јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

struja (2)

Zbog radova na elektro mreži u četrtak, 7. septembra, od 9 do 13 sati bez struje će biti domaćinstva u Iđošu u ulicama: Jaša Tomić, Vuk Karadžić, Karađorđeva, Partizanska, Hajduk Veljkova, Dositejeva, Jova Gligorin, Jove Jovanovića Zmaja, Đura Jakšić, Kosta Kljaljić, Jamurska, Milena Gecić, Jovan Popović, Toza Marković.

U istom gterminu električne energije neće biti ni u ulicama:  Nikole Francuskog od  Koste Kljaljića do  Jamurske,vMilivoja Omorca od  Đure Jakšića prema Nikole Francuskog i Svetosavskoj od Đure Jakšića do Jaše Tomića.

dan polja

 

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ na oglednom polju „Kinđa“ organizovala je „Dan polja kukuruza i suncokreta“. Ovo je bila prilika da se na jednom mestu susretnu poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, kao i da pogledaju 82 hibrida kukuruza i 47 suncokreta, među kojima ima i novih sorti. Proizvodna godina bila je specifična, ocenio je savetodavac PSS Zoran Simić, sa hladnim i kišovitim prolećem i veoma toplim letom. Uslovi za setvu i nicanje bili su povoljni i do polovine jula usevi su bili odlični.

-Jul je doneo visoke temperature, a kako nije bilo padavina usevi su već tada blago oštećeni. Atar koji se nalazi severno od grada, mokrinski i gore do granice sa Rumunijom imao je sušu, dok su njive južno od Kikinde imale znatno bolji raspored padavina i na ovim parcelama očekuju se i značajno veći prinosi. Oluja koja je zadesila naš kraj 5. avgusta začinila je godinu. Suncokret je bolje podneo rodnost, ali je i najviše stradao od oluje tako da ima parcela gde je nastala trajna šteta i do 80 procenata. Kukuruz je u mnogo boljoj kondiciji u odnosu na lane kada roda maltene da nije ni bilo. Prinosi će južno od grada varirati od 3,5 do četiri tone, dok će na pojedinim parcelama biti i 10 tona po jutru. Severno od Kikinde rod će se, na pojedinim njivama, kretati i ispod jedne tone po hektaru – rekao je Simić.

Radovan Mortvanski, poljoprivrednik iz Kikinde obrađuje 30 hektara i podjednake su parcele pod pšenicom, suncokretom i kukuruzom.

-Zadovoljan sam sa pšenicom i suncokretom. Rod žita je 46 metara po jutru, a suncokreta 22 metra.Nisam imao štete od oluje, a berbu kukuruza planiram oko 1. oktobra. Još uvek je jak i ima vlage. Na žalost, cena ne prati uloženo, a tu su i vremenske neprilike koje nas prate svake godine. Pšenica je 22 dinara za kilogram, a ne bi smela da bude ispod 30 dinara. Suncokret se plaća 35 dinara za kilogram akontno, a koliko će biti do kraja niko ne zna. Treba da bude bar 50 dinara za kilogram – kaže Mortvanski.

Slavko Brdarić (73) obrađuje 10 hektara i zemlju radi sam. Uzgaja suncokret, kukuruz i pšenicu, a godinu ocenjuje kao problematičnu.

-Pšenicom nisam zadovoljan jer su bolesti uzele danak i nije bila kvalitetna. Prinos suncokreta na mojoj njivi je 20 metara po jutru, a takav imam godinama. Od oluje imam neznatnu štetu u kukuruzu koja neće uticati na rod. Kukuruz se promenio poslednjih nekoliko dana. Veoma toplo vreme dovelo je do toga da izgleda kao da je izvađen iz rerne. Cenama nisam zadovoljan jer nema računice  – napomenuo je Brdarić.

Prinosi suncokreta, čija žetva će biti završena do kraja nedelje, kreću se od 500 kilograma do pet tona po jutru. Na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca pod ovom uljaricom je oko 21.500 hektara. Berba kukuruza, koji je i najrasprostranjenija kultura, počela je sporadično. U Kikindi i Novom Kneževcu pod zlatnim zrnom je oko 27.000 hektara.

