Aleksandra Djuran

DARKO-CVIJAN-NE-ZOVI

U skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača i u cilju što efikasnije zaštite osetljivih grupa počeo je sa radom registar „Ne zovi“.  Potrošači koji ne žele da primaju pozive trgovaca putem telefona i sms odnosno mms poruka koje se odnose na prodaju proizvoda ili usluga, mogu da se upišu u pomenuti registar, a svi operatori mobilne i fiksne telefonije obavezni su da to omoguće svojim korisnicima.

-U poslednje vreme javlja nam se veliki broj starijih osoba koje su žrtve trgovaca koji imaju sve njihove podatke. Stoga je oformljen registar „Ne zovi“ kako bi zaštitio starije potrošače. Pošto se broj telefona pojedinca registruje kod operatera mobilne telefonije, on se registruje i u  Regulatornom telu za elektronske komunikacije i poštanske usluge RATEL. Trgovac pre nego što pozove potrošača mora da proveri da li njegov broj registrovan i ukoliko ga i tada nazove rizikuje kaznu od 50.000 dinara – istakao je predsednik UPOK-a u Kikindi Darko Cvijan.

 

Iako je telefonska trgovina legalna, potrošači prijavljuju veliki broj zloupotreba.

-Penzioneri su najosetljivija, ali i najsigurnija kategorija platiša jer se u 90 odsto slučajeva sve prodaje preko administrativne zabrane odnosno obustave na penziju. Pravilo je da se telefonskim putem prodaju izuzetno skupi proizvodi od više desetina hiljada dinara ili nekoliko hiljada evra, a stvari koje su kupuju nemaju tu tržišnu vrednost. Trgovci su razvili sofisticirane načine prodaje i neretko dovode potrošače u neprijatne situacije, a kako se sve odvija telefonom teško je dokazivo da je potrošač doveden u zabludu – kaže naš sagovornik.

Na sajtovima Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine i RATEL-a postoje obrasci koji su jednostavni za popunjavanje, ali potrošač mora lično da je ga popuni.

-Tokom proleća nam se javio veći broj potrošača upravo zbog ovakvog vida kupovine i u mnogim slučajevima smo posredovali. Najvažnije je da potrošač, ukoliko odustane od kupovine, to uradi na vreme u roku od 14 dana. U tom periodu može da se vrati proizvode bez navođenja bilo kakvi razloga zašto odustaje od kupovine. Kada nam se sugrađani jave u tom intervalu mi mu omogućimo da raskine ugovor i povrati sredstva. Ako zakonski rok prođe, ne može ništa da se učini. Imali smo i situacija gde su sklapani ugovori sa dementnim osobama i to nedeljom, tako da se neretko targetiraju potrošači koji su onemogućenog rasuđivanja zbog bolesti – precizira Cvijan.

Najčešće se prodaju mobilni telefoni, razna medicinska pomagala poput masažera, jastuka, prekrivača sa magnetima ili suplementi.

A.Đ.

 

 

saobracajci

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodilo se šest saobraćajnih nezgoda. U četiri saobraćajne nezgode jedna osoba zadobila je teške, a čak 11 lakše telesne povrede, a u preostale dve pričinjena je materijalna šteta. U svim nezgodama  nastala je materijalna šteta u iznosu od 273.000 dinara. Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom.

Protiv 21 učesnika u saobraćaju podneti su zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka i izdato je 105 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 20 vozača, od kojih je šest osoba  zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Otkriveno je 25 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 37 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.

ambrozija-1

Gradskom Uredbom predviđeno je mehaničko uništavanje korovske biljke ambrozije, koja je veoma alergena. Uništavanje ove korovske biljke radi se godinama u kontinuitetu saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Ambrozija je najrasprostranjenija alergena korovska biljka. Oko 10 odsto stanovništva koje je alergično ili osetljivo na korove trava i drugih biljka alergično je na polen ambrozije stoga se već nekoliko godina mapiraju lokacije na kojima je rasprostranjena ova biljka. Veoma je važno suzbiti i sprečiti da dođe do cvetanja ambrozije – istakla je Miroslava Narančić.

