јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

novak-despotovic-(4)

Mladi matematički genije ostvario je novi uspeh, ovoga puta na svetskom takmičenju u Australiji!

Na 66. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO), najprestižnijem međunarodnom takmičenju iz matematike za učenike do 19 godina u svetu, koja se održava od 10. do 20. jula u Australiji (Sunshine Coast, Queensland), Novak Despotović, učenik Matematičke gimnazije u Beogradu,  osvojio je srebrnu medalju.

Konkurencija je bila veoma jaka, jer je ove godine na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi učestvovalo više od 630 učenika iz nešto više od 110 zemalja sveta.

Odabir takmičara, koji su predstavljali Srbiju, kao i pripreme za takmičenje, organizovalo je Društvo matematičara Srbije, uz podršku Ministarstva prosvete.

Vođe ekipe bili su dr Miljan Knežević sa Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Teodor von Burg iz Matematičke gimnazije u Beogradu.

Pored Novaka, reprezentativci Srbije, svi učenici Matematičke gimnazije u Beogradu, osvojili su još jednu srebrnu medalju (Stefan Šebez), bronzane medalje uzeli su Petar Banović i  Vladimir Branković, a Vladimir Lukić i Nenad Marković zaslužili su pohvale.

 

 

novac-dinari-isplata

Minimalna cena rada u Srbiji biće povećana na 500 evra odnosno 58.630 dinara od 1. oktobra ove godine. To predstavlja rast od 9,4 odsto.

Minimalna zarada u ovom trenutku iznosi 53.592 dinara, odnosno 457 evra, nakon što je u januaru ove godine povećana za 13,7 odsto. Cilj je da do kraja 2027. godine, minimalna zarada bude 651 evro.

radovi-na-putu

Javno preduzeće „Putevi Srbije“ je saopštilo da će se u petak, 18. jula, do 16 časova, kao i u subotu, 19. jula, od 7 do 16 sati, izvoditi radovi na redovnom održavanju, odnosno mašinsko krpljenje rupa na državnom putu I B reda broj 13.

U pitanju je deonica Melenci – Zrenjanin, a radovi se obavljaju u centru Melenaca.

Radovi su obezbeđeni adekvatnom saobraćajnom signalizacijom i opremom.

DEJAN VUK STANKOVIC

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je danas da su ispitne aktivnosti na univerzitetu u Novom Sadu počele, a da je dobio informaciju da je plenum studenata u blokadi Fakulteta tehničkih nauka u tom gradu odlučio da ne opstruira polaganje ispita na fakultetu i ocenio da je to pokazatelj njihove zrelosti.

„Dobio sam danas informaciju koja me je obradovala, a to je da je plenum Fakulteta tehničkih nauka doneo odluku da nikoga ne opstruira kada je reč o ispitima. Izdali su jedno zdravo saopštenje.

Kada čitate ovo obaveštenje, vidite da su ti mladi ljudi – momci i devojke – pokazali visoku zrelost i da više ne žele da bilo kome ugrožavaju pravo na obrazovanje, a istovremeno zadržavaju svoj politički stav.

Mislim da je ova odluka uzorna, zato što bi svi drugi trebalo da slede njihov primer“, rekao je ministar gostujući na TV K1.

Stanković je naveo da je pravo na obrazovanje pravo čitave jedne generacije, a pravo na politički stav takođe pravo svakog pripadnika te generacije, ali je ukazao da ta dva prava ne treba da budu jedno naspram drugog.

On je pročitao i odluku plenuma studenata Fakulteta tehničkih nauka i istakao da je taj fakultet najrespektabilniji i najveći fakultet novosadskog univerziteta, prenosi Tanjug.

jp-kikinda-i-nemci

Postrojenje za preradu vode juče je posetila visoka delegacija nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), koja je od 13. jula u poseti Republici Srbiji, kako bi se sastala sa ključnim nacionalnim i lokalnim partnerima Nemačke razvojne saradnje i obavila posete odabranim projektima u zemlji.

