September 9, 2026

Aleksandra Djuran

nasilje-skup-(1)

U organizaciji Pokrajinskog zaštitnika građana – Ombudsmana i  grada u Gradskoj kući održan je sastanak posvećen unapređenju borbe protiv nasilja u porodici i sistemskoj podršci žrtvama. Snežana Knežević, zamenica pokrajinske zaštitnice građana, ombudsmanke, zadužena za ravnopravnost polova istakla je da je pokrajinski ombudsman  koordinator mreže „Život bez nasilja“ koja ove godine obeležava 20 godina postojanja.

-U nedostatku, tada, pravnog okvira mreža „Život bez nasilja“ nastala je 2005. godine. Ona okuplja sve institucije na teritoriji Vojvodine koje se bave nasiljem u porodici i nasiljem prema ženama. Godine 2017. donet je Zakon o sprečavanju nasilja u porodici koji je obavezao institucije na saradnju. Jedna od aktivnosti obeležavanja jubileja mreže je i obilazak svih okruga gde razgovaramo sa predstavnicima centara za socijalni rad, policijskih uprava, tužilaštava, domova zdravlja, bolnica. Želimo da čujemo sa kakvim se problemima susreću profesionalci u radu sa predmetima nasilja, šta može da se promeni kako bi se postupalo efikasnije i bolje i institucija pokrajinskog ombudsmana može da učini da bi zaštita žrtava nasilja bila bolja – navela je Snežana Knežević.

Knežević dodaje da porodičnog nasilja ima dosta, ali da ima i pomaka od kada je donet Zakon.

-Saradnja institucija i razmena informacija je ključna i na tome insistiramo. Nasilje je krug koji se ne zaustavlja sam od sebe, te je od suštinske važnosti da se žene ohrabruju da prijave nasilje – zaključila je Snežana Knežević.

Aleksandra Jovanov, socijalni radnik u Opštoj bolnici dodala je da postoji dobra saradnju sa Policijskom upravom i Centrom za socijalni rad.

-Uprkos merama i izmenama Zakona o sprečavanju nasilja, beleži se porast broja nasilja u porodici. Opšta bolnica postupa po svim protokolima i pravilima kada je u pitanju žrtva nasilja. Naša zakonska obaveza je da nasilje prijavimo, a duže od 10 godina u našoj ustanovi funkcioniše i Centar za zaštitu žena žrtava seksualnog nasilja. Bilo bi dobro da imamo i povratne informacije o tome kako se na kraju postupak završio i da li je žena žrtva nasilja dobila sveukupnu zaštitu  – napomenula je Aleksandra Jovanov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan, pozdravljajući učesnike skupa, istakao je nasilje u porodici pojava koja je jako dugo prisutna u društvu i da je lokalna samoupravu tu da pomogne žrtvama.

-Lokalna samouprava, u saradnji sa nadležnim republičkim i pokrajinskim institucijama, učestvuje u svim programima, preporukama i strategijama za smanjenje, sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici. Svake godine sve više je prijava nasilja u porodici i važno je pričati o nasilju i osnaživati žrtve. Novi Zakon umnogome je doprineo da se ubrza funkcionisanje čitavog sistema, a ovakvi skupovi prilika su da se on još više unapredi – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Skupu su prisustvovali predstavnici relevantnih institucija iz svih mesta Severnobanatskog upravnog okruga.

A.Đ.

 

svetski-dan-zdravlja-(7)

Pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, Svetski dan srca biće obeležen u ponedeljak, 29. septembra, akcijom besplatne kontrole zdravlja u prostorijama Crvenog krsta.

Od 9 do 11 časova, građani će moći da izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, bez zdravstvene knjižice, uputa i zakazivanja. Osim osnovnih merenja, svi zainteresovani dobiće i korisne preventivne savete o očuvanju zdravlja.

Akciju zajednički organizuju Crveni krst, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju  i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.

Str-107-Poledjina-spomen-ploce-(2)-(2)

Povodom osam decenija od kolonizacije u subotu, 27. septembra u Novim Kozarcima biće održana manifestacija „Susreti na kozaračkim stazama – 80 godina zajedništva“.

