Aleksandra Djuran

radnici-sri-lanka-3

Firma za proizvodnji drvne ambalaže „Pop Lukić“ iz Banatskog Velikog Sela osnovana e 2001. godine. Od porodičnog posla došli su do preduzeća koje izvozi svoje proizvode u zemlje Evropske unije, a sa povećanjem proizvodnje suočili su se sa problemom nedostatka radnika. Vlasnici su braća Svetislav i Đorđe Lukić i kako bi došli do neophodne radne snage unajmili su radnice i radnike iz Šri Lanke.

-Proizvod se dobro prodaje i ulaganje u kvalitetnu proizvodnju dalo je rezultate. Kako bi ispoštovali kupce, ali i naše zaposlene, morali smo da angažujemo radnike iz inostranstva. Dugo smo tražili radnike u našem okruženju, ali ih nismo našli. Čuli smo za agencije koje uvoze radnike. Najpre smo imali Indijce, njih sedmoricu za koje mislim da su najpre bili zaposleni u fabrici „Toza Marković“. Bili su tu nekoliko meseci i otišli su. Iskreno, smatram da smo im mi bili samo usputna stanica do zemalja Evropske unije koje su im bile krajnji cilj. Pre pola godine dobili smo preporuku od firmi koje se bave sličnom proizvodnjom da angažujemo radnike iz Šri Lanke. Tražili smo da to budu žene s obzirom na to da posao nije težak – pojašnjava Svetislav Lukić.

Među onima koji su trbuhom za kruhom prevalile hiljade kilometara da bi stigle do Banataskog Velikog Sela je i četrdesetdvogodišnja Dineta Sanameri. U Kikindi je našla i ljubav, živi sa Milanom, takođe radnikom firme „Pop Lukić“.

-Došla sam prošle godine u aprilu. Posao nije težak, a ljudi su ljubazni. Zavolela sam Srbiju iako je potpuno drugačija od Šri Lanke. Najteže se privikavam na zimu. Hrana je odlična, iako je potpuno drugačija od naše i mnogo sam zavolela burek. Jezik još uvek nisam savladala, ali se trudim. Želja mi je da imam dobar život i ovde sam sigurna da ću ga pronaći. Kuće u Šri Lanci su veće, ali vaše, u Srbiji, su lepše i bogatije. Pre dolaska u Banatsko Veliko Selo radila sam u Hong Kongu osam godina i jedino čemu stremim je da ostanem ovde – saznali smo od Dinete.

Ima stara 26 godina je došla u aprilu i privikava se na nov način života, kulturu i sve ostalo.

-Sviđa mi se Srbija i volela bih da ostanem ovde. Srbi su ljubazni i nasmejani, ali ono na čega još uvek ne mogu da se naviknem je činjenica da su glasni. Sviđa mi se hrana, naročito testa. Otac mi je preminuo i u Šri Lanki imam samo majku s obzirom na to da sam jedinica. Cilj mi je da zaradim dovoljno novca i da i majku dovedem u Srbiju. Imam momka koji je takođe u Srbiji, zaposlen je u Borči i viđamo se kad god možemo – kazala nam je Ima.

Na pitanje da li je isplativo, Svetislav Lukić kaže:

-Nije jeftino. Svi strani radnici imaju osiguranje, fiksnu platu, obezbeđen stan i novac za hranu. Svaki sat prekovremenog rada se dodatno plaća. Zahvaljujući njima završili smo dobro sezonu i ispoštovali sve kupce. Nisu radnici kao što su naši državljani, ali su korektni i trude se. Kada ih pitamo kako im je kod nas, tvrde da im je dobro. Lepo su se snašli i deo njih je već dugo van rodne zemlje. Jedna od radnica bila je dugo u Pekingu, a jedan od radnika deset godina proveo je radeći u Dubaiju – dodao je Lukić.

