Aleksandra Djuran

KUPUS

Povrtari privode kraju poslove na njivama i polako svode račune. U ovom momentu na otvorenom je aktuelna berba kupusnjača: kupusa, karfiola, celera, brokolija. I u gazdinstvu povratara Aleksandra Svirčeva iz Iđoša stigao je kupus, koji se ranijih u godina u ove vreme uveliko kupovao zbog sezone kišeljenja.

-Povrtarstvom se bavimo skoro tri decenije i svaka godina je priča za sebe. Toplo vreme , za ovo doba godine, smanjilo je potražnju, jer je kod nas običaj da se kupus kiseli tek kada zahladi. Sreća je pa on može da stoji na njivi, tako da smo do sada posekli između 40 i 50 kilograma roda – istakao je Aleksandar Svirčev.

Naš sagovornik proizvodi više sorti kupusa, ali je futoški najtraženiji. Ova sorta je i najteža za uzgoj i retko ko je ima na njivi.

-Imam jutro pod kupusom i biće roda oko 30 tona. To je solidno za ovu godinu. Futoški kupus je najtraženiji, ali malo je povrtara koji ga uzgajaju jer nije otporan na promenljive vremenske uslove sa kojima smo suočeni iz godine u godinu – dodaje naš sagovornik.

Cena kupusa je 60 dinara za kilogram, a kvalitet mu je odličan.

-Karfiol je ove godine stigao jako rano. Interesantno je to da prošle godine u ovo vreme nisam mogao da stignem da ga nabarem koliko se tražio, a ove nikome ne treba. Vreme mu nije odgovaralo tako da sam morao da istanjiram pola jutra, a sa pola jutra imam roda – kaže Svirčev.

Celer je stigao na vreme, ali je ove godine bila muka uzgojiti ga. Jun je bio, maltene, fatalan za ovo povrće. Stoga je ove godine bilo puno više prskanja protiv bolesti. Celer se odlično prodaje, a posebno se traži u Novom Sadu.

-Peršun će imati solidan rod. Kod njega nema iznenađenja i on manje, više, uvek isplati uloženo – napominje povrtar iz Iđoša.

Paprika je najlošije prošla ove godine. Bilo je onih za pečenje, babura i ljutih i zbog prolećnih kiša proizvodnja na otvorenom nije dala željene rezultate. Sa druge strane ona u plastenicima Svirčevu je nadoknadila izgubljeno na njivi.

-Babura je najbolje rodila, ali nju najviše uzgajam u kontrolisanim uslovima. Ove godine nikada ranije paprika nije došla i nikada brže je nisam prodao – zaključio je Aleksandar Svirčev.

 

Najveća stavka u ovogodišnjoj proizvodnji je zalivanje. I sada se kupusnjače na otvorenom zalivaju, a tako je bilo i u avgustu i septembru.  Kako je zalivanje bilo konstantno potrošnja struje je bila velika i to je stavka koja i najviše opterećuje povrtare koji imaju zalivne sisteme.

Poljoprivredno gazdinstvo Svirčev uzgaja više od 20 vrsta povrća u plastenicima i na otvorenom. Proizvodnja se odvija u 12 plastenika i na desetak jutra na otvorenom.

os-ivo-lola-ribar-novi-kozarci

Jubilarni programski ciklus, kojim kompanija NIS obeležava 15 godina svog društveno odgovornog programa „Zajednici zajedno“, usmeren je na unapređenje uslova za obrazovanje mladih u skladu sa savremenim modelima učenja i podizanje kapaciteta naučnih ustanova kako bi naučnici i naučnice razvijali svoje naučne potencijale. U Kikindi je podržano šest projekata ukupne vrednosti 19 miliona dinara.

Osnovna škola „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozarca dobila je pet miliona dinara za sanaciju dela krovne konstrukcije, površine 672 kvadrata, čime  će se rešiti propadanje fasade, pucanje zidova pod uticajem vlage i nefunkcionalnost prozora. Na taj način škola će postati bezbedno okruženje za decu i sve korisnike objekta.

