децембар 6, 2025

Актуелно

mikluc-gradonacelnik-(2)

Porodicu Ivana Mikluca (34) iz Iđoša, povređenog u nesreći u čokanskoj „Autofleks livnici“ posetio je gradonačelnik Mladen Bogdan. Ovom prilikom razgovarao je sa suprugom povređenog Suzanom Mikluc i sa troje njihove dece. Ivan se i dalje nalazi na lečenju u Kliničkom centru Vojvodine i, prema rečima lekara, očekuje ga dug oporavak.

Suzana je prvom čoveku grada govorila o svakodnevnim izazovima sa kojima se suočava, uključujući brigu o deci, domaćinstvu i finansijskim teškoćama koje su sada još izraženije usled nesreće.

-Razumemo koliko je teško nositi se sa ovakvom situacijom, posebno kada je reč o porodici sa decom. Grad će biti uz vas i učiniti sve da pomogne da što lakše prebrodite ovaj izazov- poručio je gradonačelnik Bogdan.

Grad će uraditi sve da porodica Mikluc što lakše prebrodi teške trenutke i pomogne porodici.

-Siguran sam da će svi koji mogu takođe pomoći. Naši sugrađani su uvek tu da se nađu drugom u teškim trenucima i nevolji. Pozivam sve ljude dobrog srca da pruže pomoć ovoj porodici i pokažu solidarnost, jer zajedno možemo postići dosta, a naše malo može značiti mnogo – naveo je Mladen Bogdan.

Žiro račun na koji može da se uplati pomoć je : 325-9300707519041-64 Suzana Mikluc.

doktor

Od 4. novembra do 27. decembra urađene su 3.793 koronarografije čime je praktično ukinuta lista čekanja na tu intervenciju, rekao je savetnik ministra zdravlja i kardiolog Nebojša Tasić.

Prof. dr Tasić je za Tanjug naveo da to znači da će svi termini zakazivanja biti do 30 dana.

„Ministarstvo zdravlja na čelu sa ministrom Zlatiborom Lončarom zaista je obavilo po meni jedan istorijski podvig. Od 4. novembra do danas, urađene su 3.793 koronarografije čime je praktično ukinuta lista čekanja na tu intervenciju i to je veoma značajno, jer je to procedura koja se koristi za dijagnostiku koronarne bolesti srca. I ono što je veoma važno, nakon toga se odlučuje o daljim terapeutskim modalitetima“, rekao je on.

Naglašava da je u pitanju treća lista čekanja koju je resorno ministarstvo u protekla tri meseca završilo.

„Da podsetim da više nema liste čekanja za skenere, CT preglede i kataraktu. Sada nema čekanja ni za koronarografiju, a da podsetim da upravo od kardiovaskularnih bolesti praktično umire svaki drugi stanovnik Srbije“, naglasio je on.

Pojašnjava da je Ministarstvo zdravlja napravilo koncept po kojem se fokus stavlja na prevenciju, posebno kardiovaskularnih bolesti.

„Želimo da aktivnom prevencijom sprečimo, pre svega, da pacijenti dobiju koronarnu bolest. S druge strane tu je rad stručnih komisija, koje će postaviti jasne indikacije za sva oboljenja, pogotovo ona za koja postoje liste čekanja“, poručio je dr Tasić.

Suština je, kako ističe, dobrom organizacijom i racionalnom upotrebom zdravstvenog sistema sprečiti nastajanje listi čekanja.

„Želim i da pohvalim zdravstvene radnike, oni su pokazali neverovatan entuzijazam. Srbija ima i edukovane stručne lekare i dobro opremljene zdravstvene ustanove, a i mnogo bogatije zemlje imaju liste čekanja i nemaju ovakve rezultate. Ova briga države o ljudima je veoma važna i pokazuje dobru organizovanost zdravstvenog sistema“, zaključio je Tasić.

(Izvor: RTV)

petarde

Uprkos stalnim apelima u ovo praznično doba godine, da se pirotehnika kupuje kod ovlašćenih prodavaca, upozorenjima Policije da je zakonom zabranjeno da je kupuju i koriste maloletnici, kao i lekara o posledicama nepravilne upotrebe, čini se da trend slavlja sa pucanjem ne jenjava, nego, naprotiv, uzima maha i dobija nove, veoma opasne dimenzije.

