Aleksandra Djuran

IMG_3708

Domaćinstva, korisnici novčane socijalne pomoći, imaju pravo na umanjenje računa za struju od 40 do 60 odsto. Sticanjem statusa energetski ugroženog kupca, račune mogu umanjiti i porodice koje primaju dečiji dodatak, ali i uvećanog dodatka za negu i pomoć drugog lica, seoska domaćinstva, bolesni. Mesečno, besplatno, mogu da dobiju do 250 kilovat sati struje, a u grejnoj sezoni za gas ili grejanje iz toplana umanjiti račune od 40 do 60 posto. Pravo na energetski zaštićenog kupca mogu da ostvare i domaćinstva koja imaju dugovanja za struju, gas ili toplotnu energiju.

Primer radi, prosečna tročlana porodica koja sada plaća račun za električnu energiju 4.700 dinara u slučaju sticanja ovog statusa, može da umanji račun za oko 1.565 dinara. Jednočlano domaćinstvo koje živi u 33 kvadrata ima pravo na 60 odsto popusta na toplotnu energiju, ako prosečno sada plaća 3.940 dinara, a sa popustom ima umanjenje od 2.300 dinara.

Zahtevi za sticanje ovog statusa  se nalaze na sajtu Ministarstva energetike, sajtu grada Kikinde, a ima ih i u pisarnici Uslužnog centra. Nakon što se predaju zahteve građani će u roku od 30 dana biti obavešteni o ishodu. Prošle godine ovo pravo na teritoriji grada ostvarilo je više od 800 sugrađana.

Olakšice za struju važe cele godine i za sada ih koristi oko 72.000 najsiromašnijih domaćinstva. U Ministarstvu energetike kažu da novca ima za tri puta više korisnika.

struja radovi

Zbog radova na elektro mreži u utorak, 12. septembra, od 9 do 13 sati bez struje će biti deo Mokrina.

Električne energije neće imati domaćinstva u sledećim ulicama: Dimitrija Tucovića, Živka Kodranova od Rade Trnića do Zlatne Grede, Dositeja Obradovića od Svetog Save do Zlatne Grede, Svetozara Miletića od Miroslava Antića do Zlatne Grede, Svetog Save od početka do ulice Dositeja Obradovića, Jovana Jovanovića Zmaja, Ivana Milutinovića, Zlatne Grede, Žarka Zrenjanina, Nikole Tesle, Sonje Marinković, Prvomajska, Beogradska, Železnički red, Rade Vujina i Mihajla Pupina.

376522338_212073941869431_7843784399677211891_n

Jubilarni, deseti „Festival gomboca“, organizovan je u Ruskom Selu. Organizator je udruženje „Torontal“, a prostor etno kuće okupio je udruženja žena koje su se potrudile da bude maštovaite i naprave tradicionalno jelo vojvođanske kuhinje sa što više ukusa. Gastronomskoj manifestaciji, kojoj je podršku pružila lokalna samouprava, prisustvovale su Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnica i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

 

-Drago mi je da imamo ovakav festival. Gomboce ili knedle sa šljivama tradicionalna su poslastica ovog podneblja. Velike su mogućnosti kada su gomboce u pitanju i ima ih i slanih i slatkih, na radost velikog broja posetilaca. Ova poslastica sve nas vraća u detinjstvo i samim tim ima posebnu čar. Reč je o austrijskom jelu koje se zadržalo u našoj sredini. Hvala  domaćinu i svim učesnicima koji neguju gastronomsko nasleđe  – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Svake godine „Festival gomboca“ raste i razvija se, tako da je ovogodišnji okupio najviše  udruženja do sada, njih 14, rekao je predsednik „Torontala“ Šandor Talpai.

-Raduje me što su se mom pozivu odazvala većina udruženja i podjednak je broj učesnika iz mađarskih i srpskih sela. To oslikava našu multikulturalnost, naš suživot i pokazuje da možemo da računamo jedni na druge. Ovo je primer kako možemo da oživimo sela, ali i da razvijamo seoski turizam, po čemu je „Torontal“ prepoznat i za šta se zalaže – napomenuo je je Talpai.

Ovo je i prilika da mlađe generacije nauče stari način proizvodnje knedli, da posetioci probaju gomboce i da se na tako očuva lepa tradicija naše kuhinje.

