Aleksandra Djuran

384534592_3553478551556505_6090110696625917975_n

U ulici Kraljevića Marka broj 40 otvoren je deveti maloprodajni objekat „Zelenog dragostora“. Ovom događaju prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski. Vladimir Radovanović, vlasnik „Zelenog dragstora“ ističe da prodavnice otvaraju na zahtev građana.

-Zapošljavamo sedamdesetak radnika i cilj nam je da vrlo brzo dođemo do stotinu zaposlenih. Hvala lokalnoj samoupravi što nas podržava, a mi smo tu da pomognemo razvoju Grada – rekao je Radovanović.

Gradonačelnik Lukač istakao je da će on i njegov tim uvek podržati lokalna preduzeća i firme.

-Vladimir Radovanović je i društveno odgovoran. Više puta do sada pomogao je pojedince, ali i javne ustanove. Lokalne firme uvek ćemo podržati jer nam je želja da rastu i razvijaju se i upošljavaju što veći broj sugrađana – dodao je Lukač.

386437132_1278618736191357_3738280714879583012_n

Polaganjem venaca na spomenik Žrtvama fašizma u centru grada obeleženo je 79 godina od oslobođenja Kikinde u Drugom svetskom ratu. Počast poginulim borcima odali su predstavnici lokalne samouprave na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, ambasade Ruske Federacije , SUBNOR-a , Vojske Srbije i Ministarstva odbrane, boračkih udruženja, političkih partija. Obraćajući se okupljenima gradonačelnik Lukač istakao je da je te 1944. godine, nakon godina nesreće, tuge i bola konačno došla sloboda.

-Građani Kikinde dali  su svoj doprinos oslobođenju od fašističkog zla, boreći se na različite načine protiv okupatora i njihovih saradnika. Njihove žrtve nikada nećemo zaboravaiti, a njihova hrabrost mora da bude pouka svim naraštajima. Moramo se setiti i velike hrabrosti sovjetske armije koja je učestvovala u oslobođenju našeg grada. Naš odnos prema borcima može se videti i kroz rekonstrukciju i očuvanje spomenika Žrtvama fašizma, ali i drugih spomen obeležja koji je obavljen u prethodnom periodu – naveo je Lukač.

Kikinda je oslobođena 6. oktobra 1944. godine kada su trupe Sovjetske crvene armije zajedno sa Velikokikindskim partizanskim odredom nakon trosatne borbe sa nemačkom artiljerijom na ulazu u grad izvojevale pobedu. Skupu je prisustvovao i Jovo Barošvevčić , predsednik SUBNOR-a Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije.

-Ovo je veliki dan za Kikindu jer je pre 79 godina stigla sloboda. Vaš grad dao je ogroman doprinos u Drugom svetskom ratu jer je od samog početka učestvovao u oslobođenju zemlje protiv okupatora. Danas odajemo počast svim žrtvama rata – naveo je Baroševčić.

Savetnik u Vladi Srbije general Milorad Stupar rekao je da je važno da se kod dece neguje kultura sećanja.

-Važno je da se sećamo onih koji su nam dali slobodu i mi u Kikindi ne zaboravljamo one koji su poginuli braneći je. Srpski narod ceni svoju slobodu i nikada nije niti će ugrožavati slobodu drugih naroda. Oduvek smo nudili ruku suživota i to činimo i danas. Ceneći našu slobodu, cenimo i slobodu drugih naroda – precizirao je Stupar.

Crvena armija je, 6. oktobra 1944. godine, u snažnom udaru razbila ostatke nemačkih jedinica koji su bili prisutni u Kikindi. Sa 35 tenkova ušli su u naš grad, a u oslobođenju su učestvovali  partizani Severnobanatskog odreda. Mladen Bogdan, predsednik Skupštine Grada napomenuo je da je u savremenoj kikindskoj istoriji 6. oktobar je jedan od najznačajnijih datuma i da je predstavljao novo poglavlje u istoriji Grada.

-Velike žrtve podnete su da bi naš grad, ali i čitava zemlja bili slobodni. Svih onih koji su dali najdrogacenije, svoj život, mi ćemo se sećati sa pijetetom. I danas svi zajedno, predstavnici republičke, pokrajinske i lokalne vlasti, šaljemo poruku iz Kikinde da nam je i danas, kao i tada, potrebno zajedništvo i sabornost – dodao je Bogdan.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 648 Kikinđana. Povodom ovog datuma u Velikom parku otvorena je i izložba specijalnih jedinica policije.