Na društvenim mrežama sve su prisutniji veoma rizični izazovi: ko može duže da drži petardu u ruci, ustima ili u džepu. Zato ne čudi da statistika pokazuje da povrede najčešće zadobijaju dečaci u periodu puberteta, koji se, na taj način, dokazuju društvu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je, usled korišćenja pirotehnike, od 2021. do 2023. godine, povređeno 50 osoba, od toga četrnaestoro dece i 12 maloletnika. Podsećaju, takođe, da je njeno korišćenje nedozvoljeno u blizini zdravstvenih i socijalnih ustanova, mesta gde može doći do većeg požara ili veće materijalne štete, odnosno tamo gde se skladište lako zapaljive ili eksplozivne materije.

Pirotehnika u rukama dece, ali i odraslih – opasno i neodgovorno

Najveće i najteže povrede od petardi su kod dece, kaže dr Dragan Grubor, hirurg u Opštoj bolnici u Kikindi.

– Imao sam slučaj čoveka koji je, kako mi je rekao, oteo petardu iz ruke svog deteta u nameri da je baci, ali je ona ranije eksplodirala u njegovoj šaci. Amputirana su mu dva prsta. Svake Nove godine imamo dosta povređenih, najčešće su to šake i prsti, glava i otkriveni delovi tela. Često dolazi do oštećenja očiju i sluha, čak i ušnih školjki. Kod nas stižu najteže povređeni, ali se mnogi zbrinjavaju i u ambulantama, Službi hitne pomoći i na Prijemnom odeljenju Bolnice – kaže dr Grubor i navodi primer da su deca bacala petarde sa zgrade i merila koliko treba vremena da one eksplodiraju ispred prozora komšije.

dr Grubor

– Često se dešava da petarda koja nije standardizovana, eksplodira ranije, što zavisi od količine baruta u njoj. Uz sve to, alkohol i petarde ne idu zajedno, jer su reakcije u takvim stanjima usporene – napominje dr Grubor.

Eksplozije petardi, ponovo se ističe u svim apelima, ugrožavaju najosetljivije – decu, starije i bolesne. Zvuk eksplozije jako uznemirava i decu s autizmom, a životinje, koje imaju znatno osetljiviji sluh od ljudi, mogu, od straha, i da dožive srčani udar.

Nabavka i prodaja regulisane su Zakonom o prometu eksplozivnih materija. Kupovinom petardi u odgovarajućim prodavnicama garantuje se neki vid bezbednosti na taj način što na svakom legalnom pirotehničkom sredstvu mora da postoji deklaracija na srpskom jeziku o njegovom korišćenju i na kojim mestima sme da se koristi. Ipak, petarde se, kod neregistrovanih prodavaca mogu kupiti mnogo jeftinije i koriste ih deca i mladi bez nadzora roditelja, Ispucavaju ih i odrasli, stavljaju ih u ruke svojoj deci, dajući im tako i primer potpuno neodgovornog i krajnje opasnog ponašanja.

Kada već nisu zabranjene, i ovaj apel može da se završi samo molbom da se petarde i druga pirotehnika kupuju u ovlašćenoj prodavnici, koriste na otvorenom i nikako u blizini dece, životinja, stambenih objekata, zapaljivih materija. I podsećanjem da nije tačno da se nesreće dešavaju samo drugima. Veoma lako mogu da se dogode svakome ko nije osvestio moguće opasnosti slavlja sa pucanjem. I veoma često mogu da ugroze i zdravlje i živote drugih ljudi i životinja. Slavlje bez pucanja još uvek je slavlje. Ali odgovorno.

Kazne do sto hiljada dinara

Kako je korišćenje pirotehnike u Srbiji regulisano zakonom, moguće sankcije su novčane kazne zbog narušavanja javnog reda i mira u iznosu od 50 hiljada do 100 hiljada dinara, ali i zatvor do 60 dana, što i upotrebu pirotehnike čini kažnjivom, navode u MUP-u. Ministarstvo je objavilo i da je, u poslednje tri godine, počinjeno 118 prekršaja narušavanja javnog reda i mira.

S. V. O.

petarde-1

Povodom upotrebe pirotehničkih proizvoda tokom praznika, Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da kazna za narušavanje javnog reda i mira iznosi od 50 hiljada do sto hiljada dinara, što podrazumeva i upotrebu  pirotehnike.