Ove godine košenje ambrozije počeće polovinom jula, a u toku je obilazak lokacija.

-Košenje ambrozije uradićemo u ulici Vinogradi, Železničkom Novom Redu, ulici Šumica, Put za pristanište, Put za Kinđu. Zastupljene će biti i površine oko kružnog toka na ulasku u grad, Distrička, prema atletskom stadionu i groblju, kraj ulice Mihajla Pupina. Ove lokacije su do sada mapirane, a ukupno će biti tretirano oko  20 hektara površina – dodaje Miroslava Narančić.

Ambrozija cveta od polovine jula do kraja septembra. Proces emitovanja u vazduhu može da se prati putem zvanične stranice grada u delu za zaštitu životne sredine. Polen trave aktuelan je čitavog leta, a korovski alergeni i ambrozija krajem jula. Pik se očekuje u avgustu sa cvetanjem ambrozije, pa sve do polovine septembra.

-Svi su dužni da uklanjaju ambroziju. Svi vlasnici, korisnici, pravna lica, preduzetnici, poljoprivrednici, staraoci i upravljači javnih puteva i vodotokova, kao i fizička lica u obavezi su da uništavaju ovu korovsku biljku uz primenu agrotehničkih mera, mehaničkim ili hemijskim putem – precizirala je naša sagovornica.

Sugrađani treba da uređuju lokacije ispred svojih objekata i da se jednako brinu o površinama u gradskom građevinskom rejonu i u ataru odnosno da se ova korovska biljka uništi i na njivama pod usevima.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

saobracajna-policija-mup-4

Protekle nedelje u Kikindi je četrdesetčetvorogodišnji biciklista isključen iz saobraćaja zbog nasilničke vožnje jer mu je u rutinskoj kontroli policije izmereno 3,51 promila alkohola u krvi. Pomenutom biciklisti određeno je zadržavanje.

Posle trežnjenja, protiv njega je podneta prekršajna prijava zbog nasilničke vožnje, za šta je predviđena novčana kazna do čak 140.000 dinara, ali i zatvorska sankcija.

Pod stroge kazne Zakona o bezbednosti u saobraćaju podležu svi učesnici u saobraćaju jer se moraju pridržavati pravila. Prema Zakonu o bezbednosti saobraćaja na putevima, jedan od najstrožih prekršaja je upravo nasilnička vožnja pod kojom se smatra i upravljanje vozilom u stanju potpune alkoholisanosti, odnosno sa više od dva promila alkohola u organizmu. Prema Zakonu i bicikl je vozilo, te je svaki biciklista  dužan da se pridržava pravila u saobraćaju i ne sme da vozi u alkoholisanom stanju i pravi nasilničke vožnje. Vozač bicikla ima apsolutno iste obaveze kao i vozač motornog vozila, u pogledu dozvoljene količine alkohola, odnosno ne sme da ima više od 0,2 promila alkohola u organizmu.

 

 

Slava Kozma i Damjan 4

Hram Svetih Kozme i Damjana sutra, 14. jula, obeležava svoju slavu Svete Vrače. Tim povodom večereas (subota) u 16.30 sati biće služeno praznično bdenije, a nakon toga u 18 časova i Sveta tajna Jeleosvećenja.

Na sam dan Svetih Vračeva u 9 sati mitropolit banatski Nikanor služiće Svetu arhijerejska Liturgiju. U nastavku će biti osvećeni kolač i koljivo. Ove godine kum slave je porodica Vukolić, a iz hrama pozivaju sugrađane da budu deo obeležavanja slave.

letnja-um-skola-izlozba-(1)

Letnja umetnička škola, u okviru koje je u našem gradu boravilo i stvaralo 40 studenata završena je izložbom radova nastalih u muzičkim, likovnim, dramskim i radionicama keramike koje su vodili dr Marko Stojanović, dr Nemanja Nikolić, dr Tara Manić i dr Ljubica Knežević. Osim iz naše zemlje, deo škole bili su i studenti iz Kine, Amerike, Italije, Poljske, Belgije i Slovenije. Među njima je bila i Aleksandra Milojković iz Užica, studentkinja Akademije likovne umetnosti u Trebinju.