Kod spomenika kolonizaciji u centru sela u 14 sati biće organizovan program. Spomenik posvećen kolonistima postoji jedino u Novim Kozarcima i ove godine on će biti rekonstruisan odnosno uradiće se zaštita i čišćenje. Autor spomenika je akademski slikar Zdravko Mandić koji ga je nazvao „Svome rodu i potomstvu“.

U 15 sati počeće „Pitijada“, takmičenje u pravljenju pite krompiruše. Ona se organizuje 15. put, a ovo nadmetanje nastalo je na inicijativu pokojnog profesora Milorada Majkića. Kozarčanke su nadaleko poznate po svojim pitama. Recepti se prenose sa kolena na koleno, a u Krajini, odakle su Novi Kozarci naseljeni, krompiruša je tradicionalno jelo. I ove godine praviće se pita za Ginisa.

U okviru obeležavanja važne godišnjice biće organizovan turnir u malom fudbalu na koji se prijavilo 14 ekipa sačinjenih od meštana. Iz svake ulice u selu prijavljene su ekipe, pravo učešća imaju stanovnici Novih Kozaraca i  i u turniru će učestvovati oko 150 ljudi.

Godišnjica kolonizacije biće obeležena i sadnjom drveća. Tokom jesenje sadnje na pet lokacija posadiće se većinom platani koji su simbol dugovečnosti, zajedništva i snage. Nova stabla naći će svoje mesto u centru sela, u dva parka i obodu sela.

A.Đ.

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava Republike Srbije raspisala je danas konkurs za 248 izvršilaca na 195 radnih mesta, a prijavljivanje kandidata traje od danas, 25. septembra do 2. oktobra.

Za Kikindu su raspisani konkursi za tri radnika i to na poslovima naplate za pravna lica, u zvanju poreski savetnik, poslovima servisa i pružanja pravne pomoći, u zvanju poreski savetnik i za poreskog računovođu 1, u zvanju poreski savetnik.

Konkurs pod sloganom „Poreska uprava zapošljava. Odgovorni ljudi za odgovorno društvo“ nastavak je aktivnosti Poreske uprave u 2025. godini, u toku koje su sprovedeni konkursi za prijem 1.000 novih kolega.

Kompletne informacije u vezi sa uslovima konkursa biće dostupne na internet stranici Poreske uprave, u delu „Konkursi“.

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je širi izbor od 26
rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.

Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Uži izbor biće proglašen do 1. novembra.

Autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra u Kikindi biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora. Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture.

Jovan Popović bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige
poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu.
Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.

evropska-noc-istrazivaca-2025

Manifestacija „Evropska noć istraživača” biće održana 26. septembra od 16 do 22 sata, u 16 gradova širom Srbije. Pod sloganom „U toku sa naukom” manifestacija će biti održana u Kikindi, kao i u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu, Čačku, Kruševcu, Subotici, Smederevu, Pirotu, Leskovcu, u Ranovac u Petrovcu na Mlavi, Zaječaru, Svilajncu, Šapcu i Inđiji.

U ponedeljak, 22. septembra je u Naučnom klubu organizovana radionica učenice Milice Tomić „Američki san izvan ekrana“ . Narednog dana realizovan je program „Pronađi me pomoću VI“ predavača profesora Miroslava Grujića.

Danas (sreda) je radionica „Mladi i veštačka inteligencija- pametna rešenja za pametno društvo“ Milane Božulić i Anje Pejinović.

Sutra su dve radionice Arpada Pastora i Gordane Rajkov. Prva „Umetnost pomoću VI“ je od 15.30 u OŠ „Sveti Sava“, a druga „Programiranje u Skreču pomoću VI“ je u 17 časova u Naučnom klubu. Poslednjeg dana u petak, od 10 sati u CSU, program „Istražujemo prirodu pomoću veštačke inteligencije“ pripremila je učiteljica Desanka Ristić. Od 12 časova na temu „Veštačka inteligencija u farmaciji i medicini“ govoriće Kristina Kovačević.

Programi su besplatni za sve posetioce.

Evropska noć istraživača organizuje se već 20 godina uz podršku Evropske komisije širom Evrope, sa ciljem da na zanimljiv način afirmiše istraživače i nauku, približi njihov rad široj javnosti i podstakne mlade da se opredele za naučno-istraživačku karijeru.

