јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

saobracajna-policija-1

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave saobraćajne policije, u periodu od 6. do 12. oktobra sprovodiće međunarodnu akciju Fokus na putu, usmerenu na otkrivanje i sankcionisanje prekršaja nepropisnog korišćenja mobilnog telefona od strane vozača, kao i nepropisnog korišćenja mobilnog telefona i slušalica od strane pešaka prilikom prelaska kolovoza.

Akcija će istovremeno biti sprovedena u 34 evropske države članice organizacije ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), saopštio je MUP.

Korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje povećava rizik od saobraćajne nezgode za četiri do čak dvadeset puta, što čini ovaj prekršaj jednim od trenutno najvećih problema bezbednosti saobraćaja na putevima.

Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, oko pet odsto pešaka nepropisno koristi mobilni telefon ili slušalice prilikom prelaska kolovoza, dok se procenat vozača koji nepropisno koriste mobilni telefon za vreme vožnje kreće od četiri do osam odsto, u zavisnosti od vrste vozila.

Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da u cilju očuvanja svoje i bezbednosti drugih lica ne koriste mobilni telefon, slušalice ili druge uređaje koje utiču na ometanje pažnje.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će brza pruga Novi Sad – Subotica biti puštena u saobraćaj za komercijalnu upotrebu u sredu, 8. oktobra, a da će povratna karta od Beograda do Subotice iznositi 2.000 dinara.

Vučić je, tokom vožnje ka Subotici iz Beograda, brzim vozom “Soko”, a povodom puštanja u rad pruge od Novog Sada – do Subotice, kazao da je neverovatno što će od prestonice Srbije do Subotice biti potrebno 70 do 72 minuta vožnje.

“Sada je tačno 11.35 sati, a potrebno nam je 70 do 72 minuta. Neverovatno”, kazao je Vučić.

Kako je pojasnio, da bi sve bilo po zakonu, potrebno je da prođe pet dana od danas, pa da pruga bude puštena u saobraćaj.

“U sredu u podne ćemo je pustiti u promet. Mora biti pauza od pet dana iz nepoznatih razloga. Tako bi trebalo da bude po zakonu”, rekao je Vučić.

Kako je naveo, prihod od putovanja vozom raste, a svaki kilometar pruge povećava cenu.

Vučić je naveo da je dovoljno investicija u železnicu i subvencija koje železnica dobija.

“Nismo u mogućnosti da zaradimo novac, ni blizu toga. I verujem da ćemo, u narednom periodu, razviti železnički saobraćaj do Crne Gore, do Bara”, kazao je predsednik.

Vučić je kazao da je sa izgradnjom železnice u Srbiji počelo 1854. godine i podsetio da su tada konjske zaprege vozile vozove.

“Godine 1956. već je bilo nekoliko konjskih zaprega, ali nismo imali one neophodne”, kazao je.

Tokom razgovora sa ambasadorom Kine Li Mingom, Vučić je kazao da od najveće važnosti za Srbiju nije izgradnja samo jedne ili dve važne pruge, već cele mreže.

“Ne postoji uvek potreba za izgradnjom brzih pruga, već redovnih pruga. I na tome treba da radimo”, rekao je Vučić.

Kako je dodao, sada se radi na tome da se obezbedi dovoljno novca za izgradnju i rekonstrukciju više pruga među kojima su pruge između Pančeva, Opova, Zrenjanina, zatim Kikinde, Subotice, Sombora i ponovno povezivanje sa Vrbasom.

“To bi bilo od najveće važnosti za sve nas”, rekao je Vučić.

TV-PRVA-(1)

U vrlo gledanom takmičarskom muzičkom programu „Nikad nije kasno”, koji se emituje na Televiziji Prva, Kikinđanka Slavka Francuski Mika je u prvom krugu oduševila publiku i žiri i čvrsto gazi ka sledećim stepenicama. A nije taj uspeh došao slučajno ili odjednom. Za prvo pojavljivanje pred auditorijumom odabrala je pesmu „Bolujem u sebi” iz repertoara Marine Živković.