Podrška Grada

Predstavnici Grada i Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj prisustvovali su „Danu polja“. Član Gradskog veća Ljuban Sredić rekao je da je i ovo prilika da se razgovara sa poljoprivrednicima za koje je u okviru 20 mera podrške izdvojeno 15,7 miliona dinara za subvencije.

-Do sada smo realizovali više od polovine predviđenog budžeta. Ovih dana završili smo preraspodelu novca na mere za koje vlada veće interesovanje, tako da ih pozivam da konkurišu za sredstva. Do kraja godine biće uređeno i oko dva kilometra atarskog puta na granici između katastarskih opština Kikinda i Nakovo – precizirao je Sredić.

Padavine neravnomerene

Višegodišnji prosek padavina u prvih osam meseci je oko 500 litara, a do kraja avgusta na lokalitetu „Kinđe“ palo je 580 litara. Grad je imao za 100 litara kiše više, a delovi severno od Kikinde imali su kiše ispod proseka.

dragce

Vaspitač Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Dragoslav Tanackov proteklog vikenda bio je na 13. Međunarodnom stručnom susretu „Rastimo uz ples“.  Tanackov je, u Sutomoru, sa Radomirom Krsmanovićem bio realizator seminara na temu „Rastimo uz ples viđeno očima novih osnova programa“ kom je prisustvovalo oko stotinu vaspitača iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Hrvatske.

 

-Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ veliku pažnju posevćuje plesu. On je značajan kako za kognitivni, tako i za motorni i fizički razvoj dece. Dok plešu deca treba da razmišljaju o koraku, ritmu, pokretu, tako da obavljaju više radnji odjednom. U svim našim vrtićima negujemo ples, redovni smo učesnici plesnih manifestacija na teritoriji grada, a svake godine imamo i spektakularnu plesnu priredbu gde se plesom od vrtića oproste svi predškolci – napomenuo je Tanackov.

U Crnoj Gori svojim kolegama organizovao je plesne radionice na kojima se učio bečki i engleski valcer i rokenrol.

373022054_848061693104956_2764602635761874773_n

Narandžasti karavan nastavio je svoju misiju, da obiđe što više gradova i pozove što više gostiju na 38. „Dane ludaje“. Danas su pozivnicu u vidu pesme, igre i pite od ludaje dobili Somborci. Zdenka Mitić, predsednica Turističke organizacije Sombora izrazila je zadovoljstvo što su na odabranoj mapi gradova u kojima se promoviše kikindska manifestacija.

-„Dani ludaje“ na pravi način promovišu i predstavljaju Vojvodinu. Sadržaj je bogat i raznovrstan, a sigurna sam da će povorka mališana, muzika i igra podstaći Somborce da posete Kikindu. Ostaje mi da poželim da manifestacija bude uspešna i da se obore rekordi u najtežoj i najdužoj tikvi, čemu se teži svake godine – rekla je Zdenka Mitić.

Marijana Mirkov iz Turističke organizacije našeg grada podsetila je da vesela povorka treći put zove Somborce u Kikindu.

-Kikinda je grad dobrih ljudi i dobrih domaćina i mi pozivamo Somborce da budu naši gosti i uvere se u naše tvrdnje. Od 14. do 17. septembra bićemo najlepša gostinska soba Evrope. Manifestacija koja je pre 38 godina počela stidljivo, prerasla je u jednu od najzapaženijih i najprepoznatljivijih  u našoj zemlji i regionu – napomenula je Marijana Mirkov.

Promocija je održana u Gradskoj kući, a ovom događaju prisustvovao je i sekretar Skupštine grada Kikinde Živa Knežević. Na somborskom trgu program su izveli mališani vrtića „Lastavica“ iz Banatskog Velikog Sela, a članovi ADZNM „Gusle“ delili su pite od ludaje.