 

 

 

 

CDA_5354

Centar za stručno usavršavanje domaćin je Likovnoj koloniji koja se organizuje drugi put u prostoru ove ustanove. Milovan Penkov, magistar vajarstva i slikarstva iz Niša jedan je od učesnika kolonije.

-U Kikindi sam bio na koloniji u Gerontološkom centru i drago mi je što sam posle desetak godina ponovo u vašem gradu. Planiram da ostavim tri do četiri dela čija prodaja će pomoći nekom – kazao je Penkov.

Cilj je promocija  Kikinde, a kolonija je humanitarna, istakao je direktor Centra za stručno usavršavanje Dejan Karanović.

-Prva likovna kolonija održana je 2019. godine, nakon čega  je usledila korona i nismo mogli da je organizujemo. Okupili smo 25 slikara koji će stvarati u prelepom ambijentu  naučnog parka. Naši gosti imaće priliku da posete i znamenitosti Kikinde, Muzej „Teru“ i Suvaču i još bolje upoznaju naš grad. Nastala dela prodavaće se na javnoj aukciji, a novac će biti usmeren ili zdravstvenim ustanovima ili pojedincima kojima bude neophodan – pojasnio je Karanović.

Slikare je posetila Valentina Mickovski, članica Gradskog veća.

-Likovna kolonija u Centru za stručno usavršavanje okupila je slikare iz naše sredine, ali i drugih mesta Srbije. Ovo će biti prilika da upoznaju Kikindu, ali i da pokažu humanost jer će se sredstva od prodaje slika donirati onome kome su najpotrebnija. Pozdravljam ovu inicijativu – rekla je Valentina Mickovski.

Kolonija traje do nedelje.

384501940_855719729158674_3565428808531970432_n

Predstavnici Grada, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Sve žrtve rata zaslužuju počast jer su poginule braneći slobodu, istakli su obraćajući se okupljenima Savo Orelj, predsednik SUBNOR-a i general Milorad Stupar, savetnik u Vladi Srbije i predsednik Udruženja srpskih ratnika.

Održana je i svečana sednica na kojoj je predsednik Saveta MZ Rusko Selo Dušan Marjanović govorio o investicijama koje su urađene u ovom mestu.

-Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu odobrio je pet miliona dinara, a Grad Kikinda 7,5 miliona dinara sa kojima smo potpuno rekonstruisali objekte na stadionu FK „Crvena zvezda“ koji su svečano otvoreni za slavu sela. Adaptiran je prostor Doma kulture i posle 30 godina u renoviranim prostorijama ponovo imamo seosku biblioteku. Asfaltirano je 900 metara Njegoševe ulice, a uz proširenje bankina dobili smo odličan put. Za najkasnije 15 dana počeće izgradnja parkinga na četiri lokacije: kod pravoslavnog groblja, ispred katoličke crkve, ispred ambulante Doma zdravlja i u dvorištu Omladinske sale. Očekuje nas i čišćenje divlje deponije. Do kraja godine nastavićemo i radove na seoskom parku površine 2,5 hektara u centru sela – obrazložio je Marjanović.

Svečanosti je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji je istakao da svako naseljeno mesto u lokalnoj samoupravi ima kvalitetenog partnera.

-Ruskoselci znaju da cene slobodu i dostojanstveno obeležavaju sve važne datume u mestu. Drago mi je što je obeležavanju prisustvovao veliki broj meštana, posebno mladih, kojima treba da prenesemo osećaj privrženosti svojoj državi i narodu. Rusko Selo može da računa na gradsku upravu, da zajednički radimo na poboljšanju kvaliteta života u ovoj mesnoj zajednici – istakao je Lukač.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Petooktobarsku povelju dobio je Milan Kovačević, vlasnik firme „Stovarište Kovačević“ koja je pokazala društvenu odgovornost.

-Čast mi je što je prepoznato naše zalaganje da Rusko Selo bude još lepše i bolje mesto. Uvek se odazivamo svim akcijama, a pomažemo i sportistima, talentovanim đacima, ali i organizovanje manifestacija.  Firma je osnovana pre sedam godina i naša želja je da se selo razvija, da mladi ostaju na selu i da selo živi – rekao je Milan Kovačević.