U poslednje tri godine počinjeno je 118 prekršaja narušavanja javnog reda i mira. Od 2021. do 2023. godine, kao posledica korišćenja pirotehnike, povređeno je 50 osoba, od toga 14 dece i 12 maloletnika, navode iz MUP-a na svom nalogu na Instagramu i poručuju „Ne dozvolite da praznično raspoloženje postane tragedija“.

Prodaja pirotehničkih proizvoda zabranjena je maloletnicima mlađim od 18 godina, a petarde mogu da izazovu teške povrede poput opekotina, oštećenja vida i trajnih posledica. Takođe, iz ovog ministarstva podsećaju i da, zbog korišćenja petardi, pate najosetljiviji – deca, stariji, bolesni, kao i životinje, i da upotreba pirotehnike može da izazove požare.

SBUO

Sinhronizovane aktivnosti lokalnih samouprava radi bolje bezbednosti u saobraćaju bile su tema danas održane sednice Saveta Severnobanatskog upravnog okruga (SBUO) u Čoki.

– Bezbednost u saobraćaju u fokusu je svih lokalnih samouprava koje pripadaju Okrugu, a mi, kao Grad, moramo da budemo stožer i primer u podizanju svesti sugrađana o značaju pravilnog ponašanja u saobraćaju, kao i da u tome pomognemo drugim lokalnim samoupravama – rekao je gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan.

Prema statistici, iznesenoj na sednici, bezbednost u saobraćaju malo je lošija ove u odnosu na prethodnu godinu, ali je na nivou 2021. i 2022. godine, naveo je gradonačelnik.

– Ipak, u narednom periodu moramo što više da radimo na edukaciji svih učesnika u saobraćaju, treba da se oforme posebni operativni timovi na nivou Saveta u svim lokalnim samoupravama Severnobanatskog okruga i da se prati strategija Agencije za bezbednost u saobraćaju. Najvažnije je da zaštitimo najugroženije grupe, a to su deca – da ne bude nijedno poginulo dete do 2030. godine, što je osnovni cilj, kao i da se obrati pažnja na najstarije učesnike u saobraćaju, da se, kroz programe, aktivnosti i mere apeluje da se poštuju propisi, da njihovo nepoštovanje u celom društvu bude sagledano kao nepoželjno, što je posebno važno za mlade vozače. U Kikindi su, kao najugroženija grupa, prepoznati biciklisti – naveo je Bogdan i dodao da je Grad već sproveo nekoliko aktivnosti u saradnji sa Agencijom i Institutom za bezbednost u saobraćaju sa ciljem edukacije biciklista, ali i drugih učesnika u saobraćaju koji ih ugrožavaju. Sledeća akcija gradskog Saveta je već sutra, kada će, kao i ranijih godina, u vrtićima biti podeljena buster-sedišta za decu u automobilima, najavio je Bogdan.

Nebojša Jovanov, načelnik SBUO, ocenio je da je sastanak bio izuzetno produktivan i da su dogovorene koordinisane aktivnosti.

– Akcenat je stavljen na najugroženije kategorije: pešake, bicikliste, motocikliste i starije osobe, kao i na edukaciju dece – rekao je Jovanov. – Mi već sprovodimo i obuke poljoprivrednika koje daju rezultate jer je sada problem nedovoljne osvetljenosti poljoprivrednih mašina mnogo manji. Jedan od projekata je i uređenje zona škola, u skladu sa strategijom da nijedno dete ne strada u saobraćaju.

Sednici su prisustvovali i Miroslav Dučić, član Gradskog veća, predstavnici MUP-a, i Milan Ilić, savetnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Srbije.

– Naša strategije nalaže i da se prepolovi broj teško povređenih i poginulih u odnosu na 2019. godinu. Predstavnici lokalnih samouprava su izneli svoje probleme, a mi podržavamo sve aktivnosti koje su iznesene na današnjoj sednici. Na teritoriji ovog okruga primećeno je da su ugroženi učesnici u saobraćaju biciklisti, a da su poseban problem vozači poljoprivrednih mašina i traktora koji ne uklanjaju blato sa točkova i kolovoza – istakao je Ilić.

