Aleksandra Djuran

biblioteka-kisa-(2)

Pljusak koji je sinoć zahvatio Kikindu doveo je do toga da je u Narodnoj biblioteci prokisao plafon iznad Dečijeg odeljenja, prostorija u kom se nalazi računovodstvo, kao i u kancelariji direktora gde je otpao deo plafona. Kako saznajemo od direktora Braneta Marjanovića problem je nastao jer oluci, koji su bili očišćeni, nisu mogli da prime veliku količinu vode koje je pala u jednom momentu. Naime tokom protekla 24 sata na teritoriji grada palo je 55 litara kiše po metru kvadratnom.

-Biblioteka od jutros ne radi za korisnike i tako će biti do ponedeljka. Pozvali smo majstore na čiju preporuku je isključena struja u kompletnoj zgradi. Knjige sa Dečijeg odeljenja koje su oštećene od vode suše se, a najviše štete pretrpelo je računovodstvo gde je stradalo nekoliko računara. Rad ćemo prilagoditi nastalim okolnostima i potrudićemo se da u najskorije vreme saniramo posledice nastale zbog velike količine kiše – istakao je Marjanović.

Zbog vanrednih okolnosti književno veče Gordane Đilas zakazano za 18 sati u Narodnoj biblioteci biće održano u Kulturnom centru.

A.Đ.

 

stomatoloska-stolica-(3)

Stomatološka ambulanta Doma zdravlja ima bolje uslove za rad, zahvaljujući lokalnoj samoupravi i firmi „Kalcedonija“. Novu stomatološku stolicu donirala je pomenuta firma jer je stara bila neuslovna.

-Hvala gradonačelniku Nikoli Lukaču i kompaniji „Kalcedonija“ na pomoći i, nama, preko potrebnoj opremi. Stomatološka stolica koju smo imali bila je stara 27 godina i bilo ju je potrebno zameniti. Bilo je pitanje dana kada više neće moći da se koristi i tada više ne bi mogli da primamo pacijente. Zahvaljujući donaciji sada će sugrađani imati vrhunsku  stomatološku negu – istakao je dr Miloš Radlović, načelnik Stomatologije.

Stolica je u upotrebi od pre dve nedelje, a gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Saša Tanackov i Adriano Zoni, direktor firme „Kalcedonija Gordon“ u Kikindi, Subotici i Senti, posetili su Stomatološku službu.

-Imamo dosta zaposleni i u razgovoru sa našim radnicima čuli smo da je Stomatološkoj službi potrebna stolica. Nije bilo dileme da li ćemo pomoći i drago mi je kada vidim da su i zaposleni, ali i građani pozdravili ovu donaciju – naveo je Adriano Zoni.

„Kalcedonija“ u našem gradu posluje od 2019. godine i od samog početka pokazala je visok stepen društvene odgovornost prema sredini u kojoj posluje, napomenuo je Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-„Kalcedonija“ je među liderima u pomoći kikindskom zdravstvu. Kada god smo, kao lokalna samouprava zamolili za pomoć, rado su se odazvali. Stomatološka stolica vredna je 620.000 dinara i nalazi se ordinaciji koja je otvorena svakog dana u godini. Sada ne postoje prepreke da, usled tehničkih problema, građani ostanu bez usluge zubara – kazao je Tanackov.

Ova kompanija, u ranijem periodu, pomogla je medicinskim ustanovama kupovinom vrednih dijagnostičkih medicinskih aparata, a svoje opredeljenje da pomažu lokalnoj zajednici pokazali su i u vreme pandemije.

Zubarska stolica koja je služila 27 godina

A.Đ.

 

 

 

slava-grada

U Gradskoj kući slava je obeležena rezanjem slavskog kolača, a ovom događaju prisustvovali su predstavnici, republičkih i pokrajinskih organa, kao i privrednog, društvenog, političkog, kulturnog i sportskog života grada. Jerej Boban Petrović je istakao da slaveći slavu razvijamo duhovni, fizički, privredni i svaki drugi segment života.