Kao da je bilo simbolike u izboru te numere, jer bilo je trenutaka u Slavkinom životu kad je zaista morala da odboluje i otrpi jake udarce koje joj je život nanosio. Naime, samo mesec dana nakon smrti majke, Slavka je u avgustu nastupila na pomenutom šou programu i to najviše zbog toga što ju je upravo majka i ubedila da se prijavi za ovo nadmetanje i što bi sigurno volela da vidi svoju ćerku pod reflektorima velike scene. Nažalost, mama nije to dočekala, ali Slavka nastavlja kao i svaki profesionalac ćutke i dostojanstveno, najviše zbog mamine želje da se i široki auditorijum uveri koliko je Slavka muzikalna.

– Potičem iz muzičke porodice. Moj deda Sovra Ćirić i njegov brat Mirko su utemeljivači čuvene agencije „Melos estrada” u Kikindi- navodi Slavka dodajući da i sada čuva dedine fotografije s mnogim čuvenim zvezdama koje su gradile karijeru i u Kikindi, kao što su pre svih Lepa Brena, koja je u našem gradu i počela, ali su tu bili i Zdravko Čolić, Zorica Brunclik i mnogi drugi.

– Ja sam odmalena volela da pevam. Drugarica iz osnovne škole, Olivera Kockar, je svirala harmoniku, a ja sam uz nju pevala i tako je muzika vremenom postala moja velika ljubav, dodaje popularna Mika, koja je još iz detinjstva postala prepoznatljiva po tom nadimku, koji, pokazalo se, efektno zvuči i kao estradno ime. -Mnogi me znaju po nadimku Mika, koji nosim još iz detinjstva. Evo, već 29 godina muzika je deo moje svakodnevice. Doduše, preko 20 godina sam radila i kao cvećarka, a potom i kao pratilac dece s posebnim potrebama u školi „6. oktobar”, ali danas živim samo od pevanja. U našem gradu ne nastupam tako često, jer nema mnogo klupskih svirki, ali imam pozive iz Subotice, Novog Sada, Zrenjanina…

Kad je u pitanju repertoar, Slavka se uglavnom oslanja na proverene domaće hitove pop, rok i narodne muzike. Strani repertoar je manje zastupljen, a i pokazalo se da publika najviše voli „domaćice”.

MAJKA TROJE DECE

U prvom krugu takmičenja „Nikad nije kasno”, oduševila je i publiku i žiri u studiju, a sad se intenzivno priprema za drugi krug, koji je predviđen za decembar. Prema pravilima produkcije, svaki kandidat je ukratko trebalo da se predstavi publici i ispriča svoju životnu priču. Slavka je samohrana majka troje dece – dvadesetpetogodišnjeg sina Minje, drugog sina, devetnaestogodišnjeg Vanje i osmogodišnje ćerke Dunje, koja je krenula maminim muzičkim stopama i pohađa Muzičku školu „Slobodan Malbaški”.

Popularna Mika nije želela da u svom predstavljanju televizijski auditorijum „hvata” na empatiju, s obzirom na status samohrane majke i da joj je mama koja ju je i ohrabrila da se prijavi za ovo takmičenje, nedavno preminula. Želela je da njen plasman odrede čisto muzički razlozi. A ako tako ostane do kraja, velike su šanse da ćemo Miku gledati i kao sveukupnu pobednicu ovog šou programa.

Pored žirija, u drugom krugu, kao i u daljem takmičenju, odlučivaće i SMS glasovi publike. Ne bi trebalo sumnjati da će se telefoni tada usijati u Slavkinu korist. A, jasno, za prepoznavanje svih Slavkinih kvaliteta „nikad nije kasno”.

N. Savić

Foto: TV Prva i privatna arhiva

 

osmeh-vojvodine-

Zajedničkim delovanjem Vlade Republike Srbije i Pokrajinske Vlade započet je proces realizacije infrastrukturnih projekata od velikog značaja za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine. Jedan od tih projekata jeste i projekat izgradnje brze saobraćajnice koja će povezati gradove Sombor i Kikindu. Realizaciju tog projekta Vlada Republike Srbije je proglasila da je od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Gradska uprava grada Kikinde obaveštava javnost da je izrađen Urbanistički projekat za izgradnju državnog puta IB reda (brze saobraćajnice) na teritoriji Grada Kikinde – deonica od administrativne granice sa Opštinom Novi Bečej do državne granice sa Republikom Rumunijom (granični prelaz Nakovo).