 

305578748_492957952838879_3691990733236097055_n

Mamutica Kika narednog vikenda proslaviće 17. rođendan. Ovom prilikom biće organizovan „Mamut fest“ festival namenjen deci.  U petak, 8. septembra, najmlađi će u dvorištu Narodnog muzeja izrađivati čestitke za  rođendan, a u subotu u 11 sati program manifestacije počinje u 11 sati otvaranjem izložbe Muzeja nauke i tehnike iz Beograda „Leta pre neta“, najavila je direktorica Lidija Milašinović.

-Reč je o izložbi koja prikazuje kako smo provodili leta pre interneta i sigurna sam da će svako naći nešto što će ga podsetiti na detinjstvo, a današnjoj deci približićemo šta bi mogli da rade, a to nije vezano za moderne tehnologije. Ova izložba ostaje u našem gradu naredna dva meseca – istakla je Lidija Milašinović.

Od 11 do 15 sati biće upriličen Bazar muzeja i ideja koji se realizuje u saradnji sa gostujućim muzejima.

-Ovom prilikom biće otvorena izložba naše koleginice Katarine Dragin nastala uz pomoć desetak mališana. Narodni muzej Srbije gostuje sa programom „Oživimo prirodu“, Galerija slika „Sava Šumanović“ iz Šida predstaviće „Priče o slikarima i modelima“, sa „Uskršnjim kravajčćima“ dolazi Narodni muzej iz Leskovca, Narodni muzej Vojvodine predstaviće se programom „U zdravom telu, zdrav duh – smešne igre“. Muzej nauke i tehnike iz Beograda organizuje „Ispiranje zlata“, Istorijski muzej Srbije imaće „Vladarske krune“, Muzej naivne umetnosti „Ilijanum“ iz Šida predstaviće „Ilijanopolis“, Galerija „Matice srpske“ dolazi sa programom „Zaigrajmo! Umetnička društvena igra Galeum“, dok će PTT Muzej iz Beograda imati „Poštanski satić – napiši pismo voljenima“ – dodao je Dragan Kiurski, kustos pedagog.

Od 15 časova je su poslepodnevne rođendanske radionice streličarskog kluba „Apolo“,  a u 16 sati je „Koncert za bebe“ na kom nastupaju violinistkinja Milijana Zolotić Simić i Boris Škapik na klaviru. Edukativna lutkarska predstava „Plivajte sa nama“  dečijeg pozorišta „Teatrilo“ počinje u 18 sati. Reč je o projektu Kikinđanina Vladimira Anušića koji promoviše plivanje. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom za decu.

0ad613ca-c79f-4d2e-9dd0-a2f4fee2fd2d_1920x1080

Ruskoselac star 63 godine nastradao je kada je automobilom“opel astra“ sleteo sa puta, udario u banderu i prevrnuo se na krov. Nesreća se dogodila u Ruskom Selu u ulici Mladena Stojanovića u utorak posle ponoći. Kako smo saznali u Policijskoj upravi Kikinda sumnja se da je vozaču pozlilo neposredno pre sletanja automobila, te da je smrt izazvana usled zdravstvenog stanja.

 

Iako su na licu mesta vrlo brzo došli lekari Hitne pomoći, policija i vatrogasci, meštanin Ruskog Sela je preminuo. Osnovno javno tužilaštvo naložilo je obdukciju u Zavodu za sudsku medicinu u Novom Sadu nakon koje će se ustanoviti uzrok smrti.

 

U automobilu je bila i žena, koleginica preminulog, koja nije povređena.

tija

Književna nagarada „Đura Đukanov“, koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović“, za ovu godinu pripala je Beograđanki Tijani Katić za rukopis zbirke priča „Hod po ivici kruga“. Tako je odlučio žiri u sastavu: Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić. Priznanje se dodeljuje za rukopis neobjavljene knjige priča autora mlađeg od trideset pet godina.

