Jelena Trifunović

Kolonizacija-(2)

Povodom značajnog jubileja- 80 godina od kolonizacije, u Novim Kozarcima u petak će biti upriličena Svečana akademija. Pored tribine o kolonizaciji u organizaciji Mesne zajednice Novi Kozarci i Matice srpske, na svečanosti će nastupiti pevačka grupa KUD „Petar Kočić“ i đaci OŠ „Ivo Lola Ribar“.

Na tribini će govoriti dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske, Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine i mr Pavle Orbović, istoričar iz Gradskog muzeja Vrbas.

Prvi put biće dodeljena priznanja zaslužnim pojedincima i udruženjima, za doprinos razvoju sela i postignute rezultate u različitim oblastima. Posetioci će biti u prilici i da pogledaju izložbu Kulturnog centra Novi Sad posvećenu Branku Ćopiću.

Svečana akademija biće održana u prostorijama Udruženja vozača u Novim Kozarcima, sa početkom u 18 sati.

IMG-20251022-090153

Iz Zavoda za javno zdravlje Kikinda apelovali su na žene da se odazovu organizovanom skrining programu za rano otkrivanje raka dojke koji se u našem gradu sprovodi od prošlog meseca. Cilj ovog programa kojim su obuhvaćene žene starosti od 50 do 69 godina je da se bolest otkrije u ranoj fazi, kada su šanse za izlečenje najveće, a posledice po zdravlje najmanje.

„Skrining je svojevrsno „pročešljavanje“ zdravog stanovništva, odnosno pregled osoba koje nemaju nikakve simptome kako bi se bolest otkrila na vreme,“ objašnjava doktor Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine.

Prema nacionalnom programu ranog otkrivanja karcinoma dojke, koji je 2013. godine usvojen u Republici Srbiji, sve zdravstvene ustanove imaju obavezu da sprovode organizovani skrining. U Kikindi je projekat započet u septembru ove godine.

„Studije su pokazale da je kod ranog otkrivanja karcinoma dojke u preko 90 odsto ishod lečenja uspešan. Ovo je prvi put da smo u Kikindi uspeli da krenemo u organizovani skrining. Imamo obučene rentgen tehničare, radiologe, mamograf kao i direktnu komunikaciju sa Kliničkim centrom Vojvodine za dodatne analize,“ dodaje doktor Hačko.

Na skrining se pozivaju sve zdrave žene starosti od 50 do 69 godina. Telefonskim putem pozive upućuju medicinske sestre Službe za zdravstvenu zaštitu žena Doma zdravlja.

„Važno je da naše sugrađanke razumeju da to nije mobilni mamograf. Na sajtu ZZJZ Kikinda sve žene mogu se informisati koja su to godišta predviđena za sprovođenje skrininga u ovom ciklusu, a na sajtu je i broj telefona Doma zdravlja koji mogu pozvati za sve informacije“, naglašava Tatjana Pecarski, epidemiolog i načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje. „U svih šest lokalnih samouprava u našem okrugu sprovodimo ovu preventivnu meru. Pozivam žene da zajedničkim naporima učinimo da se ovi mamografski pregledi sprovedu u što većoj meri jer od toga zavisi koliko ćemo života spasiti. Mamografijom možemo detektovati i benigne promene koje bi mogle vremenom postati maligne“.

Ginekolog Doma zdravlja upućuje žene koje se sa popunjenom anketom javljaju službi radiologije Opšte bolnice, gde se obavlja mamografsko snimanje.

„Ukoliko kojim slučajem ne dobijete poziv, a spadate u starosnu grupu koja je obuhvaćena ovim ciklusom mamografskih pregleda, možete pozvati broj 063 424 101 i sami zakazati pregled,“ kaže doktorka Tatjana Pecarski.

Mamografski pregled u okviru programa potpuno je besplatan i ponavlja se svake dve godine. Samo snimanje traje svega nekoliko minuta, a količina zračenja je minimalna i u potpunosti bezbedna.

„Najvažnije je da žene razumeju – mamografija spašava živote. Ovim pregledom otkrivaju se promene koje se golim okom ne vide i ne napipaju, a upravo tada je lečenje najuspešnije. Ovo je izuzetna prilika da se žene pregledaju. Jedna od osam žena ima šansu da dobije rak dojke“ istakao je dr Hačko.

Iz Zavoda za javno zdravlje poručuju da će organizovati predavanja na ovu temu. Otvoreni su za saradnju sa kolektivima i udruženjima građana, kako bi se obezbedila podrška svakoj ženi da ostvari svoje pravo na zdrav i kvalitetan život.