A.Đ.

 

opanci

Ministarstvo privrede objavilo je Javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru Programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti u 2025, a ukupan iznos sredstava predviđen za te namene je 20 miliona dinara. Javni poziv traje do 24. oktobra ove godine.

Sredstva za program podrške namenjena su za nabavku nove proizvode opreme za profesionalnu upotrebu, kao i repromaterijala, sirovina i poluproizvoda. Bespovratna sredstva se odobravaju u visini od 100 odsto nabavne vrednosti sa predračuna, uključujući porez na dodatu vrednost (PDV) i to od najmanje 80.000 dinara do najviše 300.000 dinara. U pozivu je navedeno da u slučaju kada je ukupna vrednost opreme koja se nabavlja premašuje 300.000 dinara, korisnik preuzima obavezu da finansira razliku sopstvenim učešćem.

 

 

Pravo da se prijave na konkurs za dodelu bespovratnih sredstava imaju pravna lica registrovana u Agenciji za privredne registre (APR) kao privredna društva ili zadruge do 31. decembra 2024. koja su razvrstana na mikro i mala pravna lica u skladu sa Zakonom o računovodstvu prema finansijskim izveštajima za 2023. kao i preduzetnici registrovani u APR-u do 31. decembra 2024. Učesnik na javnom pozivu može podneti samo jednu prijavu.

Zahtev, sa pratećom dokumentacijom dostavlja se preporučeno poštom ili lično u zatvorenoj koverti na adresu Ministarstva privrede, Sektor za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništvo, Kneza Miloša 20, 11000 Beograd.

Konkursna dokumentacija i kompletna informacija o svim bitnim elementima i pravilima za učešće u ovom javnom pozivu nalaze se na sajtu Ministarstva privrede https://www.privreda.gov.rs/.

Potpredsednica vlade i ministarka privrede Adrijana Mesarović izjavila je ranije da očekuje veliko interesovanje za Program podrške za razvoj starih i umetničkih zanata, kao što je bilo i prošle godine.

780422-collage-f

Društvene mreže preplavljene snimcima poskupljenja Carnex-ovih proizvoda!

Iako je Vlada Srbije donela uredbe o ograničenju marži i smanjenju cena da bi zaštitila građane od divljanja tržišta, uredbe izgleda ne važe sa sve podjednako – zaključak je građana koji komentarišu snimke iz trgovina, koji su preplavili društvene mreže.

Na društvenim mrežama poslednjih dana pojavili su se snimci nezadovoljnih potrošača, građana širom Srbije, praćeni mnoštvom komentara osude i neverice – kako je moguće da neko bude toliko bahat i bezobrazan da, uprkos svim uredbama Vlade Srbije o smanjenju marži i zaštiti potrošača, i dalje “dere kožu s leđa” građanima svojim cenama?!

Ljudi otvoreno pokazuju šokantne primere iz supermarketa: Carnex gulaš za 600 dinara, što znači da porodica sa dvoje dece i dvoje odraslih samo za jedan ručak mora da izdvoji 2.400 dinara – bez hleba, bez ičega drugog. Kada se to pomnoži na mesečnom nivou, dolazi se do cifre od neverovatnih 74.000 dinara – samo da bi jedna porodica jela Carnexov gulaš! Paštete, viršle i kobasice koje su nekada bile deo svakodnevne trpeze običnog čoveka sada se prodaju po cenama koje prevazilaze premium proizvode, dok je kvalitet, kako sami potrošači pišu, odavno pao ispod proseka.


Carnex, koji je u vlasništvu MK Group, prema onome što vidimo na snimcima, a kako tvrdi potrošač koji je i napravio jedan od snimaka, bahato ignoriše uredbe i umesto da spuste – oni podižu cene! Upravo to je izazvalo bes naroda i lavinu komentara na društvenim mrežama: Dok jedni osuđuju bahatost industrije mesa, drugi pak veruju da je tajkunima sve dozvoljeno, jer, kako pišu, ako je mogao da kupi tri šećerane za tri evra, što ne bi mogao i da diže cene kada ih svi ostali spuštaju?!

Snimci iz marketa: “Carnex više nije za običnog čoveka!”