Firma „Pop Lukić“ najviše proizvodi drveni patos za gajbe koje izvozi u Francusku, Italiju i Grčku. Proizvode i gajbe za voće za domaće tržište, kao i palete.

A.Đ.

jelka-bvs-(4)

U Banatskom Velikom Selu okićena je jelka, a novogodišnja rasveta krasi centar sela. U stvaranju novogodišnje atmosfere priključili su se svi, a inicijativa je potekla od meštanke Đurđine Vojvodić koja je i prošle godine organizovala ukrašavanje sela.

Novogodišnjoj magiji najviše su se obradovali najmlađi koji su takođe dali svoj doprinos.

Da bi sve bilo bajkovito, kako i treba da bude za Novu godinu, svečanom paljenju novogodišnje rasvete prisustvovao je i Deda Mraz koji je stigao na kočijama i na radost mališana delio je slatkiše, dok su stariiji posluženi kuvanim vinom.

A.Đ.

 

ministarke-(2)

Igralište ispred Sportskog centra „Jezero“ svečano je otvoreno. Mališanima su dostupne razne sprave u skladu sa uzrastom, a novi prostor doprineće da deca na kvalitetan način provode slobodno vreme. Crvenu vrpcu presekli su ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski, ministarka privrede Adrijana Mesarović i gradonačelnik Mladen Bogdan. Ministarstvo za brigu o porodici i demografiju izdvojilo je oko pet miliona dinara za novo igralište.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Kikinda ispunjava uslove za otvaranje Kancelarije za porodicu, koja je zamišljena kao otvorena vrata za sve porodice, i na nama je da ona svim građanima bude dostupna u što kraćem roku. Njena namena je da bude spona između lokalne samouprave i Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, da usmeri porodice na subvencije koje se dodeljuju i da sakuplja sve značajne podatke koji se odnose na porodice u Kikindi i na njihove potrebe. U vašem gradu nije dovoljno promovisana mera subvencije za kupovinu prve nekretnine za bračne parove sa decom jer nam nijedan zahtev nije stigao iz Kikinde. Kako je u gradu stopa fertiliteta viša u odnosu na prosek u državi, sigurna sam da će uz bolje informisanje javnosti porodice sa decom podneti zahteve za ovu meru – istakla je ministarka Đurđević Stamenkovski.

Ministarke su, sa saradnicima i predstavnicima grad, posetile i radionicu kikindske preduzetnice Mirne Rackov, jedine žene opančarke u Srbiji. Na konkursu pomenutog Ministarstva za stare zanate vlasnica firme „Maca papučarica“ ove godine dobila je sredstva za kupovinu mašine kojom će unaprediti posao.

-Veliko interesovanje za naš konkurs stiglo je iz Kikinde i deset preduzetnika koji se bave starim zanatima dobilo je sredstva za kupovinu mašina i repromaterijala. I ostali privrednici iz severnog Banata vrlo su agilni kada je reč o konkursima Ministarstva privrede koji su prilagođeni potrebama samih preduzetnika. Ove godine opredeljeno je značajno više bespovratnih sredstava u odnosu na ranije godine. Isto tako podržali smo sa 500.000 dinara kroz program žene na selu . Današnju posetu iskoristili smo kako bi od samih zanatlija čuli sa kojim se problemima susreću i šta možemo da uradimo kako bismo im pomogli – precizirala je ministarka Mesarović.

Mirna Rackov upoznala je gošće sa proizvodnjom i dodala koliko je važna pomoć države u opstanku starih zanatlija.

-Sredstva koja sam dobila značajno će ubrzati proizvodni proces. Opanke koje izrađujem šiju se ručno i svaka mašina koja može da pomogne da se lakše i bolje radi puno mi znači. Sama ne bih mogla da je kupim, tako da mogu samo da pohvalim konkurs Ministarstva privrede – napomenula je Mirna Rackov.

Gradonačelnik Mladen Bogdan predstavio je ministarkama mere lokalne samouprave koje se sprovode, a vezane su za pronatalitetnu politiku, ali i one koje se odnose na preduzetničke radnje i privredna društva.