On je izneo i podatke da je u saobraćajnim nezgodama sa nastradalima u 40 odsto slučajeva uticajni faktor bilo pogrešno izvođenje radnje, u 13 odsto – brzina kretanja i u 12 odsto slučajeva alkoholisanost vozača.

– Takođe, treba stalno isticati da upotreba pojasa može da spasi život: 80 odsto poginulih na zadnjem sedištu nije bilo vezano, a pojas nije koristilo stotinu poginulih vozača, i to samo u prošloj godini – naveo je Ilić. – Putno-pružni prelazi su, takođe, veliki problem. Prema našim podacima, u 95 odsto slučajeva saobraćajne nezgode na ovim mestima izazvane su ljudskim faktorom. Poslednjim izmenama zakona precizirano je da je vozač dužan da se zaustavi pre pružnog prelaza kako bi se uverio da li je bezbedno da prođe. Tehnički faktor, takođe, može da doprinese saobraćajnoj nezgodi na prelazu, ali u mnogo manjoj meri.

Stana Đember, predsednica Opštine Čoka, napomenula je da je njihovo Radno telo za bezbednost u saobraćaju iniciralo ovaj sastanak.

– Hteli smo da razmenimo iskustva o bezbednosti u saobraćaju. Naša opština sarađuje sa Agencijom za bezbednost u saobraćaju, već smo imali niz aktivnosti, ali je potrebno da edukujemo građane i da na tome zajedno rade sve lokalne samouprave Okruga kako bismo, što više, poboljšali sigurnost sugrađana – rekla je Stana Đember.

Na sastanku je zaključeno da će sve opštine i Grad zajedno sprovoditi strategiju, kako bi se broj stradalih na putevima kontinuirano smanjivao.

S. V. O.

dr-Injac

Broj pacijenata sa respiratornim infekcijama uobičajen je za jesenju sezonu i, pored hroničnih bolesnika, oni u velikom broju pune čekaonice. U Drugoj zdravstvenoj stanici Doma zdravlja, u proteklih mesec dana, imali su 120 pacijenata sa virusnim i bakterijskim infekcijama disajnih organa.

– Od kako je počelo hladno vreme, pojavile su se i respiratorne infekcije. Više se boravi u zatvorenom prostoru, veća je koncentracija ljudi na jednom mestu, u vrtićima, školama, i infekcije se brzo prenose sa osobe na osobu – direktnim putem, kapljično ili dodirom, ili indirektno, preko kontaminiranih predmeta – kaže dr Snežana Injac iz ove zdravstvene stanice. – Imamo i bakterijskih i virusnih infekcija. Naši pacijenti često samoinicijativno počinju da uzimaju antibiotike, što ne bi smeli bez saveta lekara, jer njihova preterana upotreba dovodi do rezistencije bakterija. To znači da, kada nam budu potrebne velike doze antibiotika, oni neće delovati.

Doktorka Injac ukazuje i na to da nije uvek potrebno, sa prvim simptomima, dolaziti u ambulantu.

– Pacijenti koji imaju povišenu temperaturu, bolove u kostima, zglobovima, curenje bistrog sadržaja iz nosa, treba da uzimaju simptomatsku terapiju:  antipiretike za snižavanje temperature i antitusike za kašalj. Ukoliko je kašalj suv i slabo produktivan, to ukazuje na virusnu infekciju i tada su potrebni mirovanje, izolacija, uzimanje dosta tečnosti, posebno toplih napitaka. Međutim, ako se jave bol u grlu, problemi sa sinusima, gušenje, bronhitis, upala pluća, ili se neka virusna infekcija superponira sa bakterijama, pacijenti počinju obilno da iskašljavaju prebojeni sadržaj, žućkast, zeleni sekret i to je već bakterijska infekcija. Tada se, po nalogu lekara, uključuje antibiotska terapija – objašnjava dr Injac.

Dobra vest je da grip, u ovoj sezoni, nije registrovan, kao ni kovid.

– Kovid već neko vreme daje mnogo blažu kliničku sliku nego što je to bio slučaj na početku pandemije. Simptomi su veoma visoka temperatura, otežano disanje, gušenje, opšta slabost, malaksalost, i onda radimo pi-si-ar test, rendgen pluća i laboratorijsku analizu krvi. Kod običnog gripa takođe se javlja jako visoka temperatura, i preko 40 stepeni, i ovaj virus odjednom obori čoveka, toliko da ne može ni da dođe do lekara – navodi dr Injac i podseća da je imunizacija protiv sezonskog gripa veoma važna.