U 2025 GOD. POZIVAĆE SE ŽENE GODIŠTE 1975. 1973. 1971, 1969 1967 1965.1962 1960. 1958. 1956.

Zdravstveni značaj i statistika

Rak dojke je najčešći maligni tumor među ženama u svetu i u Srbiji. Godišnje od ove bolesti u našoj zemlji oboli oko 4.500 žena, dok preko 1600 izgubi bitku sa bolešću. Na području Severnobanatskog okruga, 2023. godine zabeleženo je 94 slučaja karcinoma dojke, dok je 37 žena preminulo od tog oboljenja.

Iako su žene od preko pedeset godina kritična grupa, granica se pomera, što znači da danas sve češće obolevaju i žene u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama života. Stručnjaci naglašavaju da pravovremeno otkrivanje karcinoma dojke može spasiti život.

 

 

180132-788260-screenshot-6-f-f-789x520

U MTS Dvorani u Beogradu, 20. oktobra, održan je forum pod nazivom “Preporod rusko-srpskog jedinstva”.

Forum okupio eminentne govornike, stručnjake iz oblasti kulture, politike, tehnološkog razvoja, međunarodne saradnje i sporta. Domaćini ovog događaja bili su Fondacija Svetozar Miletić i Centar za srpsko-rusku saradnju, a glavni cilj foruma bio je potvrđivanje i osnaživanje dugogodišnjih veza između srpskog i ruskog naroda, kao i kreiranje platforme za budući zajednički rad.

Tokom jučerašnjeg dana, u fokusu su bile panel-diskusije na teme: “Kod kontinuiteta: od porekla do budućnosti”, “Zajednički rusko-srpski kod i multipolarni svet”, “Svet u eri izazova sajber bezbednosti i buduće tehnologije” i “Savremene kreativne industrije i sportska diplomatija” – koje su omogućile prisutnima zanimljive i kreativne dijaloge, kao i bogatu razmenu iskustava.

Na otvaranju, predstavnici organizatora naglasili su da je zajednička istorijska i duhovna povezanost dva naroda – zasnovana na vekovima saradnje – čvrst temelj za današnjicu i budućnost.

Tokom samih panel-diskusija, prisutni su mogli da čuju kako, kroz različite oblasti, rusko-srpska saradnja može da iznedri vrhunske rezultate, a u isto vreme da održava i jača odnose koje su ovi narodi gradili vekovima. I sama publika je kroz pitanja i odgovore mogla aktivno da učestvuje u forumu i ono što je zajedničko za publiku koja je bila i ruska i Srpska je da su imali inicijativu da se u narednom periodu osnuje politička stranka u Srbiji, kako bi i kroz tu životnu sferu nastavila da razvija neraskidivo rusko-srpsko prijateljstvo, očuvala tradiciju, negovala kulturu i doprinela da i mlađe generacije u budućnosti održe i pospešuju ove odnose.

Forum je uveličao i bogat kulturno-umetnički program, koji je dodatno ulepšao čitav događaj i na kome su prisutni mogli da stvore nova prijateljstva i razviju nove ideje i planove za budućnost.

Zaključak foruma ukazuje na to da, uprkos savremenim geopolitičkim izazovima, saradnja između Srbije i Rusije ostaje relevantna i plodna. Poseban značaj iskazan je u edukaciji mladih generacija, koje bi trebalo da preuzmu ulogu čuvara i nosilaca vrednosti istorijske, kulturne i tehnološke interakcije. Organizatori su istakli da današnji događaj nije samo simboličan, već i konkretan korak ka obnovi i jačanju zajedničkih inicijativa, što je potvrdilo i veliko interesovanje ljudi, a verovatno je i put ka osnivanju nove stranke, kako je i sama publika naglasila.

Izvor: B 92

 

vucic

Funkcioneri SNS su u poslednjih godinu dana izloženi velikim pritiscima, objektivno najvećim kojima su funkcioneri neke vladajuće stranke bili izloženi od ponovnog uvođenja višepartijskog sistema u Srbiji do danas.

Protiv njih se vodi svakodnevna brutalna kampanja. Izloženi su medijskom linču, pretnjama lustracijom, pretnjama prekim sudovima i dugogodišnjom robijom, pretnjama ubistvom, pretnjama članovima porodice, napadima na stranačke prostorije, napadima na imovinu a desetine funkcionera su bili i fizički napadnuti i životno ugroženi, uključujući i predsednika stranke Miloša Vučevića.