U školi „Vuk Karadžić“ sa  tri  miliona i 924 hiljade dinara saniraće se deo krova, površine 560 kvadrata, koji se nalazi iznad fiskulturne sale i kabineta za muzičku kulturu čime će se rešiti problem prokišnjavanja i otpadanja delova crepa u školskom dvorištu. Školi  „Đura Jakšić“ pripalo je milion i 724 hiljada dinara za  zamenu prozora na fiskulturnoj sali, kao i nabavku opreme i to: košarkaških tabli od pleksiglasa, mreže za odbojku sa pokretnim stubovima, lopti za pilates, fudbalskih i odbojkaških lopti.

 

Tehnička škola dobila je novac u iznosu od tri miliona 664 hiljade dinara za kupovinu simulatora za zavarivanje, visoko tehnološkog sistema koji veštački stvara željenu situaciju iz realnog života kojim se značajno unapređuje nastavni proces, skraćuje vreme obuke učenika, podiže nivo bezbednosti tokom samog procesa obuke, ali i smanjuje emisija štetnih materija koje postoje u tradicionalnom načinu obučavanja.

Za rekonstrukciju i adaptacija toaleta u okviru sale za fizičko vaspitanje, koji podrazumevaju i radove na  vodovodnoj i kanalizacionoj mreži, zamenu sanitarija, zamenu podnih i zidnih pločica, postavljanje novih vrata i prozora i dovođenje svlačionica u funkcionalno stanje za veliki broj korisnika, školi „Jovan Popović“ odobreno je tri miliona i 628 hiljada dinara.

Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ pripalo je milion i 40 hiljada dinara za nabavku jedne harmonike „dugmetare“ PIGINI-model“u cilju unapređenja nastave.

Ovogodišnji konkurs Programa posvećen je obrazovanju i nauci i usmeren je na podršku projektima osnovnih i srednjih škola u domenu osavremenjivanja nastavnog procesa i infrastrukture objekata, kao i projektima naučno-istraživačkih organizacija i naučno-tehnoloških parkova  radi unapređenja infrastrukturnih i inovacionih kapaciteta naučnih ustanova.

Projekti, ukupne vrednosti 144,5 miliona dinara, biće realizovani u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Čačku, Kikindi, Pančevu, Zrenjaninu, Požarevacu, Kanjiži, Srbobranu, Novom Bečeju, Žitištu i Velikom Gradištu.

393465620_998576811252604_2427322275980407652_n (1)

Udruženje multiple skleroze Kikinde dobilo je 200.000 dinara na konkursu Ministarstva pravde u okviru projekta „Vaše malo, nama je sve“. Sredstva od oportuniteta iskorišćena su za kupovinu preko potrebnih medicinskih pomagala za članove udruženja, istakla je Brankica Miškov, predsednica.

-Imamo članove koji neophodna pomagala ne mogu da dobiju na osnovu svoje bolesti preko Republičkog fonda za zdravstvo. Da bi se dobila pomagala oboleli od multiple skleroze mora da ima dijagnostifikovanu još neku propratnu bolest ili nuz pojave. Tako stoji u pravilniku Fonda za zdravstveno osiguranje jer multipla skleroza nije prepoznata kao dijagnoza. Trenutno imamo dva člana koji već mesec dana čekaju kolica jer je rok da ih nadležni Fond isporuči tri meseca. Mnogim našim članovima jedina opcija da se pomere sa jednog na drugo mestu su upravo kolica i to je razlog zašto smo konkurisali za sredstva – pojasnila je Brankica Miškov i napomenula da su stigla invalidska kolica, šetalice, rolatori, štapovi, podizače stopala, ortoze za kolena.

Medicinska oprema izdavaće se na revers i kada članovi steknu pravo da ih dobiju o trošku Fonda za zdravstvo vraćaće ih udruženju, kako bi ih koristio neko drugi.

 

-Jedna invalidska kolica biće na bazenu kako bi naši članovi, ali i ostale osobe sa invaliditetom mogle da ih koriste. Odlazimo na bazen i ovo će nam puno značiti – napomenula je naša sagovornica.

Lokalna samouprava tu je da pomogne svim osobama sa invaliditetom da imaju što kvalitetniji život, istakli su u razgovoru sa članovima udruženja gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik gradske Skupštine Mladen Bogdan.