Lazo Dragić i Branislav Berbakov zahvalnice su dobili za društveno koristan rad, ali i angažovanost kada je neophodno animirati meštane da se pomogne.

-Pokrenuo sam inicijativu da se uredi pravoslavno groblje koje je u lošem stanju. Nema staza i ne može se prići pojedinim grobovima, nije bilo kolica za prevoz pokojnika i cveća. Kolica su napravljena, a prikupljena su i sredstva za izlivanje dela staze duge 88 metara  – saznajemo od Dragića.

U Drugom svetskom ratu život je izgubilo 77 Ruskoselaca , a mesto je oslobođeno 1944. godine.

386881130_990408045559269_3970023270661715941_n

U Nakovu je obeležen 5. oktobar Dan oslobođenja sela u Drugom svetskom ratu, ali i Dan kolonizacije. Vence su položili predstavnici Saveta mesne zajednice, Grada i SUBNOR-a. Nakovčani neguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe, ali se na ovaj  dan sećaju i svojih njmilijih koji su se pre 78 godina sa obronaka Šatora, Grmeča i Plješevice, vođeni željom za životom dostojnim čoveka, doselili u Nakovo, rekao je Branislav Čubrilo, član Saveta mesne zajednice.

-Trudimo se da na dostojan način obeležimo važne datume u selu. Moramo da se sećamo i ne smemo da zaboravimo vremena koja su bila teška, vremena u kojima su ljudi davali svoje živote da bi  mi danas mogli da živimo u miru i slobodi. Danas je važno da se prisetimo svih onih koji su bili spremni da se izbore da nama danas bude bolje – dodao je Čubrilo.

Dan sela Nakovčanima je čestitao gradonačelnik Nikola Lukač.

-Moramo negovati kulturu sećanja na sve one koji su se žrtvovali za naše bolje sutra i moramo poštovati sve koji su se borili za slobodu, kada se ceo svet ujedinio protiv fazima,  najvećeg zla dvadesetog veka. Ovo je dan kada se prisećamo  i svojih korena i odakle potičemo. Važno je da tome naučimo našu decu i mlade. Na nama je da ujedinjeni gradimo bolju i kvalitetniju budućnost poštujući i čuvajući jedni druge – istakao je Lukač.

384503182_250625897483647_3960196550253609582_n

„Od atoma do galaksije“ naziv je jednosatnog predavanja Mladena Đurana, diplomiranog hemičara čija je pasija astronomija. Na interesantan način, sugrađanima okupljenim u svečanoj sali Kulturnog centra, pojasnio je strukturu atoma, organizaciju, hemijske veze, molekule, hemiju života DNK, sunčev sistem i evoluciju zvezda.

-Moje predavanje prilagođeno je za sve od 7 do 77 godina. Za svakog je priča interesantna i svako je mogao da se pronađe u segmentima izlaganja. Neko se podsetio na stečena znanja, a neko od okupljenih je stekao nova.  Želja mi je da kod đaka, koji su večeras bili prisutni, probudim budućeg fizičara, hemičara, biologa ili astronoma. Nauka i znanja su nam na dohvat ruke, treba samo da smo dovoljno zainteresovani da ih savladamo i razumemo – istakao je Đuran.

Predavanje je organizovano u okviru obeležavanja Svetske nedelje svemira kojoj se pridružio i naš grad, napomenula je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

-Moram da se vratim godinu dana unazad kada je  Kikinda postala jedan od gradova koji širom sveta, svaki na svoj način, obeležavaju Svetsku nedelju svemira. Prošle godine osvrnulu smo se na delo našeg sugrađanina Milivoja Jugina koji se proslavio time što je bio deo tima ljudi koji su omogućili da prvi čovek ode na Mesec. Ove godine to je Mladen Đuran, astronom amater, koji je svoje znanje  podelio sa svima koji su bili prisutni – pojasnila je Jasmina Milankov.

Da sugrađane interesuje ova tema, pokazalu su time što je svečana sala bila ispunjena do poslednjeg mesta, a imali su i pitanja na koje im je Đuran rado odgovorio. Svetska nedelja svemira je međunarodna manifestacija u kojoj se afirmišu dostignuća nauke i tehnologije i njihov doprinos poboljšanju i razvoju ljudskog života i obeležava se svake godine od 4. oktobra do 10. oktobra.

