Jelena Trifunović

resized-1200x600-104
Prema pisanju portala srpskiugao.rs, administracija Sjedinjenih Američkih Država uvela je 23. decembra zabranu ulaska u zemlju za dve vodeće figure nemačke nevladine organizacije „HateAid“, Ana-Lenu fon Hodenberg i Džozefin Balon.

One su označene kao ključni akteri u naporima da se kroz evropske regulative ograniči sloboda govora na američkim platformama, saopštio je Stejt department. Ova mera deo je šireg paketa sankcija koje obuhvataju i druge evropske aktiviste i bivše zvaničnike optužene za promovisanje „eksteritorijalne cenzure“ američkih konzervativnih objava na internetu. Sličan problem sa selektivnim fakt-čekerima i nevladinim organizacijama koje pod plaštom borbe protiv dezinformacija guše nepoželjne stavove postoji i u Srbiji, gde domaći „čekeri“ često etiketiraju i dovode do brisanja patriotskih i slobodoumnnih sadržaja na društvenim mrežama.

„HateAid“ organizacija osnovana je 2018. godine i pruža pravnu pomoć žrtvama digitalnog nasilja i lobira za strožu regulaciju društvenih mreža u EU.

Kao „pouzdani prijavljivač“ (Trusted Flagger) u okviru Digital Services Act-a (DSA), ima privilegovan status za brzo uklanjanje sadržaja na platformama poput Meta i X. Američka strana tvrdi da ova uloga dovodi do selektivnog gušenja konzervativnih i nepoželjnih mišljenja, dok organizacija prima značajna sredstva iz nemačkog državnog budžeta – preko milion evra samo u 2025. godini, uključujući subvencije Ministarstva pravde. Fon Hodenberg je u oktobru ovenčana Saveznim ordenom za zasluge od predsednika Frank-Valtera Štajnmajera.

Nemačka vlada oštro je osudila meru kao „neprihvatljivu“, pružajući punu podršku „HateAid-u“ i ističući da organizacija štiti žrtve mržnje i jača demokratiju u digitalnom prostoru. Slično reaguju i u Briselu, gde se zabrane vide kao pokušaj da se oslabi primena evropskih zakona na američke tehnološke gigante. Sa druge strane, kritičari u SAD i delu Evrope smatraju da „HateAid“ i slične grupe zloupotrebljavaju moć da etiketiraju i uklanjaju sadržaje koji ne odgovaraju dominantnom narativu, posebno one sa strane desnice.

Slični mehanizmi selektivne moderacije prisutni su i u Srbiji i regionu, gde su platforme poput „Raskrinkavanje.rs“ i „FakeNews Tragač“ godinama delovale kao apsolutni gospodari slobodne misli na društvenim mrežama, etiketirajući i dovodeći do brisanja svakog patriotskog ili slobodoumnog glasa koji odudara od njihovog dogovorenog narativa.

Ove organizacije, finansirane pretežno iz stranih izvora – uključujući fondove EU, NED, USAID i druge zapadne donatore, često selektivno proglašavaju „dezinformacijama“ sadržaje koji kritikuju globalističke agende ili brane nacionalne interese. Tu je i Mreža odbora za ljudska prava CHRIS, koja pod plaštom „edukacije“ i zaštite prava regrutuje i indoktrinira omladinu kroz obuke i projekte, kroz različite radionice u Srbiji, obučavajući ih da etiketiraju i utišavaju „nepodobne“ stavove, a finansiraju je uglavnom strani donatori i projekti vezani za evrointegracije i bivšu američku administraciju.

Posebno je uočljiva cenzura na platformama poput Mete (Facebook i Instagram), koja je deo šire globalističke agende – imena i fotografije Ratka Mladića i Radovana Karadžića sistematski se brišu ili ograničavaju, pod izgovorom borbe protiv „glorifikacije ratnih zločinaca“ i „negiranja genocida“.

Ova politika, koja se primenjuje strogo na sadržaje vezane za ratove devedesetih, dovodi do potpunog gušenja istorijskog dijaloga i alternativa narativa, dok se slični sadržaji iz drugih konflikata često tolerišu.

Ovaj slučaj dolazi u trenutku kada Meta od 2025. godine gasi program fakt-čekinga trećih strana, prelazeći na „Community Notes“ model, priznajući da su prethodni „nezavisni“ čekeri bili pristrasni i služili cenzuri.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

HateAid i fakt-čekeri su najgori oblik licemerja, plaćeni cenzori pod maskom čuvara demokratije, finansirani državnim novcem i nagrađivani ordenima, a služe da uguše svaki glas koji odudara od zvaničnog narativa. Kada Amerika kaže „dosta“ i gasi njihovu mrežu, Berlin i EU vrište o „napadu na slobodu“. Prava sloboda govora ne trpi ,ovlašćene prijavljivače nezakonitog sadržaja“, niti plaćene etiketere, već postoji za sve, ili je samo oružje globalističke elite protiv naroda.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

Ilija-Stancul

ILIJA STANČUL (1937-2025), doajen srpske i jugoslovenske enigmatike preminuo je juče (25. decembra) u Kikindi.

