Vojvodina danas obeležava 104. godine od kada je Velika narodna skupština Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje održana u Novom Sadu 25. novembra 1918, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji.
Zasedanje Velike narodne skupštine Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje 25. novembra 1918. održano je u zdanju novosadskog hotela „Sloboda”. Tada je to bio „Grand hotel Majer”, potom preimenovan u „Sloboda”.
Skupštinu je sačinjavalo 757 poslanika izabranih u svim delovima Vojvodine. Među njima je bilo 16 delegata iz Velike Kikinde. Model je podrazumevao jednog poslanika na hiljadu građana. Među poslanicima je bilo 578 Srba, 84 Bunjevca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6, Nemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata i jedan Mađar. Zanimljivo je da se među poslanicima nalazilo sedam osoba ženskog pola.
Upamćen je govor Jaše Tomića u kojem je između ostalog rečeno: „Mi najpre treba da obučemo srpsku košulju, jer nam je bliža, a tek onda da se zaodenemo jugoslovenskim ogrtačem”.
Iako je bilo različitih tumačenja poslanici su jednoglasno odlučili da se Vojvodina najpre priključi Kraljevini Srbiji, a da potom može slediti šire jugoslovensko ujedinjenje.
Prisajedinjenje je bilo plod vekovnog sna vojvođanskih Srba za priključenje matici Srbiji.
Svečana akademija u Novom Sadu
Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović obratio se večeras na svečanoj akademiji u Srpskom narodnom pozorištu povodom 104. godišnjice održavanja Velike narodne skupštine i odluke o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, istakavši da danas obeležavamo praznik Srba u Vojvodini i jedan od najvažnijih datuma za ceo srpski narod.
„Velika narodna skupština jeste bila veliki istorijski, a za prostor na kome živimo epohalni događaj – i priča o velikim ljudima, doraslim težini izazova sa kojima ih je istorija suočila i sposobnim da u pravom trenutku donesu i sprovedu prave odluke. Vreme je nedvosmisleno potvrdilo ispravnost njihove istorijske odluke – odluke o prisajedinjenju vojvođanskih oblasti Kraljevini Srbiji“, izjavio je Mirović.
Lukač: Odluka koja je promenila dalji tok istorije
-Predstavnici Velike Kikinde dali su svoj doprinos na Velikoj narodnoj skupštini Srba, Bunjevaca i ostalih Slovena Banata, Bačke i Baranje, na kojoj je doneta odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji. Ova odluka je promenila dalji tok istorije našeg naroda i donela dugo očekivano nacionalno i državno jedinstvo koje mi danas moramo da očuvamo po svaku cenu- saopštio je, povodom važnog istorijskog datuma, gradonačelnik Nikola Lukač.
(Tanjug, Kikindski)
– Globalni podaci pokazuju da mnogo pacijenata umre od posledica infekcija koje su uzrokovane multirezistentnim ili panrezistentnim uzročnicima infekcija – naglasila je dr Vesna Mioljević, epidemiolog Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.
– Ujedinjene nacije posvećene su jačanju tolerancije jačanjem međusobnog razumevanja među kulturama i narodima. Ovaj imperativ leži u osnovi Povelje Ujedinjenih nacija, kao i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, i važniji je nego ikad u ovoj eri porasta i nasilnog ekstremizma i širenja sukoba koje karakteriše temeljno zanemarivanje ljudskog života, navode iz UN.
Od ovog jutra broj ljudi na planeti premašuje osam milijardi, što znači da nas je dvostruko više nego 1976. Najviše stanovnika ima Kina, ali se očekuje da će je Indija dogodine sustići. Očekuje se da će broj stanovnika nastaviti da raste, ali ne tako velikom stopom. Porast broja stanovnika na planeti prati sajt Worldometer, koji se oslanja na podatke institucija i na projekcije – u devet sati jutros pokazao je da se rodio osmomilijarditi čovek. U isto vreme je i Populacioni fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) na Tviter profilu objavio da nas sada ima osam milijardi.
Za pravoslavne vernike danas je praznik posvećen Svetim Vračima, a u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi obeležava se crkvena slava. U prisustvu velikog broja vernika, liturgiju je služio episkop banatski, Nikanor. U ime lokalne samouprave, hramovnoj slavi prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, i predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan.
Praznik Svetih Kozme i Damjana – Svete Vrače, Srpska pravoslavna crkva molitveno slavi 14. novembra po novom, odnosno 1. novembra po starom kalendaru, na dan smrti ovih svetitelja. Braća Kozma i Damjan bili su lekari i čudotvorci. Rođeni su u Aziji i veruje se da su imali isceliteljski dar. Lečili su besplatno jer im je Bog dao zapovest: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”, zato su i prozvani „bezmedni“, besplatni lekari, odnosno besrebrenici.
Sahranjeni su u Feremanu na prostoru Mesopotamije i, prema verovanjima, isceljivali su i posle smrti. Poslednjih decenija lekari ih slave kao zaštitnike svoje profesije, a Lekarska komora Srbije je, 2007. godine, i zvanično taj dan proglasila svojom slavom.
„Prezimena su nastajala po imenu majke uglavnom kada se otac nije znao ili je dete vanbračno. Matronimska prezimena su, na primer: Marić, Rosić, Daničić. Prezimena nastala po zanimanju su Kovačević, Popović, Vojniković. Mogu nastati i po nekoj karakternoj ili fizičkoj osobini pojedinca. Potomci slabovidog čoveka bi se u prošlosti prezivali Ćorović“, objašnjava on.
„Na ovom popisu stanovništva verovatno će se videti i da će neka prezimena nestati, ako ih je nosio mali broj osoba. Iščeznuće jer se broj stanovnika naše zemlje smanjuje. Neka retka prezimena gde imate jednu porodicu ili mali broj njih koji ga nose, moguće je da će se ugasiti i da ih više neće biti“ – objašnjava Todorović, a prenosi „Sputnik“.
– Kupus sam kupio u Ruskom Selu, birali su mi sve iste glavice. Ovde su mi se neki bunili, da to ne valja, da treba da ga imamo različitih dimenzija, ali čovek je hteo da mi učini i mislim da je odličan. Ovu vrstu kupusa mi zovemo „melez“, ne znam zašto, ali mi se sviđa što je naš, sa domaćeg terena, sa crnice. Oni tamo u Futogu imaju drukčiju zemlju, njima uspeva taj njihov, na našoj zemlji ne bude dobar. Nekada su ovde, po selu, vozili na prikolicama taj futoški i prodavali ga. Ovaj što prodaju upakovan, tvrd je kao opanak, a kad mi stavimo ovaj naš, mekan je, lep, predivan. Danas smo ga i kuvali za ručak, sa govedinom i ovčetinom s ražnja.
– Kuvam ga sa svinjskim kostima, kožurom, suvim mesom, kolenicama. Nekada davno, kada se od svinje ništa nije bacalo, sušila su se, pa kuvala svinjska creva, i stavljala u kupus. Kolenice i šunka dodavale su se samo kad imamo goste. Sada se bacaju i creva i kožura i uši, pola svinje bacimo.
I dok nutricionisti tvrde da je kiseli kupus dobar zbog „lekoviti“ bakterija koje oblažu creva i jačaju imuni sistem, a razmnožavaju u toku fermentacije, da čak podstiču dobro raspoloženje, Miloš Jezdić tvrdi da je za njega, konkretno, lekovit.