-Prvi put sam u Letnjoj školi, ali i u Kikindi. Bila sam deo radionice vajarstva i za kratko vreme sam puno naučila. Inspiraciju sam našla u okruženju i upoznala značajan broj mladih koji će biti budući umetnici – istakla je Aleksandra Milojković.

Letnja umetnička škola imala je za temu očuvanje prirode i održivost ekosistema, a zeleno okruženje grada Kikinde i Banata predstavljalo je dragocen izvor inspiracije studentima iz zemlje i inostranstva.

-Tokom sedmodnevne umetničke škole pokušali smo da napravimo integraciju različitih umetnosti i da studente obučimo novim znanjima. Naši učesnici su u Kikindi doživeli puno lepih stvari i stekli su nova iskustva. Naš doprinos je taj što vašem gradu ostavljamo artefakte koji su nastali, a ono što studentima ostaje jeste to što su videli na koji način umetnosti mogu da se spajaju, što im je otvorilo nove vidike. Eksplicitno su mi to spomenuli studenti iz Nemačke – rekao je Vladimir Tatrevć, prorektor za međunarodnu saradnju i umetnički direktor Letnje umetničke škole.

Završnoj svečanosti prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač.

-Drago mi je što smo imali priliku da ugostimo studente koji su imali puno toga da vide u našem gradu. Siguran sam da je za njih bilo otkrovenje kakav smo grad koji ih je inspirisao za neka buduća dela. Pokazali smo i sve turističke potencijale i pokazali smo im destinacije po kojima smo jedinstveni. Potrudićemo se da produbimo saradnju sa beogradskim Univerzitetom umetnosti  – naveo je Lukač.

Marko Markovljev v.d. direktor KCK dodao je da je ovo 22.  Letnja umetnička škola.

-Verujem da je ovo samo početak saradnje sa Univerzitetom umetnosti u Beogradu i kroz druge projekte. Već sada mogu da najavim predstavljanje izložbe radova nastalih u Kikindi decembra u okviru Dana Univerziteta – rekao je Markovljev.

U galeriji Kulturnog centra Kikinda otvorena je izložba „Image + Film = Ecology”, dok je na platou ispred Kulturnog centra postavka interdisciplinarnih radova koji spajaju muziku i skulpturu pod nazivom „Echoes of Earth: A Sculptural Installation for 17 Speakers”. Na platou iza spomenika Jovanu Popoviću izvedena je predstava „Zeleno, volim te zeleno“.

Letnja umetnička škola je realizovana u saradnji Univerziteta umetnosti u Beogradu sa Kulturnim centrom Kikinda, i uz podršku Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ i grada Kikinde.

A.Đ.

 

 

pregledi-pritisak

U zdravstvenoj ambulanti u Svetosavskoj ulici 53 u nedelju od 8 do 17 sati organizuju se preventivni pregledi.

Lekari opšte medicine sugrađanima će meriti pritisak i puls. Svi koji dođu moći će da analiziraju kompletnu krvnu sliku, ŠUK, ali i da na ultrazvuku provere štitnu žlezdu.

-Ukoliko ima patoloških nalaza na ultrazvuku pacijenti će biti poslati na internistički pregled u Opštoj bolnici – saznajemo od direktorice Doma zdravlja dr Biljane Marković.

Pregledi su besplatni i mogu se obaviti bez uputa.

Komarci 1

Tretmani protiv komaraca sa zemlje i iz vazduha na području Grada Kikinde  biće izvedeni od 15. do 30. jula, u prvom terminu sa povoljnim meteo uslovima, saopštila je novosadska „Ciklonizacija“.

Kako se navodi, tretmani će se izvoditi preparatima na bazi lambda-cihalotrina i deltametrina.

Upozoravaju se pčelari da je preparat toksičan za pčele, te da košnice zatvore ili uklone najmanje pet kilometara od navedenih mesta tretiranja. Dejstvo preparata traje jedan dan.

topola-crkva-slava-(2)

Crkvenu slavu Petrovdan prvi put su u crkvi u izgradnji obeležili meštani Banatske Topole. U crkvi Svetog Petra i Pavla svetu Liturgiju služio je sveštenik Aleksandar Lekić, a pored Topolčana događaju su prisustvovali i vernici iz Kikinde i Bašaida.