Kikindski velemajstor enigmatike rođen je u Iđošu 18. septembra 1937. godine. Po zanimanju bio je medicinski laborant. Ceo radni vek proveo je radeći u Dispanzeru u ulici Save Tekelije, više puta je nagrađivan za požrtvovan rad s pacijentima, a su ga sugrađani uvek vezivali za enigmatiku preko koje je promovisao Kikindu širom zemlje. Prvu zagonetku, sportsku ispunjaljku, objavio je u Enigmi broj 158 od 20. novembra 1954. godine.

Objavio je više od 15 hiljada raznovrsnih enigmatskih priloga, a najviše ukrštenica. Sarađivao je sa preko sto enigmatskih i neenigmatskih listova, a u nekim od tih listova radio je u kontinuitetu 30-40 godina. Zagonetke je sastavljao i na mađarskom, nemačkom i rumunskom jeziku.

Uređivao je enigmatske rubrike u listovima Ana, Horoskop, Komuna, Novo vreme i Kekec. Inicijator je pokretanja gornjomilanovačkog lista Eureka. Prvu ukrštenicu u „Komuni“ (tada „Kikindskoj komuni“) objavio je 1964. godine, i od tada je imao ukrštenicu u svakom broju sve do 1992. godine kada je samoinicijativno prepustio enigmatsku rubriku mlađim kikindskim enigmatima.

Enigmatsko udruženje „Čvor“ iz Bjelovara dodelilo mu je 1971. godine titulu enigmatskog velemajstora. Za svoj enigmatski rad od Enigmatskog saveza Srbije Stančul je 2012. godine dobio Povelju za životno delo, a prošle godine povelju za 70 godina kontinuiranog enigmatskog rada.

Jedan je od osnivača Enigmatskog kluba „Kikinda“ a na osnivačkoj skupštini aklamacijom je izabran za počasnog predsednika. Za potpise koristio je šifre i pseudonime: Atila, Atilin slučaj, I. S., Lučijan Salti, Negovan, Sanitet, St-il, ST-IL i Stil.

êQ

Među enigmatima u Srbiji i regionu uživa ogroman ugled, a preovladava mišljenje da je jedan od najznačajnijih sastavljača zagonetaka u enigmatskoj istoriji naše zemlje. Pamtićemo ga po lepim ukrštenicama, prilagođenim rešavačima, te po grafičkoj pripremi za štampu, jer je većinu svojih priloga sam crtao. Srpskim enigmatima Ilija Stančul će uvek ostati prva asocijacija na Kikindu.

ugljesa-terzin

Ulice čuvaju sećanja jednog grada. Kroz njihov izgled, ali i nazive prelama se istorija- od slavnih trenutaka do zaboravljenih priča.

Nekadašnja kikindska Ulica Mihajla Polita posle Drugog svetskog rata dobila je ime po komandantu Velikokikindskog partizanskog odreda Uglješi Terzinu.

Terzin je poticao iz građanske porodice, bio je poznat pod nadimkom Apostol i učestvovao u brojnim borbama i akcijama protiv fašista. Ipak, uprkos svom angažmanu, nikada nije proglašen za narodnog heroja.

Zanimljive pojedinosti o njegovom životu, ulozi u ratu i mestu u kolektivnom pamćenju, saznajemo od istoričara Miloša Pušare.

 

automotive-1866521-1280

Novi stacionarni „super radari“ postavljeni su duž više državnih puteva u Srbiji, a sistem je od 22. decembra 2025. aktivan. Prema dostupnim informacijama, cilj je automatska detekcija prekršaja bez potrebe da saobraćajna policija zaustavlja vozilo na licu mesta.

Šta sve može da beleži „super radar“?

Ovi uređaji su namenjeni digitalnoj kontroli saobraćaja i, prema objavljenim navodima, mogu da obuhvate:

  • praćenje trenutne i prosečne brzine na deonicama

  • detekciju ekstremnih prekoračenja brzine

  • prepoznavanje registarskih tablica u različitim vremenskim uslovima

  • automatsko prepoznavanje opasnih manevara / rizičnog ponašanja

  • slanje upozorenja nadležnim službama (MUP)

Gde su postavljeni – ključne deonice (izdvojeno)

U objavljenoj listi pominju se sledeće lokacije:

Beograd i okolina

  • Ostružnica – Umka (IB 26)

  • Batajnica – Dobanovci (put 319)

  • Beograd – Čenta – Kovilovo (IB 13)

  • Orlovača – Ripanj (IB 22)

  • Meljak – Stepojevac (IB 22)

Centralna Srbija

  • Batočina – Kragujevac (IB 24)

  • Trbušani – Čačak (IIA 179)

Zapadna Srbija

  • Užice – Gorjani (IB 23)

  • Šabac – Lojanice (IB 21)

Vojvodina

  • Pančevo – Vatin (IB 10)

  • Pančevo – gradska deonica

  • Melenci – Zrenjanin (IB 13)