Nemačku delegaciju predvodi nova menadžerka BMZ-a za Srbiju Micong Klimes. Delegaciju iz BMZ-a prate i predstavnici nemačke ambasade i Nemačke razvojne banke KfW. Obzirom da je ovo uvodna poseta Srbiji za delegaciju iz BMZ-a, predstavnici Nemačke razvojne banke želeli su da istaknu dobre rezultate postignute zajedno sa svojim partnerima. Postrojenje za preradu vode u Kikindi je jedan takav primer i odlična lokacija za posetu projektu vezanom za vodovodni sektor.

 

policija+9

Kako je saopštila Policijska uprava Kikinda, u petak, 18. jula i u subotu, 19. jula 2025. godine, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video- snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali, navedeno je u saopštenju.

Maja Gojkovic (1)

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković isped čije se kuće sinoć okupila grupa građana koja se predstavlja kao „Zborovi Novi Sad“ i studenata koji blokiraju fakultete, ocenila je takvo ponašanje kao veliku sramotu i naglasila da su ona, njena porodica i komšije bili taoci promašene politike i pokušaja obojene revolucije koja je doživela krah.

„Ovo što se dešava poslednja tri dana u Novom Sadu niko nije nikad doživeo“, rekla je Gojković.

Predsednica Pokrajinske vlade je podsetila da je Novi Sad bio miran grad u kojem se poštovala porodica. „Politika nikad nije bila takva da linčujete nekoga ko se ne slaže sa vašim stavovima“, naglasila je Gojković i dodala da joj se javio i javlja se veliki broj ljudi koji je podržava.

Kaže da su joj komšije govorile da večeras nije bilo puno okupljenih što govori da ima mnogo više onih koji vole svoju državu i žele da idu napred. Dodala je da se čulo njihovo maltretiranje usmereno na nju i i njenu porodicu pa i na čitav komšiluk. „Dozivaju, psuju, vređaju predsednika, viču – pumpaj, vređaju me, prozivaju. Komšije moje javljaju da ih nema puno i to je velika sramota, za nas koji smo ovde taoci promašene politike i pokušaja obojene revolucije, koja je doživela svoj krah“, kazala je Gojković.

Predsednica pokrajinskog parlamenta je navela da ima i unuku. „Krivo joj je, svašta doživljavam od blokadera, ali jedna priča sam ja, a druga da dete doživljava to“, kazala je za Informer Gojković.

Protesti u Novom Sadu u ulicama gde navodno žive Maja Gojković i rektor Dejan Madić

Grupa građana koji se predstavljaju kao „Zborovi Novi Sad“ i studenata koji blokiraju fakultete okupila se u četvrtak uveče ispred Rektorata u tom gradu, a zatim prošla ulicom Sonje Marinković i stigla do ulice Vojvode Mišića, a u pitanju su ulice u kojima navodno stanuju rektor Univerziteta u Novom Sadu Dejan Madić i predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.

Okupljeni su stvarali buku duvanjem u pištaljke i vuvuzele i zviždanjem i skandirali „Pumpaj“, „Ruke su vam krvave“, a prisutna je bila samo saobraćajna policija.

Organizatori su naveli da su došli ispred adrese u kojoj navodno živi Maja Gojković, jer je ona prošle godine otvorila Železničku stanicu u Novom Sadu, a adrese koje će posetiti su „odabrali“, kako su objavili na društvenim mrežama, simulacijom „točka (ne)sreće“, i naveli da je „svakog dana novo izvlačenje“, a večeras su pored ulice Sonje Marinković, „izvukli“ i ulicu Vojvode Mišića.

Na meti blokadera u utorak je prvo bila kuća predsednika Srpske napredne stranke Miloša Vučevića, a u sredu su se okupili ispred kuće u kojoj živi gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin.