-Radost je ovako proslaviti slavu, uz podršku našeg grada. Blagodat Božija se izliva svakodnevno na nas koji smo se okupili u velikom broju i na Svetoj Liturgiji i litiji. Što više volimo Kikindu i ono što ona ima , to će nam naš grad više dati  – dodao je jerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Nikola Lukač.

-Okupili smo se da ,kao velika porodica, proslavimo slavu i da se svi zajedno podsetimo pravih vrednosti kao što su poštovanje, posvećenost, tolerancija. Sve nas čuva Sveti Nikola, kao i mudrost predaka koji su pre 250 godina zaboli krst u našem gradu, i sabrane oko slave nas opominju da čuvamo jedni druge, ali i našu Kikindu i da je učinimo još boljim mestom za život. Naši mladi kumovi i njihovi vršnjaci su naša pokretačka snaga i motiv da još više radimo, gradimo i uspešno rešavamo probleme koje naša sredina ima i više decenija – istakao je prvi čovek grada.

Kumovi slave bili su uspešni gimnazijalci Milica Tomić, koja je osvojila dve zlatne medalje na Svetskom takmičenju u istraživačkim radovima u prirodnim naukama i najbolji mladi astrofizičar Andrej Popović.

-Počastvovana sam što sam pozvana da, kao kuma, uveličam slavu našeg grada. Ona nas sve okuplja na jednom mestu i čini da se osećamo kao velika i snažna porodica – navela je Milica.

I Andrej je istog mišljenja.

-Drago mi je što sam među velikim brojem uspešnih mladih ljudi odabran da budem kum slave. Ovo je, ujedno, način da se zahvalim mom gradu i svim ljudima na dugogodišnjoj podršci koja je puno doprinela da ostvarim uspehe na takmičenjima – saznali smo od Andreja.

Obeležavanje slave grada prati i bogat program. U utorak je gostovao glumac Nenad Jezdić sa predstavom „Knjiga o Milutinu“, večeras je koncert Dejana Petrovića, a sutra, 23. maja od 19 sati u Narodnom pozorištu je nastup braće Teofilović.

A.Đ.

IVANA MUNĆAN UMESILA NAJ KOLAČ

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bio 31 kolač. Prema oceni stručnog žirija, predsednice Nade Krstonošić, kuvara Radovana Subina i  Branislave Zarić, prošlogodišnje pobednice, titulu za najbolji kolač osvojila je Ivana Munćan (30).

-Prvi put sam slavski kolač pravila za Božić i sada drugi put. Recept i način na koji se izrađuje kolač naučila sam od svekrve koju je naučila njena svekrva. Receptura se prenosi sa kolena na koleno. Nisam očekivala da će biti najbolji, a najvažniji sastojci su ljubav i volja i pošto je nagrađen sada će puno češće biti na mojoj trpezi – saznali smo od Ivane Munćan.

Za najlepši izgled nagrađen je slavski kolač Doma učenika „Nikola Vojvodić“, dok je kolač najlepšeg ukusa napravila Ljiljana Keri iz Banatskog Velikog Sela. Sve učesnice takmičenja su dobile zahvalnice.

litija-(6)

Crkvenu slavu grada, letnjeg Svetog Nikolu zajednički proslavljaju Grad i Srpska pravoslavna crkva. Obeležavanje je počelo službom u pravoslavnom hramu Svetog oca Nikole kojoj su prisustvovali građani i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Litija je prošla centralnim ulicama grada. U svečanoj povorci, predvođenoj je sveštenstvom i čelnicima Grada, sa krstovima, horugvama i ikonama, koja je praćena je molitvom za druge, okupio se znatan broj sugrađana. Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je rukometašima „Kikinde Grindeks“.

Tokom litije izgovarane su molitve za Kikindu i pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku. U prošlosti, litija je služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti. Stoga su u crkvi građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod „hlebnog“ zrna bio što bogatiji.

U litiji je bila i Kosana Tatomir iz Iđoša.

-Zajedništvo je najvažnije i kada smo svi na okupu. Naše želje su uslišene i posle dugog sušnog perioda pala je kiša uoči i na sam dan slave. Ovo je pravi način da se okupe i stari i mladi, da prošetaju ulicama i pomole se za blagostanje. Velika je radost videti sve ovo – rekla je Kosana Tatomir.

