv fizionomiji svake žene, tako da ne treba da imaju strah od snimanja. Snimanje i pozivanje određene skupine žena obavlja se svake druge godine tako da žene koje su snimale dojke u protekle dve godine su izuzete iz ovog skrininga i biće pozvane u narednom ciklusu. Takođe, izuzete su i žene koje, nažalost, već imaju dijagnostikovan karcinom dojke. S obzirom na učestalost ove bolesti kod nas i u svetu, pozivam dame da se odazovu skriningu, kao i da ih naši sugrađani ohrabre da dođu na snimanja. Žene treba da vrše i samopreglede dojki i ukoliko napipaju bilo šta sumnjivo, da se jave nama ili lekarima opšte prakse kako bismo ih uputili na ultrazvučni odnosno mamografski pregled, i van skrininga- istakla je dr Miladinov.

Miroslava Popadić, glavna sestra Dispanzera za žene, ukazuje da se svake godine pozivaju žene određenih godišta.
– Ove godine to su godišta žena 1975, 1973, 1971, 1969, 1967, 1965, 1962, 1960, 1958 i 1956. Sugrađanke pozivamo od ponedeljka i do sada su veoma lepo prihvatile pozive, pogotovo žene koje dugo nisu bile kod lekara. Žene nemaju razloga za strah, snimanje kratko traje, biće im objašnjeno kako da pristupe pregledu, a uput podižu kod nas na pultu. Dobiće i uputstvo kako da se spreme za pregled. Žene mogu i same da se jave, ukoliko nekog izostavimo. Broj telefona je 063 424101.


.
Kako je ukazala dr Biljana Marković, direktorica Doma zdravlja, na osnovu uredbe i nacionalnog programa, sve zdravstvene ustanove u Srbiji dužne su da sprovode skrining karcinoma dojke, najčešćeg zloćudnog tumora kod žena.

– Ovo se radi u cilju što ranijeg otkrivanja oboljenja, jer je tada uspešnije lečenje. Skrining karcinoma dojke odnosi se na žene od 50 do 69 godina. Pacijentkinje se pozivaju na skrining, a dalje će se postupiti u zavisnosti od rezultata. Od 2022. godine u Srbiji je otkriveno oko 4.500 karcinoma dojke, a 1650 žena je umrlo- predočila je dr Marković.

U Severnobanatskom okrugu je u 2022. godini bilo 94 karcinoma dojki, a 37 žena je umrlo. Po podacima kikindskog ZZJZ, u 2023. godini u Kikindi su otkrivena 23 slučaja karcinoma dojke, a 15 žena je preminulo od ove maligne bolesti.

SNIMAK SE ČITA NAJMANJE DVA PUTA

– Svaki nalaz mamografije čita se najmanje dva puta. Opis mamografije najpre analizira radiolog iz Kikinde, a naredno čitanje snimka obavlja nezavistan radiolog. Ukoliko im se mišljenja razlikuju, sledi i treće radiološko čitanje nalaza- naglasila je dr Dragana Miladinov.

fcc-1

U Kikindi je pokrenut projekat primarne selekcije otpada pod nazivom „Razvrstajmo otpad“ koji će obuhvatiti 19.000 domaćinstava i predstavlja jedan od najznačajnijih ekoloških koraka preduzetih proteklih godina.

Projekat čiji je slogan “…jer čistija Kikinda počinje od tvoje kante” rezultat je saradnje lokalne samouprave, Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i kompanije FCC, a cilj je da se ambalažni otpad odvaja već u domaćinstvima, čime se smanjuje opterećenje deponije i podiže ekološka svest građana.

– Svako domaćinstvo dobiće novu crnu kantu sa plavim poklopcem, namenjenu za odvajanje mešanog ambalažnog otpada – kartona, papira, limenki, folije i PET ambalaže. U narednih šest meseci biće podeljeno 19.000 kanti- rekla je Nevena Nikolić, predstavnica kompanije FCC.

Kante će biti podeljene po etapa i reonima, podela je počela danas (1. oktobra), a sakupljanje ambalažnog otpada počeće 1. novembra i vršiće se jednom mesečno. Građani će uz kantu dobiti nalepnicu sa brojem i rasporedom odvoženja, a informacije će biti dostupne na sajtu grada, sajtu kompanije i putem medija.

-Građani neće imati nikakve dodatne troškove- naglasila je Nikolić. -Za uspeh projekta važno je da građani pravilno razvrstavaju otpad i ne mešaju komunalni sa ambalažnim. Vodimo se time da će svako želeti da doprinese svom gradu i učestvuje u stvaranju čistije Kikinde. Ukoliko u trenutku podele novih kanti, građani nisu kod kuće, moći će, sa našim kolegama, da dogovore novi termin- ukazala je Nikolić.

Miroslava Narančić iz gradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine istakla je da je informisanje građana ključno za uspeh ove inicijative.

-Naš cilj je da dopremo do svih starosnih struktura – od najmlađih do najstarijih- rekla je Narančić. – Učićemo ih kako da pravilno razvrstavaju otpad jer ovaj projekat ima za cilj očuvanje životne sredine, smanjenje stvaranja divljih deponija i zaštitu prirodnih resursa.

Prema rečima Narančić, promena navika zahteva vreme, ali je neophodna ako Kikinda želi da postane grad sa održivim sistemom upravljanja otpadom.

-Ambalažni otpad će se sakupljati jednom mesečno, posebnim vozilom. Bez edukacije nema ni promene navika. Želimo da građani razumeju zašto je važno da otpad razvrstavaju već kod kuće. Ovo nije samo pitanje ekologije, već i kulture življenja- dodala je Narančić.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je ovo  još jedan, važan korak napred ka zaštiti životne sredine.

– Želimo da pokažemo da briga o ekologiji ne ostaje samo na rečima, već da se sprovodi na delu – u svakoj ulici, u svakom domaćinstvu. Ovaj projekat nije samo tehnički zadatak, već društveni poziv da zajedno menjamo navike jer ambalažni otpad se prerađuje i ponovo koristi. Bićemo jedna od malobrojnih lokalnih samouprava koja će na ovakav način brinuti o zaštiti životne sredine.

Projekat „Razvrstajmo otpad “ predstavlja važan korak ka održivom razvoju čime će i grad postaviti standard za ekološke inicijative, pokazujući da sistemska promena počinje upravo – od kućne kante.

Don`t copy text!