-Veliki je uspeh što smo, uz Božiju pomoć, uradili dosta toga na pravoslavnom hramu. Imali smo podršku blagovernog naroda, ali i naše eparhije. Ostalo je da se uradi plafon i da se pod poploča u unutrašnjosti zdanja, a napolju je ostalo da se urade potporni zidovi na tornju i tada su najveći radovi gotovi. Na crkvi uvek ima posla i tako će biti uvek. Na freskopisanje će se sačekati neko vreme jer je neophodno da se zidovi dobro osuše istakao je sveštenik Aleksandar Lekić.

Kum slave bio je Nikola Kanas, doktor nauka koji predaje na Institutu „Biosens“ pri univerzitetu u Novom Sadu. Veliki je ktitor crkve u izgradnji.

-Smatram da je naša dužnost da vratimo dobrim našim rodnim mestima. Moj otac je rođen u Banatskoj Topoli, nedaleko od sadašnje crkve. Leta sam provodio u ovde i veoma volim Banatsku Topolu. Pre deset godina otac i ja smo sa meštanima razgovarali o tome kako bi bilo lepo da se izgradi Srpska pravoslavna crkva u selu. Ideju su podržali meštani, ali i crkva i korak po korak ona je i realizovana – saznajemo od Nikole Kanasa.

Nikola Kanas živeo je nekoliko godina u Norveškoj, u Torthajmu, gde je završio doktorske studije na norveškom univerziteti za nauku i tehnologiju.

-Juče sam stigao iz Amerike gde je realizovan naučno-istraživački projekat koji zajedno rade novosadski i univerzitet Dreksler u Filadelfiji. Istraživanje je trajalo tri meseca i stigao sam baš na slavu. Moja želja je bila da budem kum jer je i crkva veoma važna za život u selu. Nastavlja se dalje sa radovima i najvažnije je da je crkva funkcionalna – naveo je Kanas.

Temelji crkve u ulici Vuka Karadžića 12 izliveni su u septembru prošle godine.

-Niko od nas nije očekivao da će se crkva ovako brzo izgraditi. Meštani su prezadovoljni i moram da istaknem da je crkva za vreme bogosluženja puna. Ostvarili smo još jednu značajnu investiciju za selo koju su sami meštani istakli kao važnu – precizirao je Nedeljko Cimeša, predsednik saveta Mesne zajednice.

Krst i crkvena zvona na hramu  su osveštana i za kratko vreme on je stavljen pod krov. Sveštenik Lekić napominje da je za svako mesto važna pravoslavna svetinja jer okuplja narod. Izgradnja prve pravoslavne crkve u Banatskoj Topoli započeta je na inicijativu meštana, ali i predstavnika crkve. Svake subote u objektu koji se gradi, služi  se Svetu Liturgiju.

Hram se gradi u stilu jednobrodne građevine sa tornjem preslice. Mediteranski je tip crkve i jedinstvena je u Banatu.

A.Đ.

petrovdan

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Dan svetih apostola Petra i Pavla, praznik u narodu poznat pod nazivom Petrovdan.
Kod Srba postoji običaj da se uoči ovog velikog praznika pale lile, koje se prave od mlade kore divlje trešnje ili breze. Obično se to radi na mestima gde se narod okuplja, na trgovima, raskršćima i u tome učestvuju deca i omladina.

Na Petrovdan se ništa ne radi u polju, naročito se ne uprežu konji u kola. Opšti je običaj kod Srba u Vojvodini da se do Petrovdana nisu smele seći jabuke nožem, niti se smelo jabukama loptati, ili pak udarati jednu o drugu jabuku, jer se verovalo, da će ako se to čini, padati krupan grad i uništiti useve.

U nekim selima južnog Banata na Petrovdan ujutru raznose jabuke prvim susedima za dušu umrlih, a ponegde se jabuke odnose u crkvu na osvećenje. Opšti je običaj da se za Petrovdan mese kolači sa jabukama koji se zovu “petrovača”.