-Posetu dve ministarke u jednom dani nismo imali ranije i ovo je jedan od načina da pokažemo sugrađanima da svi zajedno radimo na istom cilju, a to je bolji život za sve. Dečije igralište koje smo otvorili je prava oaza i siguran sam da će ga naši mališani koristi svakodnevno. Kancelarija za porodicu koja je u planu puno će nam značiti, naročito što imamo čime da se pohvalimo pošto je Kikinda prepoznata kao sredina koja ima veliki broj mera u domenu populacione politike i dečije zaštite. Privredna kretanja u našem gradu ocenjena su kao dobra, a razgovarali smo i o potencijalnim investitorima s obzirom na to da imamo završenu novu industrijsku zonu – naveo je Bogdan.

Otvaranju novog igrališta prisustvovala su deca i roditelji iz ovog dela grada, predstavnici udruženja „Deca sa ahondroplazijom“, kao i pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak. Ministarke Đurđević Stamenkovski i Mesarović sa saradnicama, državnim sekretarkama Sanja Lakić i Andreom Horvat Kiralj i savetnicom ministarke privrede Anom Marinković, u Gradskoj kući na radnom sastanku razgovarale su sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, zamenikom gradonačelnika Dejanom Pudarom, pomoćnicom gradonačelnika Dijanom Jakšić Kiurski i članovim Gradskom veća Željkom Radu i Melitom Gombar.

A.Đ.

Rusko Selo radovi

U narednoj  godini biće novca za nastavak programa Ministarstva za brigu o selu kojim se mladima besplatno dodeljuju kuće na selu. Od januara svi imaju prava da konkurišu. Koliko god da je interesovanje mladih ljudi za ovakve programe biće novca, izjavio je ministar za brigu o selu Milan Krkobabić .

-Program Ministarstva za brigu o selu već daje vidljive rezultate u Ruskom Selu i Kikindi gde 50 mladih stanovnika, dobilo kuće na konkursu i oni polako menjaju demografsku sliku. Na ovaj način postiže se opulaciona mera podmlađivanja sela radno aktivnim stanovništvom jer je prosek starosti u selima oko 60 godina –  napomenuo je Krkobabić i dodao da se

Do sada je Nacionalni program za preporod sela Srbije obuhvatio gotovo 16.000 žena, muškaraca i dece, a izdvojeno je sredstava za 3.520 kuća. Pun demografski efekat biće vidljiv kroz 15 godina.

 

Dusan-Vasiljev-(1)

Grad Kikinda raspisao konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2024. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.
Izdavači i autori mogu poslati knjige početiri primerka po pojedinačnom naslovu, tri za žiri i jedan za biblioteku na sledeću adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23.300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 14. februara 2025. godine. Žiri će ocenjivati pristigle radove u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije. Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku. Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta 2025. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

 

bogdan-busteri-(4)

Predškolci kikindskih vrtića dobili su buster i bojanku „Pažljivko“ u okviru akcije lokalne samouprave čiji je cilj bolja bezbednost dece u saobraćaju. Mališani u vrtićima „Poletarac“ u Kikindi i „Lastavica u Banatskom Velikom Selu, gradonačelnika Mladena Bogdana, člana Gradskog veća Miroslava Dučića i predstavnici Savet za bezbednost u saobraćaju i Odeljenja saobraćajne policije u Kikindi, goste su dočekali pesmom.

U ime dece, ali i roditelja na poklonima je zahvalila direktorica PU „Dragoljub Udicki“ Kristina Drljić.

-Vaspitači u našim vrtićima svakodnevno decu uče o pravilima ponašanja u saobraćaju. Naš zajednički zadatak je, ne samo vaspitanje, obrazovanje, zdravlje i sreća, nego i bezbednost naših mališana u vrtićima, ali i automobilima kojim ih roditelji dovoze do vrtića – navela je Kristina Drljić.