Kao razlog okupljanja prethodno je navedeno obustavljenje sudskog postupka protiv četvorice aktivista SNS koje je optužnica teretila za, kako je navedeno, nasilničko ponašanje, odnosno napad na studente u blokadi koji su došli ispred prostorija SNS-a i ispisivali grafite sa porukama protesta.

Izvor. Tanjug

Bora-Otic

Nesuđeni kikindski zet, hroničar vremena i ljudi, voditelj glasovitog TV formata „5 kazanje”, Bora Otić navodi, između ostalog, da je ovdašnji živalj toliko izmešan, da su nam se i kuhinje pomešale i mirišu isto, a tako su nam se i običaji i navike pomešale, baš kao u nekoj banatskoj šerpi

Savremeni putopisac, televizijski hroničar i beležnik vojvođanskih naravi, običaja i adeta, Bora Otić je više od pukog putopisca. On je i dokumentarista i jezički znalac, rado viđen svugde, a naročito u severnom Banatu, koji je pohodio nebrojeno puta. I uvek je imao zanimljivu priču sa i o ovdašnjim ljudima. Njegovo „hodoljublje“ kako je tu vrstu spisateljskog iskustva oslovljavao slavni Borin prethodnik Zuko Džumhur, ima vrlo jako i jezičko i dokumentarno uporište, pa su Borina „5 kazanja“ aktuelna i rado gledana uvek, jednako nove, kao i one emisije koje su snimljene pre više od decenije.

Neke od svojih severnobanatskih susreta s ovdašnjim ljudima, podelio je s našim čitaocima.

Obišli ste sva severnobanatska naselja, čak i najmanja poput Vincaida, i po nekoliko puta. Ima tu i starosedelačkih i kolonističkih mesta. Šta ih povezuje?

– Povezuje ih banatski duh, vazduh, zemlja banatska, duša banatska i narav banatska. Povezuju ih i putevi, a oni su uvek dvosmerni. Vode i tamo i ovamo. Povezuju ih ljubavi uzvraćene, brakovi mešoviti, krstovi i zadušnice, vašari, lenije i linije dokle je bilo i čije je sad. Narod ide, seljaka se, odu, dođu ili se ne vraćaju. Samo se na grobljima vidi koliko su dugo tu. I samo Kikinda ima pet frtalja. Sav ostali svet jedno celo deli na (samo) četiri četvrtine. To je zato što nisu iz Banata.

Čuvaju li kikindska sela ljubomorno svoju tradiciju ili su otvoreni i rado dopuštaju da i ljudi iz drugih mesta uplivaju među njih sa svojim običajima i navikama?

– Sreća da još uvek ima tvrdoglavih koji se ne daju vremenu sadašnjem pa čuvaju i ono od juče. Kakav je to narod koji ne drži do svoje prošlosti, običaja, jezika, kulture i navika. Upiru se i odupiru da sačuvaju tradiciju i nađoši i dođoši. Kao što su nam se i kuhinje pomešale i mirišu isto, slično su slane i paprene, tako nam i običaji i navike budu u istoj šepri. Onda se ta šepra (šerpa ili šerpenja) iznosi pred goste samo kad su posebne prilike il neke manifestacije koje dođu na red jedanput godišnje. Bolje i jedared nego ni jedared.

Mnogo manifestacija ste obišli i mnogo ljudi upoznali. Izdvaja li nešto Kikinđane od stanovnika drugih mesta?

– Danas su ludaje zdravo velike. Teško da bi se danaske Lala bez lotre mogo da popne na onu koja pobedi na „Danima ludaje”. Čim je tolka, ondak se i dalje vidi. Mi što smo ostali dole na zemlji i ne vidimo baš neku razliku sem što imate jednog mamuta, jednu suvaču, jednu Kikindu i samo jedan Mokrin u komšiluku. Sve ostalo je ko i kod nas, s ove strane Tise.