Javna prezentacija Urbanističkog projekta u trajanju od 7 (sedam) dana održaće se u periodu od 13.11.2025. godine do 19.11.2025. godine u zgradi Gradske uprave grada Kikinde, Trg srpskih dobrovoljaca broj 12 u Kikindi, od 12 do 15 časova u sali broj 51.

Obaveštenje o javnoj prezentaciji Urbanističkog projekta dobiće nosioci prava na nepokretnostima preko kojih je planirana izgradnja saobraćajnice, kao i nosioci prava na nepokretnostima u neposrednoj okolini planirane saobraćajnice putem pošte tokom meseca oktobra.

Uvid u Urbanistički projekat može se izvršiti na zvaničnom sajtu Grada Kikinde, odnosno na internet adresi www.kikinda.org.rs.

mobilni

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije upozorava građane da ne otvaraju SMS poruke koje se odnose na navodne saobraćajne prekršaje, prekoračenje brzine, nenaplaćene putarine ili slične navodne obaveze. Reč je o „fišing“ prevari, odnosno pokušaju da se građani dovedu u zabludu i da im se zloupotrebe lični i finansijski podaci.

MUP apeluje na sve građane da:

– ne otvaraju linkove iz ovakvih SMS poruka,

– ne unose lične podatke i podatke o platnim karticama na sumnjivim stranicama,

– ukoliko su to učinili, da isto prijave policiji.

Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Ministarstva unutrašnjih poslova uspešno prepoznaje i procesuira ovakve vidove kriminala. Samo u proteklom periodu, zahvaljujući brzoj reakciji i saradnji sa domaćim i međunarodnim institucijama, zaustavljene su organizovane grupe koje su stajale iza ovakvih prevara.

MUP podseća građane da je zvanična komunikacija o saobraćajnim prekršajima moguća isključivo putem pošte i preko zvaničnih servisa države, a nikako putem SMS poruka sa nepoznatih brojeva ili sumnjivih internet linkova.

Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviće da preduzima sve mere u borbi protiv visokotehnološkog kriminala i zaštiti građana, i još jednom apeluje da građani budu oprezni i odgovorni prilikom korišćenja interneta i mobilnih servisa.

staro-jezero-a

Na Starom jezeru danas će biti održan 6. Škembe fest.

Okupljanje učesnika planirano je od 10.30 do 11.30 časova, a u duhu igre i radosti, tokom dana decu očekuju „Igre bez granica“, radionice i zabava. Vrhunac manifestacije biće predaja uzoraka u 15.30 časova, kada će internacionalni žiri birati najbolje škembiće.

Škembe fest je prepoznatljiva manifestacija u Kikindi koja promoviše lokalnu kulinarsku tradiciju.

Prošle godine nadmetale su se 32 ekipe iz Srbije, Mađarske, Rumunije i Hrvatske, a organizatori ove godine očekuju sličan broj učesnika.

austria-euro-1200x600-direct-150kb-1-1024x512-1
Austriji ove godine preti budžetski minus od čak 23,1 milijardu evra, Srbija u isto vreme beleži deficit od svega 311 miliona evra, piše portal Srpski ugao.

To znači da je deficit u austrijskom budžetu čak 74 puta veći od srpskog i to u apsolutnim brojkama. Uz ovakvu dinamiku, Beč se suočava sa opasnošću potpunog fiskalnog kolapsa, dok bi Srbija uz disciplinu, mogla već oko 2038. godine da pređe u suficit i to bez drastičnih rezova, već uz godišnje smanjenje deficita od oko 50 miliona evra.

Kako je saopštila nacionalna Radio televizija Austrije „ORF“, austrijsko Ministarstvo finansija priznaje da je ovogodišnji deficit za milijardu evra veći od planiranog. Iako ministar Markus Marterbauer (SPÖ) tvrdi da savezna vlada „posluje stabilno“, podaci ne idu u prilog toj izjavi. Problem je još izraženiji na lokalnom nivou gde pokrajine, opštine i sistem socijalnog osiguranja beleže dodatni manjak od 6,2 milijarde evra.

Državna sekretarka Barbara Ajbinger-Midl (ÖVP) kao uzroke navodi rast troškova u socijalnim uslugama i proširenje brige o deci.