Sedišta se dodeljuju četvrtu godinu zaredom, a za ovu namenu obezbeđeno je milion dinara iz sredstava koji se lokalnoj samoupravi vraćaju od naplaćenih saobraćajnih kazni.

-Želja nam je da deca budu što bezbednija i ova akcija je pravi način da podignemo svest koliko je važno koristiti bustere prilikom prevoženja mališana u automobilima. Deca, stari i pešaci su najugroženiji učesnici u saobraćaju i na nama je da se potrudimo i da, u saradnji sa Agencijom za bezbednost saobraćaja, njihova bezbednost bude što bolja. Cilj je da do 2030. godine nemamo nijedno poginulo dete u saobraćaju u našoj zemlji – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Busteri su obezbeđeni za 443 predškolaca u 18 vrtića.

A.Đ.

 

ena-gogicc-(2)

Sugrađanka Ena Gogić (15) osvojila je titulu laureata i prvo mesto na Internacionalnom takmičenju „THALIA AWARD“. Ena je je pevala pesme „Kruna“ na maternjem jeziku, i „La la love“  u kategoriji svetski hit. Ovom prilikom Ena želi posebno da se zahvali svojoj profesorici pevanja Anđeli Ninković koja ju je pripremala za takmičenje.

 

Onlajn nadmetanje organizuje „THALIA ART DEVELOPMENT FULCRUM“ i od 2020. godine održava tri puta godišnje. Deo je prestižnog internacionalnog festivala „ANGEL VOICE“ čiji je domaćin Beogradu svakog aprila i septembra.

U finalu je bilo 250 učesnika u disciplinama: muzika ,pevanje i instrumentalno izvođenje, pozorište i slikarstvo. Takmičili su se mladi iz Crne Gore, Srbija, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Severne Makedonije, Rumunije, Bugarske, Moldavije, Estonije, Turske, Kipra, Ukrajine, Mađarske, Čilea, Italije, Tajlanda i Poljske.

 

coka-livnica-(3)

Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine Teodora Tubić izjavila je  da je stanje pacijenta povređenog u eksploziji u livnici u Čoki poboljšano i da je svestan.

-Možemo da budemo srećni kad je u pitanju pacijent iz Čoke. Stanje je poboljšano, on je sada svestan. Diše spontano, predstoji mu konstantno previjanje – kazala je Tubić.

Prema njenim rečima, previjanje se odvija u uslovima operacione sale, ali je pacijent stabilno. Reč je o 34-godišnjem I.M. iz Iđoša koji je nastradio pošto je došlo  do  naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje. Tragedija se dogodila u  „Autofleks Livnici“ u Čoki 28. novembra i tom prilikom povređene su četiri osobe. M.B. (51) iz Iđoša i A. B. (53) iz Ostojićeva nakon prve noći podlegli su  povredama u Kliničkom centru Vojvodine. D.G (47) iz Iđoša koji je takođe zadobio povrede nakon lečenja u Opštoj bolnici u Senti poslat je na kućno lečenje.

pregledi-pritisak

Članice Crvenog krsta iz Sajana, u subotu, 14. decembra, organizuju besplatno merenje krvnog pritiska i šećera u krvi. U zgradi Mesne zajednice pregledi će se obavljati od  8 do 9 časova.

-Volonterke Crvenog krsta iz Sajana periodično, tokom čitave godine, organizuju preventivne preglede za starije meštane, kako bi prekontrolisali krvni pritisak i šećer u krvi. Ovo je prava podrška zdravstvenom sistemu, a ujedno je i najvažnija pomoć starijima. Ovom prilikom, svi koji dođu na pregled, moći će da popričaju sa volonterima i dobiju savete. Ukoliko rezultati ne budu u granicama normale, naše volonterke daće preporuku da se jave izabranom lekaru – istakla je sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac.

error: Content is protected !!