I Boja Oljača iz Novih Kozaraca svake godine je u litiji.

 

-Slava je važan dan za naš grad i ovo je pravi način da svi budu deo obeležavanja. Svečana povorka nas ujedinjuje i podstiče da doprinesemo našoj zajednici, da sarađujemo, družimo se – kazala je Boja Oljača.

Molitvena povorka nosila je poruku mira, ljubavi, istine, radosti.

A.Đ.

 

445423781-472353958652551-4739304611852640778-n

Ženska pevačka grupa KUD-a  „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela na Međunarodnom vokalnom etno festivalu mladih u Negotinu osvojila je treće mesto u kategoriji tradicionalnog pevanja. Uspeh rezultat je njihovog napornog rada, posvećenosti i ljubavi prema etno muzici.  Izvođenje  su pratili i ocenjivali  vrsni etnomuzikolozi koji su činili žiri: profesor  dr Dimitrije Golemović, profesor dr Sanja Radinović i profesor dr Jasmina Novokmet.

Takmičarskoj večeri prethodile su muzičke radionice na kojima su Velikoselke imale priliku da obogate svoje znanje iz oblasti etno pevanja.

Vokalni etno festival mladih okupio je deset pevačkih i vokalno instrumentalnih grupa iz Srbije, Republike Srpske, Bugarske i Severne Makedonije.

maturantski-ples-(10)

Uz zvuke iz Štrausove opere „Slepi miš” kadril na trgu ispred Gradske kuće maturanti srednjih škola, zajedno sa profesorima, direktorima, ali i predstavnicima lokalne samouprave, plesom su obeležili kraj  školovanja. U najvećem sinhronizovanom plesu na svetu u okviru parade „Ples sa Evropom“ mladi su poslali najlepšu sliku. Lejla Felbab maturantkinja je Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i ima planove za dalje školovanje.

-Ovo je pravi način da završimo kraj jednog životnog razdoblja.  Pamtiću sve ono lepo, ali i nestašluke koje smo priređivali. Upisala sam visoku školu smer radiologije – dodala je Lejla.

Marko Pekarević završio je Ekonomsko-trgovinsku školu.

– Maturantski ples nam puno znači i srednju školu pamtiću po prijateljima koje sam stekao. Planiram da upišem Ekonomski fakultet – kazao je Marko.

Ema Bunjevački završila je smer farmaceutski tehničar u SSŠ „Miloš Crnjanski“ i o planovima kaže.

-Najlepše što se od srednje škole opraštamo svi zajedno plesom. Želja mi je da školovanje nastavim u Beogradu  i da postanem protetičar – saznali smo od Eme.

Maturante, njih 384, pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač, čestitao im završetak srednje škole i priključio im se u plesu.

-Ovo je ujedno jedan od najlepših perioda života i siguran sam da će naši mladi sugrađani naći način da se uhvate u koštac sa onim što ih očekuje. Većina njih nastaviće školovanje i želim im puno uspeha u sticanju daljeg obrazovanja. Moja poruka je da nikad ne zaborave odakle su i da se nadamo da će se vratiti kada steknu nova znanja i iskustva, što će nam pomoći da stvaramo još bolju budućnost – istakao je Nikola Lukač.

Maturantski ples se već 17 godina organizuje u našem gradu podsetio je Marko Markovljev, v.d. direktor Kulturnog centra.

– Ovaj ples postao je tradicija u Kikindi i završetak školovanja ne može da se zamisli bez njega. Mladi imaju neverovatnu energiju koja pleni i podstiče – dodao je Marko Markovljev.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Maturantski ples održan je u većini gradova Srbije i u zemljama koje nas okružuju. Srednjoškolci su paradu završili igrajući užičko kolo.

 

A.Đ.

 

 

pacijenti-bolnica-(1)

U rekonstrisanoj zgradi Opšte bolnice od jutros se primaju prvi pacijenti. U objektu, izgrađenom krajem 19. veka, završena je kompletna sanacija od temelja do krova, a montirana je i nova medicinska oprema, kreveti, nameštaj, računarska oprema.