 

 

383303118_258765760479668_3029642261877921712_n

Od danas do petka Kulturni centar organizuje manifestaciju „Zmajeve dečije igre“ koje se u našem gradu održavaju 30., jubilarni, put. Pod sloganom „Svaka zvezda ima svoga puta…“ od jutros su održani kviz za osnovce, dečija likovna kolonija i javni čas baleta učenika Baletske školice u Kikindi. Otvarena je i retrospektiva izložbe „30 godina zmajevanja u Kikindi” kojoj je prisustvovala Dušica Marinović, direktorica „Zmajevih dečijih igara“.

-Kikinda je jedini grad, posle Novog Sada, koji ovoliko organizuje najlepšu dečiju manifestaciju. Možemo da se pohvalimo sa tri decenije uspešne saradnje sa decom, mladima, mentorima i porodicama u vašem gradu koji je odličan domaćin. Za sve ove godine učestvovalo je mnoštvo kulturnih stvaralaca koji su rado sarađivali sa nekadašnjim Domom omladine, a sadašnjim Kulturnim centrom. Programima su bila obuhvaćena i sela, tako da su najmlađi mogli da se druže sa Minjom Subotom, Brankom Veselinović, Draganom Lukićem, Duškom Trifunovićev, kao i poznatim glumcima – rekla je Dušica Marinović.

Marko Markovljev, direktor KCK dodaje da su „Zmajeve dečije igre” najstarija i najdugovečnija dečija manifestacija u Kikindi koja nije prekinuta ni za vreme nedaća koje su snašle našu zemlju.

-Izložba je napravljena u saradnji sa novosadskim „Zmajevim dečijim igrama“, Istorijskim arhivom i deo materijala je iz naše arhive. Predstavlja retrospektivu 30 godina manifestacije. Ovde  je mali deo onoga što je organizovano. Na fotografijama su deca koja su sada odrasli ljudi i imaju svoju decu koja učestvuju u našim programima – istakao je Markovljev.

Na temu ovogodišnjeg slogana pristigao je veliki broj literarnih i likovnih radova. Za najbolji literarni rad u kategoriji od prvog do četvrtog razreda proglašen je sastav Emanuele Dabić iz iđoške Škole „Milivoj Omorac“, dok je u kategoriji od petog do osmog razreda nagradu dobila Milica Veskov iz mokrinske Škole „Vasa Stajić“.

U kategoriji likovnih radova nagrađen je Mihajlo Stankić iz vrtića „Pčelica“, Janja Cvetićanin, učenica OŠ „Žarko Zrenjanin“ bila je najbolja u nižim, a Martin Kucurovski iz OŠ „Feješ Klara“ prvo mesto osvojio je u kategoriji viših razreda osnovnih škola.

Na prvim „Zmajevim dečijim igrama“  u Kikindi učestvovali su pisci Mira Alečković, Raša Popov, Pavle Janković Šole, Pero Zubac, Rade Obrenović, Minja Subota i drugi.

 

 

 

386818511_1319740882008584_3054362606102699218_n

Do kraja nedelje biće završeno asfaltiranje u ulici Uroša Predića. Osim rekonstrukcije puta u dužini od 270 metara, uređeni su i kolski prilazi, a  postavljene  su i  rigole i ivičnjaci koji će omogućiti odvodnjavanje viška vode ka kolektorima u ulicama Uroša Predića i Sutjeska. Stanovnici ulice ističu da od kada je izgrađeno ovo naselje nije bilo radova na putu. Marija Bor živi u ulici Uroša Predića 46 godina.

-Ulica je bila katastrofalna. Kada padne kiša voda se zadržavala i praktično smo plivali u vodi. Prezadovoljna sam što je ono što nam je obećano i urađeno – rekla je Marija Bor.

Stanovnici ulice dugo godina apeluju da se ona rekonstruiše, saznajemo od Milenka Babića.

 

-Ova ulica bila je najgora u Gradu. Točak od bicikla ili automobila nije mogao da prođe, a da ne upadne u rupu. Gradonačelnik Lukač nas je saslušao, bio je u ulici kada je padala kiša i uverio se da je to neophodno. Svaka čast vlasti koja ispunjava obećanja – dodao je Babić.