– Vakcinacija se uvek posebno preporučuje hroničnim bolesnicima i pacijentima starijim od 65. godina. Ukoliko, i pored vakcine, dobiju grip, klinička slika će biti blaža i preduprediće se nastanak komplikacija. Mi preporučujemo svima da se vakcinišu, posebno onima koji rade u zatvorenim kolektivima, zdravstvenim radnicima, svima koji mnogo borave u prostoru sa velikim brojem ljudi.

Preporuka je da se ova imunizacija izvrši svake godine jer uvek cirkulišu novi sojevi virusa gripa. Imunitet se stvara tri do šest nedelja, a zaštita traje od od šest do 12 meseci.

U ponudi su dve vakcine: četvorovalentna „influvak“ i trovalentna „torlakflu“. Samo u ovoj ambulanti, od početka imunizacije protiv sezonskog gripa, od 6. oktobra, vakcinisano je više od 700, uglavnom starijih sugrađana.

S. V. O.

Dragana-paketici-(8)

U Drezdenu, na istoku Nemačke, održan je humanitarni turnir u pikadu na koji su stigli takmičari iz svih bivših jugoslovenskih republika, sada na radu širom Nemačke. Turnir je, deseti put, organizovala međunarodna Humanitarna organizacija „28. jun“ koja deluje pri ekonomskom i socijalnom savetu Ujedinjenih nacija, i uz podršku novoosnovanog Srpskog kulturnog centra u Drezdenu.

Iako su praznici blizu i mnogi su se već uputili ka svojim domovima u Bosni, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji, čak 50 takmičara u Drezden je stiglo kako bi pomogli da se obezbedi dovoljno novca za kupovinu paketića za sve đake i to u Osnovnoj školi „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu koju je pohađala Dragana Starčević Ivanić, novinarka, nekada zaposlena u Radio Kikindi, koja sada sa porodicom živi u Drezdenu.

– Turnir se održava svake godine, za socijalno ugrožene porodice, za decu ili za paketiće. Kada su me iz Organizacije „28. jun“ pitali da li hoću da učestvujem u pripremi, pristala sam, ali pod uslovom da to bude za moje selo. Mnogo sam srećna i ponosna jer sakupljamo novac za 160 paketića, za sve osnovce u mom rodnom mestu. I svaki put kada se ukaže prilika učestvovaću u projektima koji mogu da pomognu mom selu, jer, koliko god da smo daleko i živimo u lepoj i stabilnoj državi, moje srce je uvek u mom zavičaju. Tamo sam odrasla i provela najlepše godine svog života, u tu školu sam išla i sada imam priliku da uradim nešto za đake koji je danas pohađaju – priča Dragana i dodaje da će paketići u školu u Ruskom Selu stići 20. decembra.

– Veoma smo ponosni jer je ovo već deseti turnir i organizovan je u gradu u kojem nas nema puno. I ove godine angažovali smo se radi obezbeđivanja božićnih paketića, sada za mešovitu školu u Ruskom Selu. Nastavićemo saradnju sa Srpskim kulturnim centrom u Drezdenu i u budućim aktivnostima – rekao je Momčilo Ivančević, predstavnik Humanitarne organizacije „28. jun“ u Nemačkoj, institucije čiji je zadatak povezivanje ljudi širom sveta u humanitarnim, socijalnim i filantropskim projektima.

Srpski kulturni centar u Drezdenu počeo je da radi februara ove godine i već ima dvadesetak članova i mnogo planova.

– Mnogo ljudi je došlo da se druži, zabavi, i, pre svega, da pomogne – kaže Valentina Kalin koja je, sa suprugom Miroslavom, osnivač Centra. – Uskoro ćemo održati radionicu za decu, pravićemo novogodišnje ukrase, i već se mnogo njih prijavilo da učestvuje. Imamo puno ideja, volje i želje, samo su nam još potrebni vreme i novac. Važno je da se širimo, da nas ima što više.

Inače, od ove godine, prvi put u istočnoj Nemačkoj postoji dopunska nastava za decu na srpskom jeziku. Srpska škola u Drezdenu otvorena je uz podršku  Ministarstva prosvete Srbije i Ambasade Srbije u Nemačkoj.