Piramida od više stotina gomboca

Iako zvanično takmičarskog karaktera, manifestacija je posvećena dobroj atmosferi, degustaciji pripremljenih specijaliteta  i druženju. Žiri je ocenjivao samo gomboce sa šljivama, a prvi put ove godine za sve učesnike i posetioce napravljena je piramida od oko 300 gomboca koje su umesile članice „Torontala“. Na ovom festivalu napravljeno je oko hiljadu komada tradicionalne poslastice.

struja (2)

U ponedeljak, 11. septembra, zbog radova na elektro mreži, od 9 do 12 časova bez struje će ostati domaćinstva u Kikindi u ulici Čanadskoj od Generala Drapšina do Svetozara Miletića.

Istog dana, od 8 do 9 sati, bez električne energije ostaće i deo Ruskog Sela i to ulicama Braće Opsenice od Braće Domazet do Polita Desančića i Polita Desančića od Žarla Zrenjanina do Sonje Marinković.

375520201_2218298965028216_2533322298435153067_n

Pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici i demografiju i Grada Zrenjanina, u Perlezu je organizovana manifestacija „Dani porodice u Srbiji”. I ove godine Kikinda je predstavila uspešnu  pronalitetnu politiku  i mere koje se sprovode u okviru socijalne zaštite.

Ministar Vučević, obraćajući se okupljenima, podsetio je na reči vladike Nikolaja Velimirovića koji je govorio da onaj ko je roditelj, ko ima decu, blagosloven je i slavan – blagosloven i slavan i pred Bogom i pred anđelima i pred narodom.

-Verujemo da ljudi koji vole svoje porodice, koji vole svoje roditelje, koji vole svoju decu i tuđu decu, samo ti ljudi mogu da razumeju, vole i poštuju druge ljude. Da ljudi koji ne vole svoju porodicu ili ne vole svoj grad i svoju državu ne mogu da vole ni druge gradove, ni druge države, ni druge narode – saopštio je Vučević.

Ministarka za brigu o deci Darija Kisić na manifestaciji, kojoj su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, njegova zamenica Dijana Jakšić Kiurski, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća, istakla je da je sve što se radi i gradi zbog najvećeg čovekovog blaga – dece.

-Srbija je velika porodica i zemlja je odvažnih, jakih i hrabrih ljudi. Vlada Srbije odlučna je u nameri da učinimo sve da nas bude još više. Na inicijativu predsednika Aleksandra Vučića započeli smo čitav niz mera i programa kako bi bilo što više dečijih osmeha. Na tom putu odlučno koračamo i  već vidimo prve rezultate. Na nama je da podržimo mlade ljude da zasnuju svoje porodice jer je to najlepše i najviše što mogu u životu da postignu – kazala je Darija Kisić.

Manifestacija neguje prave vrednosti i kult porodice.

-Naš Grad sa više od 200 miliona dinara podržava niz mera socijalne politike. Od te sume 54 miliona dinara opredeljeno je za program podrške deci i porodici sa decom. Kikinda je prepoznata kao grad porodice, a to nam je i potvrđeno prošle godine na ovoj manifestaciji kada smo bili među prve tri lokalne samouprave, u konkurenciji od 40, koje su prepoznate kao zajednica kojoj je briga o porodici prioritet. Za sve nas to je podstrek da budemo još bolji – rekla je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

U okviru pomoći, između ostalog,  izdvaja se za parove prilikom odlaska na vantelesnu oplodnju,  za akciju „Bebi klub“ i pakete za novorođenčad, roditeljske dodatke, nezaposlene porodilje, besplatne užine u vrtićima i osnovnim školama, besplatan boravak u vrtiću za treće dete, učenike prvih razreda kojima su obezbeđeni udžbenici kao i školski pribor Grad izdvaja sredstva i za lične pratioce dece sa smetnjama u razvoju, a obezbeđen je i besplatan prevoz srednjoškolcima i vrhunskim sportistima, regresiran prevoz i stipendiranje studenata. Kikinda je i deo pokreta „3+“.

U okviru manifestacije predstavljeni su potencijali Grada, kao i predstojeća manifestacija „Dani ludaje”.

375237638_332303982525561_2964163531170843057_n

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ večeras je bilo domaćin 7. Međunarodnom susretu horova. Kikindskoj publici predstavilo se sedam horova iz Novog Kneževca, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, dva kikindska hora kulturno-umetničkih društava „Eđšeg“ i „Sunčana jesen“, kao i hor iz Mađarske. Judit Dukai iz grada Šoltvarkerta iz Mađarske ističe da im je uvek drago kada dođu u Kikindu.