U obrazloženju žirija istaknuto je da zbirke priča  osamnaeste dobitnice nagrade nudi sagledavanje i promišljanje jugoslovenske i srpske kulture i društva iz perspektive mlađe generacije, kroz razmatranja nasleđenog i potrage za sopstvenim mestom, kako u široj zajednici, tako i u sopstvenom mikrokosmosu. Potcrtavajući motiv kruga da označi cikličnost istorije i kulture, ali i ljudske prirode, autorka preispituje pregršt tema poput tumačenja stvarnosti, transformacije moderne porodice, osnivanja i održavanja različitih prijateljskih i romantičnih odnosa, koji trpe pod zahtevnim uticajem modernog kapitalizma, ali i sazrevanja i suočavanja sa ličnim željama, postupcima i odlukama.

Oslanjajući se na bogatu tradiciju domaće književnosti i popularne kulture, autorka uspostavlja sponu između proslavljenih stubova literarne, filmske i muzičke umetnosti XX veka i novih, mladih glasova savremene kulture, te njihove jedinstvene perspektive, gledajući istovremeno u prošlost i budućnost, u svet i sebe. Rukopis Tijane Katić pokazuje da se radi o perspektivnoj autorki, čiji se spisateljski dar može uspešno dalje razvijati i pružiti značajan doprinos novoj generaciji pisaca domaće proze. Mlada, 26-godišnja autorka,  diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Beogradu i bavi se pisanjem proze. Kratka priča „Optička iluzija vida“ štampana u zborniku „Službenog glasnika“ jedna je od 15 najboljih pristiglih na konkurs za najbolju kratku priču 2020.

Pored nagrađenog rukopisa, žiri je pohvalio i rukopise „Pukotine“ Bojane Tatić i „Led i mašna“ Zorice Jošić, koje su ušle u uži krug ovog izbora.

 

IMG_1518 izdvojena

Već po tradiciji, narandžasti karavan obilazi gradove i poziva na „Dane ludaje“. Prva promocija naše najveće i najstarije manifestacije organizovana je u Subotici, a najslađi i najmlađi promoteri bili su mališani  iz vrtića „Šilja“ iz Novih Kozaraca. Obučeni u plodove jeseni uz pesmu i igru, u pratnji gajdaša i uz neizbežne kolače od ludaje pozvali su Subotičane da budu naši gosti od 14. do 17. septembra.

-Pozivam sve Subotičane da budu naši dragi gosti i da se uvere da su Kikinđani dobri domaćini, a da je naša manifestacija jedna od najlepših u Srbiji. Bogat program pratiće „Banatski fruštuk“, „Evropski kutak“, merenje najteže i najduže bundeve, koncerti na Gradskom trgu, niz kulturnih, ali i sportskih sadržaja koji će okupiti veliki broj sportista iz naše i okolnih zemalja. Kikinda će tokom četiri dana sa pravom nositi naziv najveće gostinske sobe Evrope – rekao je Dragan Pecarski, član Gradskog veća na promociji u Subotici.

Milanka Tutić, članica Gradskog veća Subotice napomenula je da Subotičani i Kikinđani imaju dugogodišnju odličnu saradnju.

– Ove godine manifestacija „Pogačijada“, koja se organizuje u Ljutovu, prvi put će se predstaviti u Kikindi. Na „Banatskom fruštuku“ promovisaćemo tradicionalnu domaću pogaču sa naših prostora. Pozivam Subotičane da dođu u Kikindu i uvere se u gostoprimstvo naših dragih prijatelja – rekla je Milanka Tutić.

Gastronomski, kulturni, sportski, zabavni i mnogi drugi sadržaji biće dostupni svim gostima na 38. „Danima ludaje“.

foto

Predstavnice organizacije žena Saveza Srba u Švedskoj u poseti su našem gradu, a ugostile su ih članice udruženja žena „Velikoselke“ iz Banatskog Velikog Sela. Saradnja koja traje godinama sada je upotpunjena i, kako je istaknuto na prijemu u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača, biće produbljena i u narednom periodu.  Do razmene iskustava i upoznavanja dve organizacije žena došlo je na inicijativu Slavice Sljepčević, rođene Subotić, iz Banatskog Velikog Sela koja je u daleku Švedsku, zajedno sa suprugom Gojkom, otišla 1970. godine. Korene nije zaboravila i često dolazi u rodno selo. Zajedno sa suprugom u Švedskoj se bavi društvenim radom.

