Aleksandra Djuran

prijemni

Završni ispit za učenike osmih razreda pomeren je za nedelju dana. To znači da će ispit iz srpskog odnosno maternjeg jezika biti organizovan 23. juna, dan kasnije je matematika, a 25. juna osmaci će polagati izborni predmet.

Upis u srednje školetakođe se  pomera za nedelju dana, uključujući i sve prateće aktivnosti – objavljivanje rezultata, prigovore, podnošenje liste želja, kao i sam upis učenika, zbog pomeranja završnog ispita za osmake.

Posle završnog ispita  žalbe prvostepenim i drugostepenim komisijama moći će da se podnesu 28. i 29. juna, a 30. juna biće objavljena konačna lista sa ostvarenim poenima na završnom ispitu.

Upisivanje želja koje srednje škole žele da upišu je 1. i 2. jula.

preduzetnici-konkurs-(1)

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović pozvala je  zainteresovane privrednike i preduzetnike koji žele da unaprede poslovanje i povećaju ukupan obim poslovanja da iskoriste podršku svoje države i da se jave na aktuelne konkurse Ministarstva privrede.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme, adaptaciju ili kupovinu poslovnog prostora, nabavku vozila ili ulaganja u trajna obrtna sredstva.

Mladima, početnicima u poslovanju, uzrasta od 20 do 35 godina na raspolaganju su kreditna sredstva do pet miliona dinara po pojedinačnom zahtevu kroz program Fonda za razvoj, sa kamatnom stopom od svega 1,5 odsto na godišnjem nivou, odnosno jedan odsto uz dostavu bankarske garancije sa rokom otplate do 78 meseci, koji podrazumeva čak 18 meseci grejs perioda.

Porodičnim firmama je takođe dostupno do pet miliona dinara po pojedinačnom zahtevu kreditnih sredstava uz rok otplate do 60 meseci, uz mogućnost grejs perioda do 12 meseci sa kamatnom stopom od svega 2,5 odsto na godišnjem nivou, odnosno 1,5 odsto uz dostavu bankarske garancije.

Za sve one koji se bave plasmanom meda i drugih pčelinjih proizvoda, predviđena su bespovratna sredstva u iznosu do tri miliona dinara za nabavku opreme za pakovanje, skladištenje meda i dostavnih vozila uz učešće do 50 odsto sopstvenih sredstava.

DUHOVNA-AKADEMIJA-BVS-(6)

Pre tačno dve decenije u Banatskom Veliko Selu započeta je izgradnja pravoslavne crkve. Hram Svetog Vasilija Ostroškog je dobio i svoje najvažnije obeležje pre nekoliko godina kada je na kupoli podignut i osveštan časni krst. Čudotvorac Vasilije je zaštitnik ovog mesta, a Velikoselci su dobili dugo očekivanu svetinju. Tim povodom održana je Duhovna akademija pod nazivom „So zemlji“ čiji je cilj da se sakupe sredstva za dalje radove na Hramu.

-Pre tačno 34 godine osnovan je Crkveni odbor koji je pokrenuo inicijativu za izgradnju hrama, a pre 20 godina zabodeni su prvi kočići koji su označavali temelje crkve. Tada je posejano zrno vere koje je doprinelo da se izgradi velelepni hram. Objekat se još uvek gradi i do sada su završeni svi veći poslovi poput malterisanja, rasvete, a postavljeni su i gromobrani. U narednom  periodu predstoji nam popravka krova i uređivanje porte – istakao je jerej Nemanja Milinković, paroh u Banatskom Velikom Selu.

Ovom događaju prisustvovala je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Stanovnici su dobili molitveno mesto koje je i mesto mira i Božijeg blagoslova. Poželela bih da sa Hrama još dugo zvone zvona i da okuplja verni narod, da ih upućuje na zajedništvo i mir. Neka Sveti Vasilije Ostroški pomogne Velikoselcima da žive u miru, slozi  i ljubavi. Vera nam je, u ovom teškim i turbulentnim vremenima, preko potrebna – rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

U programu su učestvovali hor „Atendite“, Milan Vašalić, multimedijalni umetnik, Sara Glišić, eto umetnik, članovi KUD-a „Marija Bursać“ i đaci OŠ „Slavko Rodić”.

Akademiji su prisustvovali i sveštenici iz Nakova, Novih Kozaraca, Kikinde i okoline.

A.Đ.

 

fizicka-aktivnost-(7)

Međunarodni dan fizičke aktivnosti obeležen je na Starom jezeru u organizaciji Turističke organizacije, Doma zdravlja, ZZJZ i Crvenog krsta.

Dr Branislav Hačko, šef Odseka za promociju zdravlja u ZZJZ podsetio je na moto manifestacije koji je ove godine „Prihvati izazov, pokreni se“.