U ovom delu Bolnice nalaze se četiri odeljenja Fizijatrija, Psihijatrija, Transfuzija i Patologija. U prvoj fazi rekonstrukcije, koja obuhvata ovaj i objekat gde se nalaze Pedijatrija, Dermatologija i Palijativna nega, uloženo je više 486 miliona dinara. Očekuje se da će druga zgrada biti završena sredinom leta, a da će početi sa radom tokom jeseni.

Radove finansira Ministarstvo za javna ulaganja, a neophodno opremu, u najvećoj meri, obezbedio je Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo.

bolnica-otvaranje-(17)

Rekonstruisana zgrada Opšte bolnice u kojoj se nalaze Fizijatrija, Transfuziologije, Psihijatrija i Patologija otvorena je u prisustvu zaposlenih, rukovodstva, a svečanom činu prisustvovali su i Sandra Božić, potpredsednica Pokrajinske vlade, dr Milan Popov, potpredsednik Pokrajinske vlade i  pokrajinski sekretar za zdravstvo i Nikola Lukač, gradonačelnik sa saradnicima.

Zgrada izgrađena u 19. veku, koja prestavlja početak istorijata kikindskog zdravstva, renovirana je od temelja do krova i predstavlja novi početak.

-Veoma smo srećni danas što smo završili veliki i značajan projekt zahvaljujući lokalnoj samoupravi, ministarstvima za javna ulaganja i zdravlja, Pokrajinskoj vladi i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo uspeli smo da završimo sve što je bilo neophodno kako bi se pacijenti lečili u znatno boljim uslovima. Sve je pripremljeno za prijem pacijenata i sutra počinjemo sa radom. Nije bilo lako i hvala na strpljenju pacijentima i zaposlenima. Rezultatom smo prezadovoljni jer smo pored rekonstruisanog objekta dobili i nove medicinske aparate i opremu – kazala je v.d. direktorica dr Vesna Tomin.

 

Sinergija zdrave politike, odgovornosti i socijalne svesti dovela je do ovakvog objekta, navela je Sandra Božić.

-Zadovoljstvo je da u okviru 4,4 milijarde evra, koliko je u prošloj godini uloženo u zdravstvo kroz različite projekte, rekonstruisan i deo Bolnice u Kikindi. Ova zgrada izgrađena je daleke 1891. godine i od tada do danas ovo je prva velika investicija. Čestitam Kikinđanima, ali i meštanima Severnobanatskog okruga koji gravitiraju ka ovoj zdravstvenoj ustanovi. Kako sam i sama zdravstveni radnik, zadovoljni i nasmejani zaposleni koje sam zatekla, govore kako će dočekivati pacijente, zadovoljniji uslovima rada u novom prostoru koji zadovoljava sve svetske standarde. Ovo je još jedan u nizu od 150 rekonstruisanih objekata zajedničkim zalaganjem Republike i Pokrajine. Pre četiri godine značaj medicinskih radnika uvideli su svi i ovo je još jedna od zahvalnosti njima, ali i odgovornost prema građanima kojima smo, u okviru zdravstvene i socijalne politike, obećano i ispunili, a to su bolji uslovi za lečenje i bolju socijalnu zaštitu. Građani Kikinde i okruga zaslužili su Bolnicu koja služi na ponos čitavoj Srbiji – istakla je Sandra Božić.

Otvaranje rekonstruisanog dela Bolnice za naš grad je od izuzetnog značaja, dodao je gradonačelnik Nikola Lukač i zahvalio se republičkim i pokrajinskim organima na razumevanju da se reši višedecenijski problem.

-Zgrada je bila neuslovna i u veoma lošem stanju. U prvoj fazi, koja obuhvata ovaj i objekat gde se nalazi Pedijatrija, Dermatologija i Palijativna nega, uloženo je više 486 miliona dinara. Uveren sam da će Kikinđanima, ali i svima koji dolaze u Bolnicu, ovo puno značiti. Osluškujući potrebe građana, zajedničkim radom, započeli smo kapitalni projekat, a zaposleni su nam rekli da su više nego zadovoljni i novim uslovima rada, ali i modernom opremom koju su dobili. Samim tim zdravstvena nega biće kvalitetnija – precizirao je Lukač.