“Evo nas u Lidlu, došli smo da proverimo kako je Carnex od prosečnog brenda za običnog čoveka došao do premium brenda sa nenormalnim cenama, a ne kvalitetom.
Recimo, Carnex stišnjena šunka od 350 grama je 368 dinara. Znači, što dalje, kaže da je ona preko 1000 dinara po ceni po kilogramu. Pa, to nije ni malo povoljno. Carnex viršle su 179,99, dok je domaća kobasica Carnex, ona stara roštiljska, znate, koju smo svi koristili – 300 grama, 272 dinara i 49 para. To znači da je ona, pa, skoro 1000 dinara po kilogramu. Imamo paštetu sa šunkom Carnex, koja je za 75 grama, znači ona manja pašteta je 77,99, dok je Carnex jetrena pašteta 78,49. Pasulj sa slaninom Carnex, koji je 400 grama, on košta 317 dinara. To bi bilo sve iz Lidla, pozdravljamo vas. Takođe, jurimo i Sunoko proizvode, koji su u vlasništvu istom kao i Carnex, da proverimo da li su isto stravično podigli cene!”

Od ponosa Vrbasa do oruđa za pljačku

Carnex je osnovan 1958. godine u Vrbasu. Bio je gigant mesne industrije, simbol domaće hrane, proizvod koji se izvozio u Englesku, Italiju i širom Evrope. Generacije su odrasle na Carnex paštetama i gotovim jelima.

Kako smo došli do ovoga danas?

Priča o Carnex je zapravo priča o tome kako su tajkuni opljačkali Srbiju posle 5. oktobra. Nije tajna da je Zoran Živković javno priznao kako je Demokratska stranka rušila tadašnju vlast uz pomoć domaćih moćnika – Miodraga Kostića, Filipa Ceptera i ostalih…

Kostiću, koji je ujedno bio i poslovni direktor Demokratske stranke je tada omogućeno da putem sporne privatizacije za sramotna tri evra, te 2002. godine kupi čak tri šećerane – Bač, Kovačicu i Pećince – za tri evra! Tri evra za tri fabrike! Posao koji je i tada bio kontroverzan, jer je bilo jasno da se strateški resursi Srbije daju u bescenje politički podobnim tajkunima. To je bio početak njegove imperije. Uz pomoć državnih para i na račun opljačkane Srbije, Kostić je kasnije došao i do Carnexa.

Kostić je pokušao da se brani izjavama da je to bio “loš potez”. Ali brojke demantuju: danas se u tim šećeranama preradi 1,7 miliona tona šećerne repe i proizvede čak 260.000 tona šećera godišnje. Sunoko, firma koju je formirao, postala je najveći domaći proizvođač i izvoznik šećera.

Ova privatizacija našla se i na listi 24 sporne privatizacije. Kostića su pozvali na informativni razgovor u Radnu grupu MUP-a zaduženu za sporne privatizacije. Pitanja su se ticala da li su ispoštovani dogovoreni investicioni programi i da li je izvoz šećera u EU bio regularan. Kao i obično – ništa se nije desilo.

Enormna zagađenja – prljava tajna mesne i šećerne industrije

Ali, nije samo “dranje kože s leđa” naroda ono što prati ove industrije. I Carnex i šećerane iz Kostićevog carstva ostavljaju iza sebe enormna zagađenja. Otpadne vode, neprerađeni nusproizvodi, neprijatni mirisi, teški metali i hemikalije – sve to završava u zemljištu, rekama i vazduhu koji udišu građani. Ljudi u Vojvodini godinama se žale da ne mogu da otvore prozore, da voda nije za piće, da zemlja više ne rađa kao nekada. To su teme kojima ćemo se mi, kao redakcija, tek baviti u narednim tekstovima, jer iza lažnog sjaja imperije kriju se i prljave posledice koje uništavaju životnu sredinu i zdravlje ljudi.

Ovako izgleda Šećerana u Pećincima:

Posle šećerana, usledile su nove akvizicije. MK Group širi carstvo, kupuje domaće poljoprivredne firme, a 2016. godine preuzima i PIK Bečej – jednu od najvećih poljoprivrednih kompanija u Srbiji.