-Lokalni moto je „Kreni ka reci, ne apoteci“. Važno je da budemo u prirodi i da prihvatimo izazov i promenimo na stil života. Govorim iz ličnog iskustva s obzirom na to da sam pre tačno godinu dana bio 15 kilograma teži , a do Nove godine dobio sam još pet kilograma. U februaru sam završio u Bolnici sa metaboličkim dijagnozama. Tada mi je endokrinolog saopštio poražavajuću činjenicu, nastavim li tako, ili dijaliza ili insulin. Na početku sedme decenije rešio sam da se menjam uz laganu fizičku aktivnost i kontrolu ishrane jer oni doprinose da se spreče metabolički poremećaji koji nastaju lošim stilom života – otkrio je dr  Hačko.

Obeležavanje je podržala i lokalna samouprava, a zajedno sa brojnim sugrađanima bili su i članovi Gradskog veća Tihomir Farkaš i Marijana Mirkov.

-Međunarodni dan fizičke aktivnosti je način na koji treba da razmišljamo kako bi, prvenstveno deci, stvorili navike da budu fizički aktivni. Svedoci smo da nas razvoj tehnologije i društvene mreže, na neki način, sprečavaju da budemo fizički aktivni. Podržavamo predlog da se u školama uvede više časova fizičkog i zdravstvenog vaspitanja jer je to važno za razvoj dece – naveo je Farkaš.

Učestvovali su članovi sportske školice „Rastimo zajedno“, „Champ 07“, sportsko udruženje „Sunce“, ADZNM „Gusle“, udruženje penzionera „Sunčana jesen“, mame koje su prošetale sa decom u kolicima.


Cilj je da se podigne svest o značaju redovnog kretanja i fizičke aktivnosti za zdravlje pojedinca i društva, da podstakne ljude svih uzrasta da se više kreću, da se smanji broj oboljenja povezanih sa sedentarnim načinom života poput gojaznosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, da se promoviše aktivan stil života i to ne samo vežbanje, već i hodanje, biciklizam, kućne i baštenske aktivnosti.

A.Đ.

DUDA-MEMORYdef-OK

Veče sećanja na nedavno preminulog Dušana Radaka, pisca i kompozitora,  biće održano večeras (subota) u 20 sati u Narodnom pozorištu.

Radak je rođen u Kikindi, gde je završio osnovnu školu i Gimnaziju, kao i muzičku školu. Radio je u Domu omladine u Kikindi, kao urednik umetničkog programa. Iako je najveći deo života proveo u Novom Sadu, uvek se vraćao svom rodnom gradu. Tako je i njegov poslednji put, po njegovoj želji, bio put za Kikindu, za Banat na koji je bio ponosan, i koji je beskrajno voleo. Dušan Radak je napisao devet knjiga od kojih su najbrojnije knjige poezije (Samsa, Krevet Zmija, Traktat o radosti, Stadijum kašike. Šljunak, i druge).

Pisao je i za decu, radeći u Malom Nevenu, a kao plod tog rada, osim čuvenih Superpitalica, nastao je i muzički album  „Hogli vogli rok”, koji je ubrzo, od strane kritike u regionu, proglašen za jedan od najboljih albuma namenjenih deci, ikada. Zastupljen je u najvećem broju antologija poezije, kao istaknuti stvaralac savremenog, samosvojnog, poetskog izraza.

Dobitnik je više književnih nagrada: „Pečata varoši Sremskokarlovačke“ , nagrade za životno delo „Pesničke republike“ , nagrade za multidisciplinarni doprinos stvaralaštvu za decu, nagrade za savremeno stvaralaštvo „Milan Nenadić“ , i drugih. Njegov autentični poetski izraz budio je interesovanje i sjajne kritike van granica naše zemlje. Njegove pesme su prevedene na: engleski, italijanski, ruski, nemački, francuski, mađarski, slovački, rusinski, rumunski, makedonski… Pisao je i filmsku muziku.

turisticka-temisvar

Turistička organizacija Kikinde predstavila je svoju ponudu na promociji turističke privrede u Temišvaru, koja je održana 8. i 9. maja, na poziv Turističke organizacije Srbije. Prvog dana organizovani su susreti sa turističkim agencijama i medijima, dok su se drugog dana učesnici predstavili na gradskom trgu. U okviru programa, nastupili su članovi Kulturno-umetničkog društva „Mokrin“ koji su građanima Temišvara prikazali bogatstvo srpske tradicije kroz pesmu i igru.