Gradilište su posetili gradonačelnik Nikola Lukač i v.d. direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero koji je istakao da se rekonstrukcija i sanacija puteva na teritoriji Grada privode se kraju.

 

-Asfaltiranje, izgradnja parking mesta, rekonstrukcija kompletne infrastrukture u ulici Uroša Predića značajno je za stanovnike jer je rešen dugogodišnji problem koji su imali sa odvođenjem vode. Osim u Gradu, sredstva u iznosu od 70 miliona dinara, ali i radove smo ravnomerno raspodelili i u selima tako da su završeni poslovi u Mokrinu, a započeti su u Ruskom Selu. Očekuje nas rekonstrukcija u Banatskoj Topoli i u Bašaidu. Izvođač  radova je „Eko gradnja“ i sav posao biće završen za mesec dana – rekao je Gvero.

Prioritetne radove zajedno su dogovorili JP „Kikinda“ i lokalna samouprava, jer je najvažnije da posao bude kvalitetno obavljen, kazao je Nikola Lukač.

 

-Obilazak radova, ali i razgovor sa građanima koji nas dočekaju važni su za nas koji vodimo grad, jer u neposrednom razgovoru čujemo predloge o tome šta nedostaje u pojedinim delovima grada. Stanovnici ulice Uroša Predića zadovoljni su jer je problem koji su imali rešen. Nastavljamo sa radovima na selima, onako kako smo i dogovorili sa meštanima početkom godine. Uskoro će početi sanacija ulice Branka Radičevića kod Gradske pijace prema vrtiću „Plavi čuperak“, radi se na atmosferskoj kanalizaciji u Čanadskoj, a na više lokacija u toku je zamena vodovoda. Molim moje sugrađane za strpljenje zbog raskopanih ulica, ali svi pomenuti radovi su značajni i važni. Zahvaljujem se na razumevanju pokrajinskoj i republičkoj vlasti koja ima sluha za važne  infrastrukturne projekte za naš grad – precizirao je Lukač.

Uskoro će biti raspisana javna nabavka za odbir zimske službe. U okviru ovog ugovora biće predviđeno takozvano hladno krpljenje koje će podrazumevati sanaciju udarnih rupa tokom zime, kada temperature to dozvole.

 

IMG_9084-w1024-h768 (1)

Kulturni centar Kikinda jubilarni, 30. put, organizuje najstariju manifestaciju za decu u našem gradu „Zmajeve dečje igre” ove godine pod sloganom „Svaka zvezda ima svoga puta….”.

Manifestacija počinje danas , 4. oktobra i traje do petka, 6. oktobra, kada je centralna priredba na Gradskom trgu. Za sutra, počev od 10 časova, planirani su kviz za osnovce, dečija likovna kolonija, javni čas baleta učenika Baletske školice u Kikindi, otvaranje retrospektivne izložbe „30 godina zmajevanja u Kikindi”, dodela nagrada za najbolje likovne i literarne radove na temu ovogodišnjeg slogana, koncert učenika OMŠ „Slobodan Malbaški“, kao i predavanje „Od atoma do galaksije“.

U četvrtak, takođe od 10 sati, na programu su dečija predstava „Carstvo drugarstvo“, izložba „Gertrude“ Vesne Pantelić u Galeriji „Tera“, vođenje kroz izložbu „Leta pre neta“ u Narodnom muzeju, projekcija filma „Leto kad sam naučila da letim“ u Kulturnom centru, a Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizovaće radionicu „Otvara se škola za pačiće male“.

U petak će u ruskoselskoj OŠ „Gligorije Popov“ biti organizovana priredba „Na Zmajevim krilima“, i u 15 sati je centralnu prireba u kojoj učestvuju mališani iz vrtića PU „Dragoljub Udicki“ i dečiji pisci.

 

water-g49774f5aa_1280

Zbog  rekonstrukcije vodovodne mreže sutra, 4. oktobra, bez vode će od 7 do 20 časova  ostati potrošači u  Kumanovskoj  od Đure Oličkova do Žarka Gavranova i Žarka Gavranova od Albertove do Kumanovske.

Iz JP „Kikinda“ mole  potrošače da obezbede dovoljnu količinu vode za svoje potrebe. Za sve dodatne informacije obratite se pozivnom centru na broj 422-760 i 062/8844888.

 

 

error: Content is protected !!