-Sa članovima „Eđšega“ negujemo višedecenijsku saradnju. Od samog početka deo smo susreta horova. Imamo citraški orkestar koji broji više od 30 članova, a u Kikindu je došlo njih devet. Hor „Eđšega“ svake godine u avgustu  uzvraća nam posetu kada organizujemo Festival citri – napomenula je Judit Dakai.

Manifestacija je, kao Susret banatskih horova, zaživela pre devet godina međutim kada su se festivalu priključili gosti iz Mađarske prerastao je u Međunarodni festival horova, pojasnila je predsednica KUD-a „Eđšeg“ Ramona Tot.

-Cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde. Ovo je prilika da se upoznamo sa tradicijom sredina koje nas okružuju – istakla je Ramona Tot.

Međunarodni susret horova podržala je Fondacija „Betlen Gabor“ koja je obezbedila i novac, 350.000 dinara, za adaptaciju hola društva.

-Dugo godina želimo da hol, kroz koji se ulazi na scenu, preuredimo u salu uspomena i sećanja. Sada to možemo i da ostvarimo. Radovi se počeli i biće završeni do kraja godine, a u holu će se nalaziti predmeti, fotografije, novinski članici koji će predstavljati istorijat našeg društva – kazala je Ramona Tot.

U „Eđšegu“ već narednog meseca pripremaju novo okupljanje kada će na sceni nastupiti „Mlade zvezde“. U novembru je pozorišni festival „Scena kratkih priča“ kada će priliku da se predstave dobiti mladi glumci sa kratkim predstavama.

 

375762687_1312965419318145_5023280054696784214_n

„Mamut fest“ i ove godine, 17. put, okupio je u dvorištu Kurije i Narodnom muzeju veliki broj mališana, ali i gostiju kako bi zajednički bio proslavljen rođendan mamutice Kike. Kao noseća izložba ovogodišnje manifestacije, u Galeriji „Nova“ otvorena je izložba „Leta bez interneta“ Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, a čitav dan bio je u znaku popularne Kike.

– Izložba je izazvala veliko interesovanje i biće dostupna do 9. novembra. Namenjena je deci i interaktivna je, ali koliko vidimo jednakko je interesantna svim generacijama. Sadrži fliper, igru školice, klikere i podseća na vreme koje smo provodili pre dolaska interneta. U okviru Bazara muzeja i ideja ugostili smo muzeje iz naše zemlje. To je pokazetelj da naše kolege iz drugih muzeja podržavaju ovaj festival i prepoznaju ga kao dobar muzejski sadržaj. Sa druge strane značjano je što nam se na manifestaciji pridruži veliki broj dece i njihovih roditelja koji se lepo provode u Muzeju – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

„Mamut fest“ ima višestruki značaj za Grad, jer je mamutica jedan od zaštitnih znakova i velika promoterka Kikinde, rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je prisustvovala ovom događaju.

– Slavimo rođendan najstarije Kikinđanke Kike i ovo je prilika da deca i roditelji kvalitetno provedu vreme i saznaju više o jednom od brendova naše sredine. Svake godine posetioce očekuje bogat i dobro osmišljen program uz tematske radionice. Ovo je ujedno i najlakši način da deca kroz igru stiču nova znanja – rekla je Valentina Mickovski.

U toku je radionica Streličarskog kluba „Apolo“, nakon čega sledi “Koncert za bebe”. Lutkarska predstava studija „Teatrilo“  počinje u 18 časova realizuje u saradnji sa našim sugrađaninom  Vladimirom Anušićem. Reč je o čoveku koji je prepoznatljiv po svojoj metodologiji kako deca u najranijem uzrastu mogu da nauče da plivaju. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom studija „Džesi“ za decu.

 

 

 

376349517_301654315785061_3354587417895239608_n

Izložba „Grafike i terakote“ Milana Blanuše otvorena je u Galeriji „Tera“. Umetnik godinama stvara u Ateljeu „Tera“ i kako ističe osetio je potrebu, ali i obavezu da izloži svoje radove u Kikindi. Posetioci imaju priliku da vide skulpture standardnog formata i novije grafike u čijem je fokusu pojedinac.

-Ljudska figura je moj motiv, sivi čovek. Najviše radim grafike i slikam, a skulpture od terakote stvaram tokom leta u „Teri“. Smatram da je atelje nedovoljno iskorišćen, da bi vajari češće trebalo da dolaze. Uslovi za rad su fantastični – rekao je Blanuša.