-Volimo da dođemo u našu kuću u Banatskom Velikom Selu, a tako smo naučili i našu decu i unučiće. Sarađujemo sa  udruženjem „Velikoselke“  čije članice su bile kod nas 2015. godine, a ugostili smo i decu iz KUD-a „Marija Bursać“. Naša želja je da se saradnja razvija i bude još bolja jer tako jačamo veze sa rodnim mestom – rekla je Slavica Sljepčević.

Brankica Pušac, predsednica organizacije žena Saveza Srba u Švedskoj je od 1991. godine. Ova organizacija okuplja oko 3.200 članica, dok Savez Srba ima oko 7.500 članova.

 

-Sa udruženjem „Velikoselke“ imamo odličnu saradnju i drago nam je što smo ovde. Naš cilj je očuvanje identiteta, jezika, kulture i običaja, a to rade i članice udruženja „Velikoselke“. Nadam se da ćemo se češće posećivati, razmenjivati iskustva i uspostaviti još bolju saradnju. Imamo humanitarni fond „Radmila Erikson“ preko kog pomažemo svima kojima je pomoć potrebna kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj i Hercegovini – rekla je Brankica Pušac.

Predsednica udruženja „Velikoselke“ Dragana Đurđević istakla je da je cilj da gošće upoznaju sa tradicijom, običajima, gastronomijom, ali i manifestacijama koje naš grad ima. Tu je i iskustvo u humanitarnom radu koje imaju obe organizacije.

-Mi smo multikulturna sredina i na nama je da predstavimo kulturu i istoriju našeg kraja. Poznati smo i kao dobri domaćini tako da sam sigurna da će naše gošće sa sobom poneti lepe uspomene – napomenula je Dragana Đurđević.

Važno je očuvati korene, ma gde se nalazili, a to odlično radi organizacija žena u Švedskoj, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač, izrazivši svoje zadovoljstvo što može da ih ugosti.

-Važno je očuvati veze sa domovinom, a saradnja među udruženjima jedan je od načina da ona bude još snažnija. Grad Kikinda sada uzvraća posetu i siguran sam da će saradnja u budućnosti biti još bolja. Lokalna samouprava potrudiće se da ona bude dvosmerna i proširena na kulturne i sportske sadržaje kako bi se razvijala nova prijateljstva – precizirao je Lukač.

Osim Kikinde, delegacija žena iz Švedske obići će Požarevac, Veliku Planu, Paraćin, Čačak i Beograd.

 

dan polja

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ u sredu, 6. septembra, na oglednom polju „Kinđa“ organizuje Dan polja kukuruza i suncokreta. Ovo je prilika da se na jednom mestu susretnu poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, kao i da pogledaju 80 hibrida kukuruza i 50 suncokreta, među kojima ima i novih sorti.

Opšti zaključak je da je godina bila šarenolika za uzgoj prolećnih kultura i da prinosi i kvalitet zavise od lokaliteta do lokaliteta. Ono što je obeležilo ovogodišnju proizvodnju su nestabilne vremenske prilike. Iako je padavina bilo više u odnosu na prošlu godinu, te je do kraja jula rod obećavao uticaj vetra, leda i visokih temperatura od početka avgusta doveo je do toga da se prinosi sucokreta, čija žetva je u toku, kreću od 500 kilograma do 2,5 tone po jutru što je ispod višegodišnjeg proseka. Žetvu popularne uljarice je prekinula kiša koja je pala u nedelju, a u pojedinim delovima atara bilo je i 20 litara po kvadratnom metru.

Na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca pod suncokretom je oko 21.500 hektara i maltene da nema njive gde nije bilo poleganja, ali i većih šteta. Dok su se Kikinđani borili sa ledom, Mokrinčani su imali sušu.

Berba kukuruza, koji je i najrasprostranjenija kultura, počela je sporadično. U Kikindi i Novom Kneževcu pod zlatnim zrnom je oko 27.000 hektara, a kukuruz je bolje podneo nestabilne vremenske prilike koje su zadavale muku proizvođačima.

Don`t copy text!