Ministar ostaje otvoren za povećanje poreza na imovinu, ali odbacuje ideju da se deo državnih prihoda ustupi lokalnim vlastima, ocenjujući da nisu učestvovale u rešavanju krize banaka niti imaju pravo na novac iz klimatskih fondova.

Austrija je prema ocenama ekonomista, ušla u najdužu recesiju od Drugog svetskog rata, a trend ne pokazuje znakove oporavka. U prvoj polovini 2025. deficit je iznosio 5,3% BDP-a , više nego prethodne godine, a rashodi su eksplodirali, naročito zbog plata u javnom sektoru i rastućih socijalnih davanja.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Austrijski političari još uvek govore o reformama, dok im se budžetski sistem urušava. Bankrot do 2030. godine postaje ne samo moguć, već izvestan ako se ne preseče spirala lokalne potrošnje i centralnog nečinjenja. Sa druge strane, Srbija sa znatno manjim fiskalnim prostorom, pokazuje iznenađujuću disciplinu. Ako nastavi da smanjuje deficit tempom od samo 50 miliona evra godišnje, već oko 2038. godine može da računa na pozitivnu nulu, pa i suficit.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

mora-karolj

Osnovna škola ,,Mora Karolj“ u Sajanu, zahvaljujući finansijskoj  podršci Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, organizovala je Veseli dečji dan, događaj koji je okupio oko 120 mališana i njihovih roditelja.

Realizovani program je ispunio planirani cilj- pružanje deci kvalitetne zabave, učenje kroz igru, nadmetanje u spretnosti i razvoj kreativnosti. Dodatna motivacija učesnika bila je  pravo na  učešće u nagradnoj igri.  Učesnici su mogli da učestvuju u različitim kreativnim radionicama.

-Bilo je devet tematskih  kreativnih radionica: Kraljevska radionica vilenjaka, Čarolija boja, Čarolija vune, Carstvo gline, More igara, Čarolija svetlosti, Dolina strelaca i Akademija vatrogasaca. Učenici su kroz radionice mogli da se oprobaju u raznim kreativnim i fizičkim veštinama. Za svako učešće u kreativnim radionicama,  dobijali su pečete, koje su kasnije mogli da zamene za palačinke. Nakon toga, deca su odlazila u  dvorište Vatrogasnog doma gde su imala slobodne  aktivnosti- navode u OŠ „Mora Karolj“.

Pored radionica i dvorca na naduvavanje, učesnike je čekalo još mnogo lepih  iznenađenja. Program je obuhvatio:  lutkarsku predstavu, zabavni animacioni program i dečji koncert u izvođenju  muzičkog sastava „Tamburaška braća“.

Pozitivna atmosfera, osmesi dece i veliki broj posetilaca, kao i poruke na ,,Zidu misli“, potvrđuju da je događaj u potpunosti ostvario cilj – kvalitetno i sadržajno provedeno vreme  dece i roditelja.

 

 

Granicni-prelaz

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije obaveštava građane da od 12. oktobra 2025. godine počinje postepena primena novog Sistema ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES) Evropske unije, koji se odnosi na sva lica koja nisu državljani država članica EU i nemaju regulisan boravak u zemljama Šengen zone.

Imajući u vidu da se Republika Srbija graniči sa četiri zemlje koje su članice Evropske unije, primena EES sistema važiće i za državljane Republike Srbije prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, Republiku Bugarsku, Rumuniju i Mađarsku.

U početnoj fazi, sistem će se aktivirati na pojedinim graničnim prelazima i sa ograničenim radnim vremenom, koje će se postepeno proširivati do pune operativnosti.

U Republici Hrvatskoj primena počinje na prelazu Batrovci – Bajakovo i na Aerodromu Zagreb, u Republici Bugarskoj na prelazu Gradina – Kalotina, u Rumuniji na prelazu Kaluđerovo – Najdaš, dok će se u Mađarskoj sistem uvoditi fazno od 28. oktobra do 11. novembra 2025. godine na prelazima Tompa, Horgoš, Bački Vinogradi, Bačalmaš, Bački Breg, Rabe-Kibekhaza i drugim.