  • Sombor – Kljajićevo (IB 15)

  • Odžaci – Ratkovo (IIA 111)

Južna Srbija

  • Raška – Novi Pazar (ulica Save Kovačevića)

  • Kraljevo – Novi Pazar, deonica Varevo (IB 22)

Šta ovo znači za vozače (praktično)

Ako se krećete ovim pravcima, računajte da se prekršaji mogu evidentirati automatski. 
✅ poštujte ograničenja brzine i saobraćajnu signalizaciju
✅ vezujte pojas (i vozač i suvozači)
✅ telefon samo preko hendsfri / bez korišćenja u vožnji

Melizmi

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ održaće u ponedeljak 29. decembra u Narodnom pozorištu Kikinda koncert pod nazivom „Poljubac za oproštaj“, autorke Gordane Roganović, etnomuzikologa.

Koncertom će „Melizmi“ proslaviti dve decenije postojanja i rada, posvećenog negovanja izvorne pesme i tradicije.

Događaj će biti humanitarnog karaktera, i sav prihod, preko Crvenog krsta, biće usmeren onkološkom odeljenju kikindske Opšte bolnice, za žene obolele od karcinoma dojke. Nastupiće orkestar Milenka Martića, a početak koncerta je u 19 časova.

mladen-gradonacelnik-9

Dragim sugrađanima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru upućujem srdačne čestitke povodom velikog i radosnog hrišćanskog praznika. Božić nas podseća na vrednosti zajedništva, razumevanja i brige jednih za druge.

Neka praznični dani donesu mir i radost u vaše domove, a godina koja dolazi zdravlje, porodičnu sreću i uspeh u svim životnim poduhvatima- poručio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

gradska-kuca-(2)

Sednica Skupštine Sportskog saveza Kikinde biće održana danas sa početkom u 17 sati, u Svečanoj sali Gradske kuće.

Pored redovnih aktivnosti, tom prilikom biće uručene nagrade i priznanja najuspešnijim sportistima.

Podsetimo, prošle godine, nagrađeni su, u ženskoj ekipnoj konkurenciji kuglašice Kike 0230, u muškoj rukometaši MRK Kikinde, potom pojedinci Teodora Stančić, plivačica Velike Kikinde i rukometaš MRK Kikinde Luka Panić, a u konkurenciji sportista invalida Eržebet Budai (Sportsko društvo invalida Kikinda) i Dragiša Brandić (Odbojkaški klub invalida Feniks). Najperspektivniji su bile karatistkinja Feniksa Nina Stojnić i plivač Velike Kikinde Matija Tornjanski, a najorganizovaniji kolektiv Košarkaški klub Velika Kikinda.

Priznanja za dugogodišnji trenerski rad dobili su ga: Jožef Sili (karate), Dragiša Todorović (kik boks), Slobodan Bokanić, Dragan Markovljev, Ljiljana Rajkov (svi plivanje), Vladimir Toševski (stoni tenis), Milan Radosavčev (odbojka), Saša Pilipović (košarka), Ilija Grubor (fudbal), Dragan Grbić (streljaštvo) i Stojče Đorđevski (gimnastika).

 

studenti-biblioteka

Fond za mlade talente raspisao je konkurs za stipendiranje do 1.111 najboljih studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija sa visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Srbija za školsku 2025/26. godinu.

Konkurs je otvoren do 26. januara, a kandidati se prijavljuju na konkurs putem elektronske prijave posredstvom sistema eTalenti i usluge na portalu eUprava putem linka: https://euprava.gov.rs/usluge/01102?isNew=True

Broj stipendija po poljima je određen analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na pretposlednju godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija i analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na master akademske studije.

Sve informacije o konkursu su objavljene na zvaničnoj internet prezentaciji Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija i Fonda za mlade talente Republike Srbije, a kandidati se mogu informisati putem adrese elektronske pošte fond.konkursi@nitra.gov.rs, telefonske linije 011/311-07-85 svakog radnog dana u periodu od 10 do 12 časova ili porukom putem Viber aplikacije na telefonu 064/816-60-10.

.

podvodni-svet-radovi

Više od 600 radova predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca pristiglo je na tradicionalni likovni konkurs posvećen podvodnom svetu, koji, u okviru Festivala podvodnog filma i fotografije, organizuju Ronilački klub „Orka” i Kulturni centar Kikinda.

Raznovrsnost tehnika, motiva i ideja predstavljala je veliki izazov za žiri, koji je nakon pažljivog ocenjivanja nagradio 22 najuspešnija rada.

Dodela nagrada najboljim mladim autorima održana je u subotu u Kulturnom centru, u okviru 17. Festivala podvodnog filma i fotografije. Tom prilikom posetioci su imali priliku da pogledaju i izložbu fotografija postavljenu u Galeriji Kulturnog centra, koja je dodatno osvetlila lepotu i tajanstvenost podvodnog sveta.

Program je upotpunjen prikazivanjem kratkog filma o radu i brojnim aktivnostima Ronilačkog kluba „Orka“.

error: Content is protected !!