Postoji li neka anegdota koju biste posebno izdvojili a vezana je za kikindski kraj?

– Samo ću da vas podsetim kako nas je Duma ugostio u svojoj kući, kako je Mile Alasev pravio buklije i zlatne svatove sa svojom Jelicom, kako su Čvarkovi i njihovi drugari pojeli celo svinče očas posla, kako je Atila Fišteš iskovao gvozdeno grožđe, kako nas je Brataš učio šta rade bombondžije, kako je Bendža pravio šta god je neko naumio da mu treba od mašina, kako Dragan Strajnić vole konje i piše pesme, kako Brkini rade u stoti deo milimetra, kako pevaju tice kod Miloša Galeševa, kako je Sreda tero sonice na točkovima kad nije bilo snega, kakve maltezere ima Krišan, kako je Neša na salašu poređao sve pehare što je s konjima osvojio, kako je Zare s Bećarušama u gajde sviro, kako je Sanela nastavila alvarski posao, kako Suvača radi, kako majstor Pera opanke šije, kako smo Živa, Mile i ja pravili plavu lubenicu, kako u „Paoru” vise kola s plafona i kako sam sigurno nekog zaboravio da spomenem. E, a najdraže od svega mi je što sam umalo postao vaš, kikindski zet. Zvala me jedared mila devojčica, ćerka čija je majka tada bila neudata i rekla da bi volela da joj ja budem tata. Ako me pozove još jedanput, ostaću. Ja sam od onih što vole da ih nude dvared. Onda duplo i uzvratim. Verujem da je porasla, da je srećna i uspešna u školi i da će da pročita ovo. Od svih priznanja i nagrada koje sam dobio, njena želja mi je ostala najdraža medalja.

N. Savić

 

jelena-stepanov-2

Za razliku od voćara koji ove godine neće moći da se pohvale velikom rodnošću, vinogradari imaju razloga za optimizam. Manjak kiše zaslužan je što je i manje patogena među čokotima u odnosu na prethodne godine. Ipak, vinogradari i vinari ne oslanjaju se samo na nebesa, nego je potreban i niz koraka koje moraju sami da preduzmu da bi se postiglo ono čuveno agrarno „3 k“ – kvalitet, kvantitet i kontinuitet.

S obzirom da je svaki korak u uzgoju vinove loze veoma važan, osvrnućemo se na početak kalendarske godine i proces rezidbe, pa pitamo Bogdana Stepanova, dugogodišnjeg proizvođača vina iz Iđoša da li je zimus bilo izmrzavanja pupoljaka?

– Nije, bilo je kasnih prolećnih mrazeva, ali nisu naneli velike štete vinogradima. Međutim, bilo je posle malo problema zbog oprašivanja i bez obzira što je relativno dobro cvetalo i ponelo, deo cvetova zbog loših vremenskih prilika nije oprašen. To za posledicu negde ima rehuljavost grozdova, odnosno manji broj zrna u grozdu. Kod nas u vinogradu to nije bio slučaj i ova godina je za sada odlična. Doduše ono koliko mi radimo, a to su nešto preko dva hektara, skoro sve je pod zalivnim sistemom, a i kiša koja je nedavno pala nam je dosta pomogla. Nadamo se još jednoj dobroj kiši pre berbe i to će za vinograd biti dovoljno – kaže Stepanov, dodajući:

– Naši vinogradi su blizu kuće, a to je velika prednost, jer možemo maltene u sat da reagujemo kad je u pitanju prskanje i zaštita loze. Zato nemamo bolesti u vinogradu. Međutim, čujem da se kod kolega, kod kojih je udaljeniji vinograd od kuće, pojavila pepelnica. Ova dugotrajna suša je ipak napravila podlogu za neke vrste bolesti, a s druge strane, ne valja ni preobilna kiša. Mora se voditi računa o svakom detalju- kaže Stepanov, dok se njegova supruga Jelena nadovezuje da je pored nabrojanog važna i međusobna solidarnost kolega vinara, navodeći da je član Udruženja iđoških vinogradara „Šasla“, a članstvo u udruženju im je u početku pomagalo u razmeni iskustava i odabiru sorti prilikom zasnivanja vinograda.