Rok za završetak rekonstrukcije Pedijatrije, Dermatologije i Palijativne nege je 22. jul. Pošto se završe tehnički prijem i dobije upotrebna dozvola, useliće se i ovaj deo Bolnice, što bi moglo biti na jesen napomenuo je pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica .

-Druga faza obuhvata rekonstrukciju takozvane „Nove“ bolnice i poliklinike koji se prostiru na 14.000 kvadrata. Neophodno je da se uradi aneks, odnosno dogradnja novog objekta od oko 6.000 metara kvadratnih. U ovoj fazi su i Infektivno odeljenje i upravna zgrada. Za ovu fazu izrađena je projektno-tehnička dokumentacija, urađeni su urbanistički projekat. master plan i idejno rešenje i na Ministarstvu za javna ulaganja i Vladi Republike Srbije je kada će ona početi – rekao je Vukmirica koji smatra da je realno da se sa ovim poslom počne 2025 godine.

A.Đ.

NOVI MEDICINSKI APARATI

U rekonstruisanom objektu stigla su 23 nova medicinska aparata, 17 bolesničkih setova, lekarske i sestrinske sobe, ali i čekaonice opremljene su novim nameštajem za šta je u najvećoj meri zaslužna Pokrajinska vlada. U funkciji je i nova računarska oprema. Na fizijatriji je stigla oprema za tekar terapiju i laser visoke snage, koje su i novine, kao i za postojeću šokvejv terapiju, novi kreveti, trake za vežbanje. Transfuziologija je dobila mogućnost da postane banka krvi, stigle su centrifuge, namenski frižider za krv i reagense, Patologija sada ima dugo očekivani digestor koji čuva zdravlje zaposlenih, komoru, deo u kojem se odlaže hemijski otpad i drugu neophodnu opremu. Sada zgrada ima centralnu klimatizaciju i ventilaciju, kao i stolariju koja zadovoljava sve kriterijume energetske efikasnosti.

MODERNA BOLNICA

Izgradnja aneksa potrebna je kako bi se ispunili standardi koje treba da ima moderna Bolnica. Rekonstrukcijom će biti smanjen broj kreveta kako bi svaka soba imala toalet i mokri čvor. Kako bi se nadomestili nedostajući kreveti izgradiće se još jedan deo Bolnice. Predviđa se da će u obe faze radova i izgradnju aneksa Ministarstvo za javna ulaganja uložiti oko tri milijarde dinara. Lokalna samouprava uložila je 16 miliona dinara za izradu projektnu tehničke dokumentacije za drugu fazu.

Kikinda2027-foto-Promo-(8)

Zahvaljujući bogatom kulturnom nasleđu, od praistorije do savremenog umetničkog izraza, severnobanatski biser Kikinda, kandidaturom za Nacionalnu prestonicu kulture za 2027. godinu, pretenduje ne samo da pokrene dugoročni i sveobuhvatan razvoj grada, već i da doprinese ukupnom razvoju imidža Srbije.

Titula bi tako bila jedinstvena prilika da se predstave umetnici koji su u Kikindi odrastali, živeli ili boravili poput Đure Jakšića, Dušana Vasiljeva, Vase Stajića, Miroslav Mike Antića, Jovana Ćirilova, Jovana Popovića i mnogih drugih koji su ostavili neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. S druge strane, 12 nepokretnih kulturnih dobara na teritoriji Kikinde, mnogobrojni predstavnici vaninstitucionalne scene, kao i šest ustanova kulture, od kojih je Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti, „Tera“ poznat u svetskim okvirima, potvrđuju potencijal kandidature.