Tijana Toševski, istoričarka umetnosti prilikom otvaranja izložbe pozvala je sugrađane da dođu i pogledaju izložbu koja će biti otvorena do 28. septembra.

-Milan Blanuša 2013. godine bio je učesnik Internacionalnog simpozijuma u terakoti i višegodišnji je saradnik našeg Centra za likovnu i primenjenu umetnost. Njegovi radovi deo su stalne postavke u Muzeju „Tera“. Izložba je nastavak onoga što umetnik godinama stvara, a ukazuje na problem savremenog čoveka u društvu okrenutom materijalnim vrednostima – napomenula je Tijana Toševski.

Milan Blanuša je u kontinuitetu aktivno prisutan na domaćoj umetničkoj sceni na kojoj decenijama ostaje dosledan autentičnom jeziku medija, paralelno u crtežu, slici, grafici ali i skulpturi insistirajući na pitanjima posvećenim otuđenom čoveku koji preživljava u otuđenom globalnom – korporativno -kapitalističko – konzumersko orijentisanom društvu. Vizuelne poruke na radovima pojačane su citatima, rečima ili rečenicama te tako predstavljaju intimnu belešku umetnika koji nije samo svedok već i zabrinuti učesnik vizuelnih predstava koje stvara.

honing-2-480x323

Odluka o iznosu minimalne cene rade za sledeću godinu biće doneta na sednici Vlade Srbije 14. septembra, a predlog Vlade jeste da se minimalac poveća za 17,8 odsto i da iznosi 47.154 dinara, odnosno 401 evro, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali.

Ministar je nakon sednice Socijalno-ekonomskog saveta Srbije  rekao da će cena radnog sata od 1. janaura biti povećana sa 230 na 271 dinar i da će biti povećan neoporezivi deo zarade sa sadašnjih 21.712, na 25.000 dinara.

-Sa tim povećanjem će se zarade rasteretiti i imaćemo rekordno nisko opterećenja na zarade. Ono je recimo 2018. godine bilo 64 odsto, a sa rasterećenjem od 1. januara biće manje od 60 odsto i iznositi 59,9 odsto. To će motivisati poslodavce da zapošljavaju nove radnike i da one iz tzv. sive zone prebace u belu zonu –  rekao je Mali.

376393427_820096249600270_6497440912411116190_n

Proslava rođendana mamutice Kike počela je danas, a predškolci iz kikindskoh vrtića i osnovci najlepše želje poželeli su joj crtanjem rođendanskih čestitki. Blizu 200 predškolaca iz vrtića ukrasilo je prostor oko najstarije stanovnice Kikinde, a njima su se pridružili i njihovi stariji drugari koji tek uče da čitaju, pišu i računaju, a neki su već savladali dobar deo školskog gradiva.

Anđela Malinović učenica je četvrtog razreda OŠ „Vuk Karadžić“.

-Kiki za rođendan nacrtala sam tortu, i to voćnu, jer svako treba da ima tortu za svoj rođendan. Požela sam joj srećan rođendan. Kika je bila mamutica koja je živela jako, jako davno – rekla nam je Anđela.

I njen drugar Filip Stojanović takođe se potrudio da izradi lepu čestitku.

-Nacrtao sam ludaje i tortu. Ludaje su na crtežu zato što imamo „Dane ludaje“, a siguran sam i da je Kika volela da jede bundeve – istakao je Filip.

Učenica OŠ „Sveti Sava“ Emilija Banjac dodaje da voli „Mamut fest“ koji je posvećen Kiki.

-Kika je pronađena pre 27 godina. Iskopana je i sada svi možemo da vidimo kako su mamuti izgledali dok su živeli na Zemlji. Rođendansku tortu koju sam nacrtala ukarsila sam balonima – kazala je Emilija.

Centralni dan rođendanskog slavlja je sutra kada će u okviru „Mamut festa“ od 11 do 19 sati biti niz aktivnosti za decu.Ovom prilikom biće otvorena izložba Muzeja nauke i tehnike iz Beograda „Leta pre neta“. U okviru Bazara muzeja i ideja gostovaće muzeji iz Šida, Leskovca, Novog Sada, Beograda. U rođendanskim radionicama učestvovaće streličarski klub „Apolo“,  biće priređen „Koncert za bebe“ , a za svu decu preporuka je edukativna lutkarska predstava „Plivajte sa nama“  dečijeg pozorišta „Teatrilo“. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom za decu.