Za lica koja nemaju regulisan boravak, a obavljaju određene poslove na teritoriji Mađarske i svakodnevno prelaze granicu, registracija počinje 1. novembra 2025. godine. Za ovu kategoriju putnika biće formiran poseban dosije koji će važiti za naredne prelaske, ukoliko putnici državnu granicu pređu najmanje četiri puta u roku od 30 dana. Ukoliko pređu manje od četiri puta, biće potrebno ponovo evidentiranje u sistem.

Samo pri prvom ulasku u zemlju koja primenjuje EES, granična kontrola će obuhvatati uzimanje otisaka četiri prsta, fotografiju lica i unos ličnih i putnih podataka u sistem.

Maloletna lica starija od 12 godina podležu registraciji, dok lica mlađa od 12 godina neće biti evidentirana.

U periodu od 12. oktobra 2025. do 10. aprila 2026. godine pasoši će se i dalje pečatirati svim putnicima, bez obzira na to da li je EES dosije formiran.

Vozači teretnih vozila i autobusa nisu izuzeta iz postupka registracije.

Vozači teretnih vozila će samostalno moći da se prijavljuju elektronskim putem, dok se nalaze na teritoriji EU, a evidentiranje podataka trebalo bi da se vrši prilikom izlaska iz zemlje EU, kako bi se izbegla nepotrebna zadržavanja.

Ministarstvo apeluje na građane da prilikom planiranja putovanja računaju na moguća duža zadržavanja na graničnim prelazima tokom početne faze primene sistema i da se blagovremeno informišu o uslovima na konkretnim prelazima.

Izvor: RTV

Untitled-design

Proslavljena kostimografkinja, rođena Kikinđanka, Tatjana Radišić, u Kulturnom centru Kikinda uskoro otvara vrata nove škole crtanja i slikanja. Umetnica koja je reputaciju vrhunskog kostimografa stekla u SAD, a danas uspešnu karijeru nastavlja po mnogim prestižnim pozorištima u regionu, odlučila je da deo svog dragocenog iskustva prenese i na naše sugrađane.

– Ova škola crtanja i slikanja donosi profesionalan, ali i otvoren i podsticajan pristup umetničkom obrazovanju i namenjena je svima koji žele da se izraze kroz umetnost, bilo da se ozbiljno pripremaju za upis na umetničke škole i akademije, ili jednostavno žele da pronađu prostor za kreativnost, unutrašnji mir i lični razvoj- kaže Tatjana.

Foto Sretenović

Program škole obuhvatiće rad sa različitim tehnikama – olovka, ugalj, tuš, akvarel ili akril, ali sa temeljnim veštinama poput crtanja po posmatranju, zatim problemom kompozicije, građenja forme, rada sa bojom i razumevanjem prostora.

– Umetnost nije samo zanatska veština, ona je pre svega radost, razigranost i sloboda izražavanja. U njoj se razvija mašta, ali i uči hrabrost, smelost i autentičnost. Svaki rad na belom papiru je i suočavanje sa sobom, jer kako učimo da savladamo kompoziciju i prostor, tako učimo i kako da savladamo izazove, prepreke i neizvesnosti u svakodnevnom životu- dodaje ova umetnica, napominjući da će škola raditi u okviru Kulturnog centra Kikinda, u, kako kaže, vrlo inspirativnom i kreativnom ambijentu.

Nastava će se odvijati u malim grupama vikendom, sa individualnim pristupom, a, kako se navodi, u školu su dobrodošli polaznici od 7 do 77 godina. Pored redovnih časova, vremenom, planirane su i tematske radionice, gostujuća predavanja i izložbe radova polaznika.

Kako ističe Tatjana Radišić, poseban fokus biće na likovnom obrazovanju kao sastavnom delu opšte kulture, jer razvijanje likovne pismenosti nije važno samo za buduće umetnike, nego je to način da bolje razumemo svet oko sebe, razvijemo osetljivost za lepotu, odnos prema prostoru, formi, izrazu i poruci koju nosimo.

Bez obzira na godine, iskustvo ili ciljeve, ova škola poziva sve koji veruju da umetnost nije privilegija, već unutrašnja potreba da nešto kažemo, izrazimo ili stvorimo, dodaje poznata kostimografkinja.

N. S.

 

Don`t copy text!