Titula Nacionalne prestonice kulture za Kikindu nije samo prilika da se istakne kulturno blago ovog grada, već i da se podstakne dalji razvoj i unapređenje kulturnih potencijala, što će uticati i na njegovu atraktivnost za život, posete i investicije i to u važnoj godini za celu zemlju, zbog čega nam je utoliko važnije da se uskladimo i sa samim EXPO-m , navodi gradonačelnik grada Kikinde, Nikola Lukač.

-U pitanju je srednjeročni plan jer nam je cilj da kroz ovu kandidaturu, čak i konkurisanje za titulu Unesko – kreativni grad u budućnosti, dugoročno učinimo naš grad vidljivijim i atraktivnijim onima koji tek treba da ulažu i posete Kikindu. Štaviše, negovanjem i razvojem naše bogate kulturne baštine i postojeće scene otvaramo vrata mladim talentima da stvaraju budućnost zbog koje će ostajati ili vraćati se da žive na sever Banata – izjavio je Lukač.

 

Strateški pristup i uključivanje građana i scene, javnog i nevladinog sektora, biće osnova načela kandidature, pa će desetogodišnja strategija razvoja kulture biti prvi zadatak budućeg nezavisnog stručnog tima koji će raditi na njegovoj izradi. Daljim akcionim dvogodišnjim planovima predviđa se oblikovanje i dokumenta za kandidaturu za Nacionalnu prestonicu kulture.

-Iako se možemo kandidovati i godinu dana ranije, Kikinda ovakvim pristupom ukazuje na ozbiljnost i posvećenost ovom projektu, jer želi sistemski da radi na razvoju kulture, a zahvaljujući tome, legatski i na ukupnom razvoju imidža grada kao grada kulture – napomenula je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

 

Već od danas svi građani Kikinde i njeni posetioci moći će da prate razvoj projekta na
društvenim mrežama: https://www.instagram.com/kikinda2027 i https://www.facebook.com/kikinda2027. Nacionalna prestonica kulture je projekat koji je pokrenulo Ministarstvo kulture, zahvaljujući Novom Sadu koji je nosio titulu Evropske prestonice kulture 2022. godine i dao primer za razvoj kulturnih i umetničkih kapaciteta u drugim gradovima Srbije.

euromelanom-2024-(1)

Opšta bolnica priključila se preventivnoj kampanji Euromelanoma dan, koja je deo je evropske kampanje za rano otkrivanje malignih tumora kože. Dermoskopski pregledi obavljali su se u dve ambulante, gde su sugrađani mogli da se konsultuju sa dr Milicom Agić i dr Sinišom Jolićem, dermatovenerolog.

-Sugrađani su se u velikom broju odazvali pregledu mladeža i kože. Naša Bolnica se od samog početka uključila se u ovu kampanju čiji je cilj da stanovništvo bar jednom godišnje preventivno pregleda kožu kako bi se na vreme otkrili eventualni melanomi i drugi oblici raka kože – istakao je dr Siniša Jolić.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ u porastu je broj novootkrivenih melanoma. Godišnje se u Srbiji otkrije oko 600 pacijenata, od kojih polovina premine od ove bolesti.

-U Kikindi se godišnje otkrije više od deset pacijenata sa dijagnozom melanoma i otkrivamo ih svake godine sve više. Pregled mladeža veoma važan jer ih imamo svi, ali 30 odsto može da se promeni i da jednog dana postanu melanomi. Pacijentima je dostupna savremena terapija lečenja i stoga je vrlo bitno otkriti ih u ranoj fazi Pratimo i nemelanomske tumore koji su češći, ali nisu toliko maligni – dodao je naš sagovornik.

Sunce više nije ono što je bilo, kažu dermatolozi i sada je mnogo veći efekat štetnog delovanja što dovodi do toga da je sve veći broj mladih ljudi koji su oboleli. U slučaju bilo kakve sumnjive promene na koži, asimetrije ili varijacije u boji, potrebno je javiti se dermatologu. Pacijentima je deljena i brošura sa uputstvima o samopregledu čitavog tela koji treba obavljati jednom mesečno.

Kampanja Euromelanom je zvanična medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, a organizuj se se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Moto ovogodišnje kampanje je „Borba sa rakom kože počinjen u tvojoj glavi”.

A.Đ.