-Učestvovale su 22 organizacije iz naše zemlje, a Srbija je predstavila svoju ponudu jer je cilj bio da se skrene pažnja na prirodne lepote – saznajemo od v.d. direktorice Turističke organizacije Kikinde Jasmine Milankov. – Poznata je činjenica da su Rumuni česti gosti u našem gradu, Vršcu, Novom Sadu, tako da je ovoga puta pružena mogućnost i drugim organizacijama da pokažu svoju ponudu Rumunima. Kikinda je akcenat stavila na 40. „Dane ludaje“ kako bi naše drage komšije posetile najstariju manifestaciju i u što većem broju. Podsetiću i da je prošle godine bilo 19.000 posetilaca iz susedne zemlje, čime je izjednačen rekord po broju poseta Rumuna iz 2019. godine za četiri dana manifestacije. Uspostavili smo i kontakt sa turističkim agencijama i predstavnicima organizacija koje se bave promocijom Temišvara. Naša želja je da Rumuni, u što većem broju, dolaze u Kikindu, a da mi pružimo mogućnost da, na organizovan način, i naši sugrađani odlaze u uzvratne posete.

A.Đ.

kol-centar-1

Centar za informisanje o podsticajima u poljoprivredi otvoren je u Upravi za agrarna plaćanja. Brze odgovore i osnovne informacije poljoprivrednici će dobijati putem kol-centra, dok će se složeniji problemi rešavati direktno, uz pomoć službenika Ministarstva poljoprivrede. Cilj Centra da se pomogne proizvođačima koji se nisu snašli u sistemu E-agrar, kao i da se ubrza isplata subvencija i učini proces transparentnijim. Kol centar nalazi se u  ulici Bulevar kralja Aleksandra 84 u Beogradu i otvoren je radnim danima od 07.30 do 15.30 časova.

Ministar Dragan Glamočić poručuje da Centar za pomoć poljoprivrednicima nije klasičan šalter, već mesto za komunikaciju na višem nivou. Dodaje da će službenici koji se bave rešavanjem većih problema svoja zapažanja o čestim preprekama prenositi Ministarstvu.

U kol-centru, u kome trenutno radi deset službenica, biće dostupna brza uputstva i servisne informacije. Od aprila ove godine odgovorile su na više od 22.000 pitanja.

Najčešća pitanja su: kada će biti objavljeni javni pozivi, zašto nisam dobio novac, a komšija koji je konkurisao tri dana posle mene jeste. Nisu svi dovoljno vešti da prate elektronsku upravu, platformu E-agrar i obaveštenja koja stižu na mejl.

 

54722314-ce6a-4017-84f7-35befb8f73e9

Rotari klub Kikinda organizovao je humanitarnu aukciju radova učenika Osnovne škole „6. oktobar”. U Muzeju „Tera“ humanoj akciji, osim rotarijaranaca iz Kikinde, odazvali su se i članovi Rotari kluba iz Žombolja, Rume i Zrenjanina.

Srđan Stojanović, direktor OŠ „6. oktobar“ istakao je da ovu obrazovnu ustanovu pohađa 39 učenika.

-Prihod od ulaznica i aukcije biće doniran školi. Mi obrazujemo i podržavamo decu sa posebnim potrebama koja su naslikala radove za ovaj događaj. Na aukciji je bilo 19 radova koju su u različitim tehnikama slikali učenici naše škole i osam dela kikindskih slikara koji su na ovaj način podržali akciju. Prikupljena sredstva iskoristićemo za nabavku nastavnih i didaktičkih sredstava kojima ćemo opremiti učionice. Najneophodnije su nam posebne vrste strunjača za korektivni rad, mali tobogani, različite vrste pomagala koja služe za stimulaciju mišića i razvoj psihomotorike. Planiramo da u okviru svake učionice oformimo kutak u kom bi deca koja imaju problem sa praćenjem nastave mogla da se na senzorni način stimulišu – naveo je Stojanović.

Kikindski rotarijanci aktivno podržavaju humanitarne projekte i inicijative usmerene na unapređenje lokalne zajednice, dodao je predsednik Nebojša Nedeljković.

-Želimo da pružimo podršku deci koja se suočavaju sa različitim izazovima. Njihovi radovi nose posebnu priču i emociju, a svaka kupovina znači mnogo za njihovu budućnost. Naše malo njima znači puno – dodao je Nedeljković.

 

A.Đ.

 

norland-poseta-(6)

U okviru posete zvaničnika iz Narvika u Gradskoj kući održan je i sastanak sa predstavnicima pokrajine Norland. Domaćin gostima iz Norveške bio je gradonačelnik Mladen Bogdan sa najbližim saradnicima.