-Multipla skleroza dovodi do otežanog kretanja i ova pomagala su preko potrebna za svakodnevno funkcionisanje. Ovo je jedan od načina na koji svi zajedno, Republika, Pokrajina i Grad, pokazujemo da prepoznajemo sve potrebe naših građana. Iskoristili smo priliku da razgovaramo o tome šta je ovom udruženju još potrebno i kako možemo da im pomognemo. Na nama je da širimo svest o njihovim potrebama kako bi se osećali kao ravnopravni članovi društva. U svojoj lokalnoj samoupravi imaju oslonac jer smo tu da ih podržimo i pomognemo realizaciju svih njihovih aktivnosti – istakao je Mladen Bogdan.

Kikindsko udruženje trenutno ima 49 članova, ali dolaze i novi sugrađani koji obolevaju od ove bolesti.

ambulanta

U organizaciji Doma zdravlja u subotu, 21.  i nedelju 22. oktobra od 8 do 16 sati u ambulanti u Svetosavskoj ulici broj 53 biće organizovani preventivni pregledi štitaste žlezde. Ovom prilikom biće urađen ultrazvučni pregled, kao i određivanje nivoa hormona štitaste žlezde i to TSH, FT4 i antitereoglobulinska antitela.

Na pregled movgu da dođu svi sugrađani, bez obzira na to da li imaju zdravstvenu knjižicu, istakla je direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković.

-Preporuka lekara koji će obavljati preglede je da sugrađani do 12 sati urade laboratoriju. Pre toga ne bi trebalo da jedu i piju. Prevencija i rana dijagnostika od ključnog su značaja za pozitivan ishod lečenja svake bolesti, tako da pozivam sve da se odazovu preventivnom pregledu – istakla je dr Marković.

Pregledi će biti obavljeni u 170 zdravstvenih ustanova širom Srbije. Zakazivanja nema i potrebno je da, oni koji žele, samo dođu do ambulante u kojoj se obavljaju.

DSC_0509

U susret „Sovembru“, manifestaciji koja naš grad promoviše kao najveće zimovalište sova ušara na svetu, Centar za stručno usavršavanje  raspisao likovni konkurs za pojedinačne radove dece od 3 do 6 godina na temu „Sova ušara redovan gost našeg grada”.

Novembar je u našem gradu mesec sova i ovo je jedan od načina da deca nauče više o ovim pticama, ali i prirodnom fenomenu.

Konkurs je otvoren od danas, 20. oktobra  do 15. novembra. Likovne radove treba poslati ili doneti u  Centar za stručno usavršavanje, u Nemanjinoj 23.

penzioneri3

Za penzionere sa najnižim primanjima na teritoriji Grada omogućena je solidarna pomoć koju dodeljuje Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje. Najstariji sugrađani čija je penzija niža od 20.693,53 dinara do 1. novembra mogu da se prijave za pomoć.

-Prijavljivanje je ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 časova u prostorijama udruženja, dok penzioneri koji žive na selima mogu to učiniti u mesnim organizacijama tamo gde ih ima i u mesnim zajednicama. Pomoć će se ogledati u brašnu i kućnoj hemiji, a na teritoriji Grada podelićemo 150 paketa  – saznajemo od predsednika kikindskog udruženja Milana Periza.

Od dokumentacije su neophodni lična karta i poslednji ček od penzije. Po isteku roka za prijavljivanje komisija će doneti odluku kome će pripasti pomoć, a vrednovaće se visina penzije i godine penzionera koji podnosi zahtev.

U Kikindi ima oko 13.500 penzionera, od kojih je oko dve hiljade sa najnižim primanjima.

Zamena prozora (1)

Od danas, 18. oktobra, privremeno  je obustavljeno primanje zahteva  sugrađana  za mere energetske efikasnosti koje subvencionišu lokalna samouprava i Ministarstvo rudarstva i energetike. Za šest dana, od kako je otvoren poziv, pristigao je dovoljan broj zahteva da se obuhvati predviđeni budžet od 20 miliona dinara.