Pobednik sinoć održanog humanitarnog turnira, Milorad Jovanović iz Leskovca, u Drezden je doputovao samo zbog ove humanitarne akcije.

– Stigao iz Minhena, svi se uvek odazivamo ovakvim aktivnostima. Drago mi je što sam pobedio, iako sam ranije trenirao fudbal. Srećan sam što mogu da pomognem – kaže Milorad.

Srpski kulturni centar osnovan je sa misijom da se očuvaju naša kultura i tradicija, kaže Dragana Starčević Ivanić koja je u Centru preuzela medijsku podršku.

– Ovde ima dosta ljudi sa Balkana i svi sarađujemo, zajedno radimo na različitim projektima – kaže Dragana i ističe da, uprkos tome što sada radi druge poslove, uspeva i dalje da se bavi svojom strukom.

– Novinarstvo je moja velika ljubav. Ovde mogu da biram da se bavim isključivo lepim temama koje motivišu ljude – zaključuje Dragana koja, pritom, stiže i da se posebno angažuje u humanitarnim akcijama, odlučna da pomogne i obraduje svoje i sve ljude u domovini.

S. V. O.

Prijava-nasilja-u-porodici-(2)

Ministarstvo unutrašnjih poslova i UNDP – globalna mreža razvoja Ujedinjenih nacija pokrenuli su kampanju “Umesto da ćutite, prijavite“.

Nasilje u porodici nije privatna stvar. Umesto da ćutimo ili okrećemo glavu, pokažimo hrabrost i solidarnost.

Ako sumnjate ili znate da neko trpi nasilje, ne prepuštajte situaciju slučaju. Umesto komšiji, prijavite policiji. Pozovite 192 ili 0800-100-600. Poziv je anoniman.

Vaša prijava je prvi korak kojim možete spasiti nečiji život, navodi se Instagram nalogu MUP-a Srbije.

dom-ucenika-sekretar-(2)

Dom učenika srednjih škola „Nikola Vojvodić“ jedan je od sedam javnih objekata na teritoriji AP Vojvodine na kom su završeni radovi radovi čiji je cilj energetska sanacija. Urađena je fasada, odnosno izolacija čitave zgrade, zamena aluminijumskih prozora, urađena je spoljna keramika, a postavljene su i roletne i termo glave na radijatorima.

Objekat je, prilikom posete Kikindi, obišao Bojan Vranjković, pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj u pratnji Nikole Lukača, gradonačelnika, Dejana Pudara, zamenika gradonačelnika i članova Gradskog veća Miroslava Dučića i Tihomira Farkaša.

-Za radove su izdvojena 92 miliona dinara, a kada tome dodamo i sredstva koja su opredeljena za ugradnju štedljive rasvete, kikindski Dom učenika primer je primene svih mera energetske sanacije koje će značajno uštedeti električnu i toplotnu energiju koje će se kretati do 60 odsto. Pokrajinska vlada je sa Evropskim bankom za obnovu i razvoj potpisala ugovore o zajmu i donaciji i ovim sredstvima više od 50 objekata će biti energetski sanirano. Već je dogovoreno da se naredne godine ovim poslom obuhvati Ekonomsko-trgovinska škola za šta je izdvojeno 60 miliona dinara -precizirao je Bojan Vranjković.

Za korisnike je značajno jer će imati puno bolje uslove leti će im biti hladnije, a zimi toplije. Ljubomir Vasičin, upravnik Doma učenika , kazao je da ga raduje što Pokrajinska vlada prati  rad ove ustanove.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Efekat se video već ove zime. Na svim računima za struju ušteda je bila do 50 procenata i to dok su trajali radovi. Naši gosti, sportisti, koji dolaze tokom leta primetili su razliku s obzirom na to da dolaze svake godine. Posebno se ovog leta videlo koliko znači izolacija. Ova investicija najveća je od izgradnje Doma učenika čiji kapacitet je 190 učenika i studenata. Upisali smo 100 srednjoškolaca i očekujemo oko tridesetak  studenata –  rekao je Vasičin.

Dom učenika prostire se oko 4.500 metara kvadratnih i ima 196 mesta i važan je objekat za grad.