U takvoj atmosferi, pomalo neverovatno zvuči podatak da od 1. novembra 2024. godine, dana kada je u Srbiji počelo nasilno rušenje legalno izabrane vlasti, do danas nije zabeležen ni jedan jedini slučaj da je neki funkcioner SNS, od seoskog, preko opštinskog i gradskog, do pokrajinskog i republičkog nivoa, napustio stranku!

SNS ima više od 170 republičkih i pokrajinskih narodnih poslanika, više od 4.000 odbornika, više od 500 gradonačelnika, predsednika opština, njihovih zamenika i pomoćnika, predsednika lokalnih parlamenata, načelnika opštinskih i gradskih uprava, više od hiljadu članova gradskih i opštinskih veća, desetine ministara, pomoćnika i državnih sekretara, više od 15.000 članova saveta mesnih zajednica, hiljade članova raznih nadzornih i upravnih odbora – po mojoj površnoj računici možda i svih 30.000 javnih funkcionera.

I nijedan od njih nije podlegao pritiscima i pretnjama kojima su svakodnevno izloženi, ni jedan nije prihvatio primamljive ponude opozicije i blokadera da napusti svoju i pređe u redove neke druge stranke.

Podatak i vernost sa kojom najveća stranka, koja sutra slavi 17 godina od osnivanja, i njen nesporni vođa Aleksandar Vučić mogu da se ponose.

Izvor: Srbija danas

cigra1

Društvo za pomoć MNRO „Čigra“ u subotu je bilo domaćin devete likovne kolonije pod nazivom „Humani umetnici za „Čigru““. Osamnaest slikara iz Sombora, Beograda, Novog Miloševa, Novih Kozaraca i Kikinde odazvalo se pozivu da svoje vreme i radove doniraju za plemenit cilj.

– Koloniju je podržala lokalna samouprava po projektu udruženja građana od posebnog značaja za grad za 2025. godinu. Sve slike koje danas nastanu, naši sugrađani moći će da kupe i na taj način potpomognu rad društva za pomoć MNRO. Sva sredstva koja skupimo upotrebićemo za uređenje prostorija i potrebe naših članova, a trenutno je najhitnije renoviranje fasade, izjavila je Biljana Nedomački, sekretar udruženja.

Među učesnicima iz Sombora, zatekli smo i Minu Ševo, slikarku i predstavnicu udruženja „Art Nostra“. Iako su njene kolege prethodnih godina sarađivale sa „Čigrom“, Mina se prvi put pridružuje ovom projektu.

– Naše udruženje podržava humanitarni rad. Stoga smo došli da uradimo nešto korisno ali i da se družimo, da razmenimo iskustva i da nam bude lepo u svetu boja, rekla je Mina Ševo.

Likovna kolonija trajala je jedan dan, a građani su mogli da obiđu umetnike i da na licu mesta vide kako od praznog platna nastaje umetnički rad. Umetnici su stvarali dela raznovrsnih motiva od pejzaža i studija konja, do mrtve prirode, svako kroz svoj prepoznatljiv izraz i tehniku.

Inače, stručni tim društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ trenutno radi sa dvadeset i pet korisnika uzrasta između tri i pedeset godina. Iako lokalna samouprava kao i sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja podržavaju njihov rad, dodatna finansijska sredstva su uvek neophodna. Stoga slikari i učesnici ove humanitarne kolonije pozivaju sve Kikinđane da kupovinom slika i sami doprinesu ovoj dobrotvornoj misiji.

T. D.

 

Hram-Svetih-Kozme-i-Damjana

Na današnji dan, vernici pravoslavne crkve obeležavaju dan svetog Sergija i Vakha, u narodu poznat kao Srđevdan. Ovaj praznik je u crkvenom kalendaru obeležen podebljanim crnim slovom i pripada slavama za koje se sprema mrsna hrana.

Prema legendi, sveti Sergije i Vakh bili su rimski dostojanstvenici na dvoru cara Maksimilijana koji ih je zbog njihove hrišćanske vere poslao u izgnanstvo u Aziju. Pogubljeni su u Siriji jer su ostali čvrsti u veri i odbili da se poklone rimskim bogovima, odakle se njihov kult proširio po istoku. Car Justinijan prvi je ovim svecima sagradio crkvu u Carigradu i na taj način doprineo tome da se njihov kult proširi i na zapad.