Komisija obilazi sva domaćinstva koja su konkurisala i ukoliko je činjenično stanje onakvo kakvo je u zahtevu, donose se rešenja po svakoj prijavi ponaosob. Nakon što se donesu rešenja znaće se da li je ostalo novca. Ukoliko  bude sredstava zahtevi će se ponovo primati o čemu će građani biti blagovremeno obavešteni.

Podsetimo da su ove godine građani mogli da konkurišu za pakete mera koji podrazumevaju da se više srodnih mera primeni u jednom domaćinstvu. Za pojedinačne mere subvencija je 50 odsto ukupnih sredstava, za osnovni paket je 55, za standardni 60, a za napredni je do 65 procenata.

copper_wire_cable_269563

Pripadnici MUP-a uhapsili su pet osoba zbog sumnje da su od početka godine izvršile oko 100 krivičnih dela teška krađa. Uhapšeni  S. R. (45), V. Š. (43), T. A. (42), I. D. (43) i B. M. (43), sumnjiče se da su na području policijskih uprava Kikinda, Sremska Mitrovica, Zrenjanin, Pančevo, Subotica, Novi Sad, Požarevac, Sombor, Smederevo, Valjevo i Čačak, na štetu EPS i drugih javnih i privatnih preduzeća, nasilno otvarali trafostanice iz kojih su uzimali bakar i druge metale, koje su prodavali kao sekundarnu sirovinu.

Neposredno nakon izvršenog krivičnog dela, na području  Novog Kneževca T. A, I. D. i B. M. Kako saznaje naš portal na području Policijske uprave Kikinda potvrđeno je šest krivičnih dela.

U vozilima koje su koristili, pronađeni su ukradeni predmeti iz trafostanica. Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni nadležnim tužilaštvima.

 

Feješ Klara zgrada

Na sednici Vlade Vojvodine doneta je odluka da se izdvoji novac za rekonstrukciju Osnovne škole „Feješ Klara“ u Kikindi. Procenjena vrednost radova je 400 miliona dinara, a u 2023. godini Pokrajinska vlada je obezbedila 150 miliona.

Objekat površine preko 2.000 kvadratnih metara nalazi se u gradskom jezgru Kikinde i odlukom Vlade Republike Srbije proglašeno je za prostornu kulturno-istorijsku celinu.

Škola „Feješ Klara“ jedna je od dve najstarije škole u Kikindi, i osnovana je 1812. godine, kao Parohijalna narodna škola. S obzirom na to da se broj učenika konstantno povećavao, 1893. godine je počela izgradnja nove zgrade, koja je zbog svoje arhitektonske vrednosti pod zaštitom države.

U školi se nastava odvija na srpskom i mađarskom jeziku.

Radionica - projekat Vanredne situacije, Tehnicka skola 18.10.2023. godine (10)

U okviru Intereg programa prekogranične saradnje Srbija – Rumunija u toke je realizacija projekta „Vanredne situacije“ (Romanian – Serbian Cross Border Risk Monitoring in case of Emergency Situations, RORS 218). Tim povodom danas, 18. i sutra, 19. oktobra su predavanja na temu „Reagovanje u vanrednim situacijama“.

Na radionici održanoj u Tehničkoj školi, kojoj su pored srednjoškolaca iz Kikinde prisustvovali i njihovi vršnjaci iz mesta Rekaš iz Rumunije, bili su u prilici da saznaju nešto više o vrstama požara i kako reagovati u datoj situaciji. Tema radionice u četvrtak biće „Požari na otovrenom“ koji su najčešći u Kikindi i dešavaju se dominantno u sezoni obavljanja radova u poljoprivredi. Gosti iz Rumunije upoznaće se i sa turističkim znamenitostima najvećeg severnobanatskog grada.

Osim Kikinde i Zrenjanina, partneri na projektu su Agencija za vanredne situacije iz Temišvara, Inspektorat za vanredne situacije „Banat“ za županiju Timiš iz Temišvara i Inspektorat Žandarmerije županije Timiš iz Temišvara.

Kikindi, kao jednom od partnera u projektu, pripalo je oko 110 hiljada evra. Na taj način, obezbeđena je vatrogasna oprema, namenjena Odeljenju za vanredne situacije, kao i višenamensko vozilo-cisterna.

error: Content is protected !!