Kruna ekspanzije bila je kupovina Carnexa 2011. godine. Nekadašnji simbol domaće mesne industrije prešao je u ruke “kralja šećera” Miodraga Kostića, vlasnika MK Group. Zvanično – “povratak u domaće ruke”. U stvarnosti – plen jednog tajkuna koji je imperiju izgradio na političkim vezama i jeftinim privatizacijama.

Zagađenja koja proizvodi Carnex:

Poslovanje u brojkama – milijarde od pašteta i gulaša
Dok se narod pita kako da plati gulaš 600 dinara i paštetu od 80, Carnex u 2024. godini beleži ukupne prihode od čak 10.785.868.000 dinara!

Dakle – skoro 11 milijardi dinara prometa od proizvoda za koje potrošači tvrde da su izgubili kvalitet i postali luksuz. Umesto da pokaže odgovornost i smanji cene, kompanija nastavlja da ih diže u nebesa, ne obazirući se ni na uredbe Vlade ni na očaj građana.

To je prava slika poslovne filozofije MK Group – profit iznad svega, narod na poslednjem mestu.

Carnex kao ogledalo tajkunske Srbije

Zaključak potrošača, ono što čitamo na društvenim mrežama je, da Carnex više nije ono što je bio. Od brenda koji je bio sinonim domaćeg kvaliteta, postao je maska za izvlačenje para. Jer drugog opravdanja, kažu, nema. Ili im je tako dopušteno, ili su prosto tako navikli i veruju da su iznad svih.

Izvor: 24 sedam

inicijativa-prelaz-(3)

Gradonačelnici Kikinde i Žombolja Mladen Bogdan i Darijus Postelniku potpisali su u Gradskoj kući inicijativu kojom se traži da granični prelaz Nakovo – Lunga bude otvoren 24 sata sedam dana nedeljno.

Kikinda i Žombolj bratski su gradovi od 1985. godine, a Darijus Postelniku zahvalio se gradonačelniku Bogdanu na pozivu i saradnji.

-Dva grada oduvek su dobro sarađivala na raznim projektima, a posebno je to izraženo poslednjih nekoliko godina. Zajedničkom inicijativom nastavljamo projekat započet 2014. godine jer je za sve nas značajno da se on radi 24 sata. Svima koji žive u ovoj graničnoj zoni umnogome će biti olakšana prelazak iz jedne iz drugu zemlju, a mi, kao bratski gradovi, moći ćemo još više da produbimo saradnju u svim oblastima, a pre svega u kulturi i sportu – naveo je Postelniku.

O značaju ove inicijative govori podatak da je u Kikindu, od petka do nedelje, za vreme „Dana ludaje“, samo preko graničnog prelaza Nakovo – Lunga, koji je radio 24 sata, prešlo je 13.560 putnika što je za 20,55 odsto više nego prošle godine u isto vreme.

– Inicijativa će biti poslata  Vladi Republike Srbije i Vladi republike Rumunije i imamo signala da će vrlo brzo ući u razmatranje. Naš cilj je da izmenimo član dva sporazuma koji je na snazi i koji se odnosi na radno vreme graničnog prelaza s obzirom na to da nam je težnja da radi non stop. Kao članica Evropske unije u Rumunije će biti implementiran poseban sistem prelaska granice i on podrazumeva skeniranje lica i uzimanje otisaka prstiju putnika koji prelaze granicu, što će usporiti čitav proces. Stoga je u interesu Republike Rumunije da ima što više graničnih prelaza koji rade 24 sata. Sa inicijativom su se složile i granične policije dve zemlje

Procene su da je oko 19.000 ljudi prešlo na tri granična prelaza, u okolini Kikinde, kako bi prisustvovali tradicionalnoj manifestaciji.

Sastanku su prisustvovali predstavnici obe lokalne samouprave koji su razgovarali o narednim koracima u zajedničkoj saradnji.

A.Đ.

 

vodovod-baranda-1

Iz JP „Kikinda“ obaveštavaju potrošače da će zbog radova na vodovodnom priključku, od 9 do 13 časova, sutra, 23. septembra, bez vode ostati stanovnici u Kikindi i to u Agroindustrijskoj zoni u produžetku ulice Vuka Karadžića.