Sveti mučenici Sergije i Vakh su zaštitnici obućara, opančara i zemljoradnika. Vernici pravoslavne crkve veruju da Srđevdan predstavlja granicu između leta i zime i da na taj dan ne treba orati zemlju. Obućari i opančari takođe odmaraju jer se smatra da ih sveti Sergije obilazi da proslavi sa njima. U srpskoj tradiciji zadržalo se i verovanje da će danas svi oni koji pate od bolesti kostiju i dizenterije doživeti čudesno ozdravljenje.

 

policija+9

Kako se navodi u saopštenju Policijske uprave Kikinda, u utorak, 21. oktobra i u sredu, 22. oktobra, očekuju se okupljanja građana na više lokacija na području Policijske uprave u Kikindi.

U skladu sa članom 52. Zakona o policiji, Policijska uprava preduzeće sve zakonske mere da javni skupovi proteknu bezbedno, uključujući foto i video- snimanje na mestima gde se prijavljeni i neprijavljeni skupovi budu održavali, stoji u saopštenju.

wallet-2125548-1280

Svi korisnici kredita u Srbiji koji imaju problem u otplati od 15. oktobra mogu da računaju na olakšice Narodne banke Srbije, koje će im omogućiti da lakše otplaćuju rate u slučaju finansijskih poteškoća.

Pravo na olakšice imaju oni koji ostanu bez posla, pretrpe značajan pad prihoda, obole od teške bolesti ili dožive tešku povredu koja smanjuje radnu sposobnost. To mogu da budu i naročito teške porodične prilike, kao što je teška bolest ili smrt supružnika ili dece, kao i razvod braka ako su supružnici bili solidarni dužnici po kreditu ili je jedan od supružnika jemac.

Što se tiče vrsta olakšica koje se mogu odobriti, one mogu biti produženje roka otplate, promena vrste ugovora, odloženo plaćanje, smanjenje kamatne stope, neotplaćivanje kredita u određenom periodu, promena valute u kojoj je izražena obaveza, delimična otplata duga, delimičan oprost i konsolidacija duga, kao i proglašenje zastoja u otplati kredita.

Svako ko ima problem u otplati kredita, zahtev podnosi u svojoj banci, a ona je dužna da ga u roku od 30 dana obavesti da li je prihvaćen njegov zahtev.

Ukoliko korisnik bude odbijen, ima pravo na podnošenje žalbe takozvanoj komisiji za olakšice, koja potom još jednom razmatra prijavu.

stanislava-4

Dvoje Kikinđana na čelu najjačih poslaničkih grupa.

Predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi, Stanislava Hrnjak, izabrana je za predsednicu poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ u Skupštini AP Vojvodine. Ova poslanička grupa ima 62 poslanika.

Tako su sada Kikinđani na čelu dve najveće poslaničke grupe u Srbiji – i u Beogradu i u Novom Sadu. Sugrađanin Milenko Jovanov u drugom je mandatu šef poslaničke grupe SNS u Narodnoj skupštini.

Hrnjakovoj je ovo drugi mandat u pokrajinskom parlamentu. Do sada je bila zamenica predsednika poslaničke grupe SNS.

studenti-biblioteka

Na predlog Ministarstva prosvete, Vlada Srbije dala je saglasnost da se u školsku 2025/2026. godinu, nakon rangiranja studenata koji su ostvarili uslov od potrebnih 48 ESPB bodova za finansiranje iz budžeta, na teret budžeta upišu i studenti koji su ostvarili manje od potrebnog broja bodova, saopštilo je ovo ministarstvo.

Kako je navedeno, upis naredne godine na teret budžeta sa manje od 48 ESPB bodova moguć je samo do ukupnog broja studenata čije su studije finansirane iz budžeta u školskoj 2024/2025. godini na tim studijskim programima, a u cilju očuvanja broja budžetskih studenata.

Studenti sa manjim brojem ESPB bodova rangirani do ukupnog broja studenata čije su studije finansiraju iz budžeta ostvaruju i prava na smeštaj i ishranu u ustanovama studentskog standarda i na studentske stipendije i kredite na isti način i pod istim uslovima kao ostali studenti koji se finansiraju iz budžeta.

Ovom odlukom uvažen je zahtev Studentske konferencije univerziteta Srbije i Studentske konferencije akademija strukovnih studija i visokih škola Srbije, imajući u vidu najbolji interes studenata i nepovoljne okolnosti u kojima su organizovani nastava i polaganje ispita u školskoj 2024/2025. godini, a u cilju sprečavanja negativnih posledica po sistem visokog obrazovanja i studente, ističe se u saopštenju.