– U međuvremenu moj suprug i ja smo kao registrovana vinarija prevazišli hobi proizvodnju i više smo sad okrenuti tehnološkom procesu i puštanju vina u promet, tako da je sad naše iskustvo dobro došlo nekim novim članovima udruženja – ponosna je Jelena.

Kao što je poznato, severnobanatsko područje ima vrlo malo rastresite zemlje. Uglavnom su to rit i slatina i nešto malo peščanih delova na kojima su uglavnom vinogradi, pa je u skladu s tim i izbor sorti vrlo važan.

–Dugo su se gajile stare, autohtone sotre kod nas, u kupasto-peharastom obliku uzgoja, ili što bi stari rekli „na čokot“. To je niski oblik uzgoja i te sorte su preživljavale zimu zahvaljujući zagrtanju. Tu se radila oštra rezidba na dva okca i spuštanje jednog zimskog lastara. Kada se kasnije prešlo na špalirni, to jest, visoki uzgojni oblik, izmrzavanje je postalo problem i mnoge od starih sorti su izgubile značaj koji su imale. Međutim, pomenuto polaganje i zagrtanje rezervnog lastara kod starih sorti je bio ozbiljan fizički posao, tako da su naši vinogradari morali da se okrenu visokom uzgoju- navodi naš sagovornik dodajući da se novoformirani vinogradi uglavnom oslanjaju na francuske sorte – šardone, karbone sovinjon, ima i frankovke. Uz njih tamjanika kao i grašac, italijanski i rajnski rizling, kaže Stepanov.

Zanimljivo je da se naši vinogradari ne odriču ni tradicionalnih sorti poput Hamburga, koji je pretežno konzumna sorta.

-Hamburg uvek daje dobar rod. Nekad ponese i 5 kilograma po jednom čokotu, zahvalan je jer on za vinogradare donese prve pare u sezoni. Dakle, uzgajivači ga prodaju u konzumne svrhe, potom od njega se pravi dobar roze, a ljudi ovde u Banatu vole da vino miriše i bude lagano, a sve što ne ode u vino, otići će u lozovaču, a rakija od hamburga je jedna od najkvalitetnijih rakija s ovog područja.

-S tim u vezi, dodaje Bogdanova supruga, veoma bi bilo korisno kad bi se u Kikindi otvorila jedna vinoteka u kojoj bi u svakom momentu kupci mogli da se snabdeju kvalitetnim vinima, ne samo lokalnim, već i regionalnim. Takav jedan objekat bi bio ne samo ekonomski, nego i i turistički koristan – uverena je Jelena.

N. Savić

 

 

 

em
Večeras u ulici Branimira Ćosića u Novom Sadu se desio sramni napad na novinarku Novosadske televizije Emiliju Marić, piše portal NS uživo.

Naime, na poziv blokadera i viber grupa koje okuplja Srđan Kovačević, oko stotinak opozicionara se okupilo ispred zgrade u kojoj živi predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević sa svojom porodicom.

Tom prilikom, pored standardnog repertoara vređanja, napadnuta je novinarka Emilija Marić.

Blokaderi su se unosili u lice, prostači vređali, dok je jedno lice i šutnulo Emiliju, što može da se vidi na kraju snimka koji je obkavljen na našoj instagram stranici.

Bez obzira ko se nalazi na kojoj strani, nedopustivi su napadi na novinarsku profesiju u Srbiji.

Ovo je već ko zna koji napad na koleginicu Emiliju Marić i krajnje vreme je da tužilaštvo i sudstvo reaguju i na adekvatan način i kazne počinioce ovih dela.

Izvor: NS uživo

Don`t copy text!