-Autonomna pokrajina Vojvodina sa okrugom Norland ima potpisan Protokol o saradnji. Cilj nam je da realizujemo što više zajedničkih aktivnosti u oblasti obrazovanja, kulture, razmenu učenika u okviru programa Erazmus +. Ranije je bilo ovih razmena i želja nam je da se one ponovo pokrenu kako bi i naša i norveška deca upoznala obe zemlje. Cilj nam je i privredna saradnja sa okrugom Norland, a ne samo sa Narvikom – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Delegaciju iz Norlanda su činili: Ejvind Holst, predsedniku okruga, Kasandra Eleni B. Peca, predsednici Odbora za razvoj zajednice, kulturu i zaštitu životne sredine i članovima odbora Vegard Johan Lind-Jeger, Siv Anita Jonsen Breke, Kari Ane Bekestad Andreasen i Per Kristijan Brenvik Jakobsen.

-Sa predstavnicima Kikinde razgovarali smo o razvoju društvene zajednice, kulturi i zaštiti životne sredine. Kikinda je bratski grad sa Narvikom, a posetili smo i Melence koje takođe ima dobre odnose opštinom Fauske. Došli smo ovde da naučimo više o vašoj kulturi, načinu života i da vidimo Srbiju i Kikindu i da na osnovu toga u budućnosti planiramo aktivnosti – rekao je Ejdvin Holst.

Deo predstavnika Norlanda bio je obučen u narodnu nošnju, kako bi i na taj način promovisali svoje kulturno nasleđe.

-Nošnju ne povezujemo samo i isključivo za tradicionalna ples, nego je nosimo na događaje i datume koji su nam važni – dodala je Kasandra Eleni B. Peca – Dan pobede je izuzetno bitan datum za čitav svet i mnogi događaji iz Drugog svetskog rata povezuju naše dve zemlje.

A.Đ.

dan-pobede-(1)

Polaganjem venaca i šetnjom Besmrtnog puka u Kikindi je obeležen 9. maj, Dan pobede nad fašizmom. Centralno obeležavanje osamdesetogodišnjice održano je na spomeniku žrtvama fašizma, a senima predaka poklonili su se predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, predstavnici Vlade Srbije, ambasade Rusije, gostiju iz bratskog grada Narvika, ministarstava odbrane, vojske Srbije i unutrašnjih poslova, boračkih organizacija.

Obraćajući se prisutnima gradonačelnik Bogdan istakao je da je 9. maj doneo pobedu protiv najvećeg zla u istoriji čovečanstva.

-Drugi svetski rat pamtimo po istrebljenju, najvećem broju umrlih i poginulih. Srbi su, uz Jevreje i Ruse, podneli najveću ljudsku žrtvu u ovom ratu jer smo se borili za ono što je naše. U svim ratovima uvek borili smo se samo za svoju slobodu, narod i svoju zemlju. I danas, kada doživljavamo podmukle napade, i spolja i iznutra, treba da se setimo da su naši preci uvek bili jedinstveni kada su trebali da brane zemlju. Zato nam je preko potrebno jedinstvo da budemo na strani istine, pobede i srpskog naroda – naveo je gradonačelnik Bogdan.

General Milorad Stupar, savetnik predsednika za odbranu dodao je da Kikinda ima pravo da slavi Dan pobede jer su njeni stanovnici učestvovali u borbi protiv nacizma.

-I ovog 9. maja treba da se podsetimo hrabrih predaka. Nacisti su u Drugom svetskom ratu ubili 51 milion ljudi. Prema stradanju, u odnosu na ukupnom broj stanovnika, najviše žrtve podneli su Poljaci kojih je stradalo 18 odsto, Rusi 14, a Srba je stradalo 10,6 procenata. To nam daje za pravo da slavimo Dan pobede i da negujemo kulturu sećanja i za generacije koje dolaze – rekao je general Stupar.

Šetnja Besmrtnog puka krenula je od Gradske kuće i okupila je veliki broj sugrađana. Mnogi su nosili fotografije svojih predaka poginulih u ratovima. Među njima je bila i Cica Ljiljak, ćerka Zdravka Ljiljka, odlikovanog borca u Drugog svetskog rata i počasnog građanina Kikinde.

-Četvrta je godina kako nije sa nama i ovo je još jedan povod da ga se setimo. Nije popuštao obeležavanje važnih datuma i uvek nam je pričao o tome kako je bilo u ratu, kako se ne bi zaboravilo stradanje – saznajemo od Cice Ljiljak.
Venci su položeni i na spomenik „Tuga“, kao i na spomen ploču brigadiru Dragutinu Ristiću u holu Gradske kuće.

U noći između 8. i 9. maja 1945. godine Nemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju. Time je formalno završen Drugi svetski rat u Evropi, ali su ostaci nemačkih trupa i njihovih saveznika još nekoliko dana pružali otpor. U Jugoslaviji je to potrajalo do 15. maja.

 

A.Đ.