-Kontinuirana je briga lokalne samouprave za učenike i studente. Po završetku radova možemo da se pohvalimo da imamo jedan od boljih Domova učenika u Srbiji. Hvala pokrajinskim i republičkim institucijama koje prepoznaju naše probleme i sa kojima zajednički realizujemo projekte ne samo iz energetike, nego o iz oblasti saobraćaja. I u narednom periodu sarađivaćemo još kvalitetnije i više kako bi zajednički unapredili život u našoj sredini – naveo je prvi čovek grada.

Vranjković je pohvalio lokalnu samoupravu koja, kako je naveo, ima proaktivan pristup kada je reč o apliciranju na konkursima koji raspisuju pokrajinski sekretarijati.

-U ovom momentu Kikinda je jedan od centara ulaganja. Siguran sam da će gradonačelnik sa svojim timom imati pune ruke posla u narednom periodu  – kazao je Bojan Vranjković.

BOLJA BEZBEDNOST UČENIKA

U fokusu Sekretarijata je i bezbednost saobraćaja, posebno najmlađih učesnika.

-Izdvojena su sredstva za 12 projekata bezbednosti saobraćaja u zonama škola u Kikindi i mesnim zajednicama. Reč je o vertikalnom i horizontalnom obeležavanju zona škola i postavljanju ograda. Ne mogu, a da ne istaknem i brzu saobraćajnicu „Osmeh Vojvodine“ koja je od velikog značaja za razvoj grada – precizirao je Bojan Vranjković.

A.Đ.

 

 

subotica-brzi-voz-768x432

Neverovatnom brzinom realizuje se projekat izgradnje dela brze pruge od Novog Sada do Subotice. Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, tokom gostovanja na RTS-u najavio je da će ovaj deo pruge biti gotov do septembra meseca, a nakon testiranja, prvi putnici moći će da se prevezu već početkom decembra ove godine.

Kineske železnice ulažu dodatni napor i povećale su broj baza, kao i opremu za polaganje koloseka, kako bi sve bilo gotovo do kraja 2024. godine, rekli su Vučiću predstavnici kineskih kompanija „China railway international“ i „CCCC“, prilikom obilaska radova, početkom februara meseca.

Projektom rekonstrukcijom i izgradnjom brze pruge, predviđena je i rekonstrukcija devet železničkih stanica, (Novi Sad, Sajlovo, Kisač, Stepanovićevo, Zmajevo, Bačka Topola, Žednik, Naumovićevo i Subotica), kao i tri nove stanice sa staničnim kapacitetima ( Rumenka, Vrbas i Lovćenac).

Na ovoj deonici brze pruge biće izgrađeno ukupno 49 podvožnjaka, nadvožnjaka i drugih saobraćajnih objekata.

Najimpozatniji i najveći objekat na trasi brze pruge je vijadukt u Vrbasu, dužine 1,6 kilometra. Vijadukt će biti dvokolosečan, sa razmakom koloseka od četiri i po metra.

Svi stubovi novog železničkog vijadukta u Vrbasu su armiranobetonski, dok se čeličnim konstrukcijama premošćava ukupno osam raspona, svaki dužine 48,7 metara.

Foto: Vojvodina uživo

Stepen završenosti gradnje Vijadukta je oko 80 odsto i plan je da bude završen do kraja marta 2024. godine. Projekat gradnje brze pruge Novi Sad – Subotica se finansira iz kredita kineske Eksim Banke i budžeta Srbije. Radovi su počeli 1. jula 2022. godine.

Deonica Novi Sad – Subotica duga je 108,2 kilometra, a radovima je obuhvaćena izgradnja dva koloseka pruge do granice sa Mađarskom kod Kelebije. Ukupna vrednost radova iznosi 1,16 milijardi dolara.

Radove izvodi konzorcijum kineskih kompanija „China railway international“ i „China communication construction company“.

Kada radovi budu završeni, od Beograda do Subotice, vozovi će ići sat i 15 minuta, a od Novog Sada do Subotice biće potrebno samo 40 minuta.

Test vozovi za testiranje novopostavljene brze pruge stižu ukoro, rekao je Alksandar Vučić gostujući na RTS-u. – Pa to, ljudi, nije ista zemlja. Volite me, ne volite me, to je druga zemlja – rekao je Vučić.

Izvor: Vojvodina uživo

Don`t copy text!